Povišen MCHC u nalazu kompletne krvne slike može zbuniti, ali daje važan uvid u stanje crvenih krvnih zrnaca. Ova vrijednost pokazuje koncentraciju hemoglobina u eritrocitima, koji prenosi kisik kroz organizam.Normalne vrijednosti su između 320 i 360 g/L. Kada je MCHC povišen, to se naziva hiperkromija, ali sama po sebi ne znači odmah ozbiljan problem. Najčešći uzrok je dehidracija, koja se lako rješava unosom tečnosti.Na rezultat mogu utjecati i lijekovi, opekotine ili bolesti jetre. U ozbiljnijim slučajevima uzrok mogu biti genetski poremećaji poput sferocitoze ili hemolitička anemija, gdje dolazi do razgradnje eritrocita.Simptomi uključuju umor, slabost, vrtoglavicu i ubrzan rad srca. Važno je ne donositi zaključke samostalno, već se obratiti ljekaru koji će analizirati kompletan nalaz i po potrebi preporučiti dodatne pretrage.

Ova vrijednost može ukazivati na dehidraciju, ali i na ozbiljnije zdravstvene probleme

Povišen MCHC u krvi: Šta znači i kada reagovati

Iako često mislimo da vodimo računa o zdravlju, srce nerijetko zanemarujemo. Ipak, ove činjenice mogu vas potaknuti na promjene:1. Nedostatak kretanja je veliki rizikSjedilački način života ozbiljno ugrožava srce, pa redovno kretanje postaje nužno, a ne izbor.2. Sjedenje šteti i kad vježbateDugotrajno sjedenje povećava rizik, zato je važno ustajati i kretati se svakih 30–60 minuta.3. Krvni sudovi su vrlo uskiLako se začepe zbog loše ishrane, povišenog holesterola i nezdravih navika.4. Visok pritisak često nema simptomeZato je redovno mjerenje jedini način da se problem otkrije na vrijeme.5. Bolesti srca su i dalje najčešći uzrok smrtiIpak, rizik se može smanjiti zdravim navikama poput pravilne ishrane, kretanja i kvalitetnog sna.Male promjene u svakodnevici mogu imati veliki utjecaj na zdravlje srca i dugoročnu kvalitetu života.

Male navike prave veliku razliku za zdravlje

Pet činjenica koje otkrivaju stanje srca

Drhtanje ruku je česta pojava koja je u većini slučajeva bezopasna. Riječ je o fiziološkom tremoru koji se može pojačati zbog stresa, umora, anksioznosti ili pretjeranog unosa kofeina. Iako se najčešće javlja u rukama, može zahvatiti i druge dijelove tijela.Postoje dvije vrste tremora – onaj u mirovanju i akcijski, koji se javlja tokom pokreta. Ako je podrhtavanje blago i ne ometa svakodnevni život, obično nema razloga za brigu. Međutim, ako postaje jače i učestalije, potrebno je obratiti se ljekaru.Uzrok mogu biti i određena zdravstvena stanja poput problema sa štitnom žlijezdom, neuroloških bolesti ili nuspojave lijekova.Ublažavanje simptoma moguće je kroz promjene navika – smanjenje kofeina, alkohola i cigareta, kao i kroz upravljanje stresom. Redovne vježbe za ruke i opuštanje mogu pomoći u kontroli tremora i poboljšanju kvaliteta života.

Blagi tremor je čest, ali ponekad može ukazivati na ozbiljniji problem

Zašto vam drhte ruke i kada treba reagovati

Antibiogram je laboratorijski test koji pokazuje na koje antibiotike je određena bakterija osjetljiva, a na koje otporna. U vremenu sve veće otpornosti bakterija, ovaj test često pravi razliku između brzog oporavka i pogoršanja bolesti.Liječenje često počinje bez tačnih podataka, pa se antibiotik propisuje na osnovu pretpostavke. Ako ne djeluje, antibiogram omogućava prelazak na ciljanu terapiju. Nalaz se dobija za 48 do 72 sata, nakon analize uzorka poput krvi, urina ili brisa.Rezultati se označavaju slovima: S znači da lijek djeluje, R da je bakterija otporna, dok I označava djelimičnu učinkovitost.Test je posebno važan kod teških, ponavljajućih ili komplikovanih infekcija, kao i kod osjetljivih pacijenata. Pravilna primjena antibiotika smanjuje rizik od komplikacija i doprinosi uspješnom liječenju.

Antibiogram pomaže ljekarima da precizno liječe bakterije i spriječe komplikacije

Test koji otkriva pravi antibiotik za infekciju

Proširene vene su čest problem koji pogađa veliki broj žena i muškaraca, a osim estetskog predstavljaju i zdravstveni problem. Ako se ne liječe na vrijeme, mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija poput tromboze i hronične venske insuficijencije.Savremena medicina danas nudi rješenje bez klasične operacije – UGFS metoda (ultrazvučno vođena skleroterapija pjenom). Ova minimalno invazivna procedura omogućava zatvaranje oštećenih vena ubrizgavanjem medicinske pjene, čime se sprječava zadržavanje krvi i ublažavaju simptomi.Postupak traje kratko, izvodi se ambulantno i gotovo je bezbolan, a pacijenti se svakodnevnim aktivnostima mogu vratiti isti dan. Oporavak podrazumijeva nošenje kompresivnih čarapa, dok se puni efekti vide kroz nekoliko mjeseci.Rano proljeće je idealno vrijeme za tretman, jer su uslovi za oporavak znatno lakši nego tokom ljetnih vrućina.Ova metoda omogućava sigurnije i efikasnije liječenje bez rezova i ožiljaka, vraćajući nogama osjećaj lakoće i zdravlja.

UGFS tretman donosi brzo i efikasno rješenje za proširene vene

Savremena metoda uklanja vene bez operacije

Aneurizma trbušne aorte je opasno proširenje najveće krvne žile u tijelu koje se često razvija bez simptoma. Nastaje kada zid aorte oslabi i počne se širiti, a najveća opasnost je njeno pucanje koje uzrokuje unutrašnje krvarenje i često završava smrću.Naziva se “tihim ubicom” jer većina ljudi ne zna da je ima. Ponekad se javljaju bol u stomaku ili leđima i pulsiranje oko pupka, dok su simptomi pucanja nagli i veoma jaki.Glavni faktori rizika su pušenje, visok krvni pritisak, povišen holesterol i starija životna dob, posebno kod muškaraca.Rano otkrivanje ultrazvukom može spasiti život, jer omogućava praćenje i pravovremeno liječenje. Terapija zavisi od veličine aneurizme, manje se prate, dok veće zahtijevaju operaciju kako bi se spriječile teške posljedice.

Aneurizma aorte često bez simptoma nosi smrtonosan rizik

Tihi ubica u trbuhu koji odnosi živote

Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti, ali uprkos tome i dalje je prate brojne predrasude i nedovoljno razumijevanje u društvu. Radi se o stanju koje može utjecati na ljude svih uzrasta, a uz pravovremenu dijagnozu i adekvatno liječenje, većina oboljelih može voditi kvalitetan i ispunjen život. Ipak, osim medicinskog aspekta, izazov je i stigma koja često dodatno otežava svakodnevicu osoba sa epilepsijom, zbog čega je podizanje svijesti o toj bolesti od izuzetnog značaja.O toj bolesti, načinima liječenja i praćenju, govorila je prof. dr. sci. dr. med. Aida Šehanović, specijalistkinja neurologije u Bolnici Medicana. Naglašava da je epilepsija neurološka bolest "koju karakterišu ponavljani epileptični napadi".- Napad nastaje zbog prolaznog poremećaja električne aktivnosti u mozgu, kad dolazi do naglog i nekontrolisanog pražnjenja nervnih ćelija, pojašnjava dr. Šehanović.Dodaje da uzroci mogu biti različiti, od osobe do osobe.- Kod nekih osoba postoji genetska predispozicija, dok kod drugih epilepsija nastaje kao posljedica povrede mozga, moždanog udara, tumora, infekcije ili drugih oštećenja nervnog sistema. U velikom broju slučajeva, tačan uzrok ne može se utvrditi, kaže specijalistkinja. <h2>Epilepsija pogađa&nbsp;0,5 -1 posto populacije</h2>U Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku svijeta, epilepsija predstavlja značajan, ali često nedovoljno vidljiv zdravstveni problem. Procjenjuje se, ističe dr. Šehanović, da epilepsija pogađa oko 0,5 -1 posto populacije širom svijeta.- Na osnovu tih podataka, pretpostavlja se da u Bosni i Hercegovini epilepsiju ima između 15.000 i 30.000 osoba. Većina oboljelih, uz adekvatnu terapiju, može imati dobar kvalitet života, ali i dalje postoji nedovoljna informisanost i stigma prema osobama sa epilepsijom, navodi dr. Šehanović.Kad je riječ o kretanju broja oboljelih, važno je sagledati da li se epilepsija javlja češće nego ranije ili je riječ o boljem prepoznavanju i dijagnostici te bolesti. Prema riječima Šehanović, ne postoji jasan dokaz da se broj oboljelih značajno povećava. Ali, navodi ona, epilepsija se danas češće dijagnostikuje nego ranije.- Razlog za to su bolja dijagnostika, dostupnost neurologa, EEG pregleda, magnetne rezonance, laboratorijske analize, kao i veća svijest o toj bolesti. Također, zbog dužeg životnog vijeka populacije, sve češće se epilepsija javlja kod starijih osoba, najčešće kao posljedica moždanog udara ili degenerativnih bolesti mozga, pojašnjava Šehanović.Kad je riječ o uzrocima epilepsije, jedno od najčešćih pitanja odnosi se na ulogu genetike i mogućnost nasljeđivanja bolesti.- Genetika može imati značajnu ulogu, ali epilepsija nije uvijek nasljedna bolest. Postoje oblici epilepsije koji imaju genetsku osnovu, posebno kod djece i mlađih osoba, ali u velikom broju slučajeva epilepsija nastaje zbog stečenih oštećenja mozga. Dakle, nasljedni faktor postoji, ali ne znači da će dijete sigurno oboljeti ako roditelj ili bliži srodnik ima epilepsiju - ističe specijalistkinja neurologije.<h2>Rizik za djecu</h2>U tom kontekstu, često se postavlja i pitanje koliki je stvarni rizik za djecu čiji roditelji boluju od epilepsije.- Rizik zavisi od tipa epilepsije, ali u prosjeku je nešto veći nego u opštoj populaciji. Kod opšte populacije rizik za razvoj epilepsije je oko 1 posto, dok kod djece roditelja sa epilepsijom može biti oko 2–5 posto. To znači da većina djece roditelja sa epilepsijom neće razviti bolest - kaže Šehanović.Ipak, važno je naglasiti da epilepsija nije isključivo nasljedna i da se može javiti tokom života iz različitih razloga. - Epilepsija se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, često je stečena. Najčešći uzroci stečene epilepsije su povrede glave, moždani udar, tumori mozga, infekcije nervnog sistema, komplikacije u trudnoći i porodu, degenerativne bolesti mozga. Kod djece su češći genetski i razvojni uzroci, dok se kod starijih osoba epilepsija najčešće javlja nakon oštećenja mozga kao na primjer nakon moždanog udara, pojašnjava Šehanović.Nadovezujući se na činjenicu da epilepsija može imati različite uzroke i oblike, važno je govoriti i o mogućnostima liječenja i kontrole.- Epilepsija se u velikom broju slučajeva može uspješno kontrolisati lijekovima. Danas postoji veliki broj antiepileptičkih lijekova, koji omogućavaju da pacijent nema napade ili da se značajno smanje. Savremeni pristupi liječenju uključuju antiepileptičke lijekove, hirurško liječenje kod odabranih pacijenata, vagusnu nervnu stimulaciju, ketogenu dijetu kod određenih oblika epilepsije. Važno je naglasiti da oko dvije trećine pacijenata može postići dobru kontrolu bolesti, uz pravilnu terapiju - kaže Šehanović.O životu sa epilepsijom važno je naglasiti da, uz pravilno liječenje i podršku, oboljeli mogu voditi ispunjen i kvalitetan život, ali i da je edukacija društva ključna u borbi protiv stigme.- Epilepsija je česta i u većini slučajeva kontrolisana bolest, ali osobe koje boluju od epilepsije se i dalje suočavaju sa predrasudama. Važno je znati da epilepsija nije zarazna bolest, osobe sa epilepsijom mogu raditi, učiti i imati porodicu. Redovno uzimanje terapije je ključno. Podrška porodice i društva je veoma važna, podvlači Šehanović.Savjet osobama sa epilepsijom je da redovno uzimaju terapiju, dolaze na kontrole i da ne kriju bolest, jer “pravilno liječenje omogućava normalan i kvalitetan život”, ističe dr. Aida Šehanović te dodaje da je savjet za sve druge “da pokažu razumijevanje, jer znanje i podrška smanjuju stigmu”. <h2>Ljubičasta boja&nbsp;</h2>U cilju smanjenja stigme, podizanja svijesti o epilepsiji i podrške oboljelim od epilepsije svake godine se širom svijeta obilježava 26. mart - Ljubičasti dan. - Ovaj dan ima za cilj da se javnost informiše o epilepsiji, da se smanji stigma koja još postoji te da se pokaže solidarnost sa oboljelima i njihovim porodicama. Ljubičasti dan pokrenula je 2008. godine djevojčica iz Kanade, Cassidy Megan, koja je i sama bolovala od epilepsije. Željela je da pokaže da osobe sa tom bolešću nisu same i da ne trebaju osjećati stid zbog svoje dijagnoze. Njenu inicijativu podržala je Anita Kaufmann Foundation, nakon toga je Ljubičasti dan postao međunarodno prepoznatljiv dan podrške - podsjeća Šehanović.Dodaje da ljubičasta boja simbolizuje epilepsiju, pa se na ovaj dan ljudi širom svijeta oblače u ljubičasto, organizuju edukativne aktivnosti, predavanja i kampanje s ciljem boljeg razumijevanja te bolesti.- Obilježavanje Ljubičastog dana ima veliki značaj jer epilepsija spada među najčešće neurološke bolesti, a uz pravilno liječenje većina oboljelih može imati kvalitetan i ispunjen život. Zato je važno govoriti o epilepsiji, širiti tačne informacije i pružiti podršku osobama koje se sa tim svakodnevno suočavaju, naglašava prof. dr. sci. dr. med. Aida Šehanović,specijalistkinja neurologije u Bolnici Medicana.&nbsp;

Napad nastaje zbog prolaznog poremećaja električne aktivnosti u mozgu, kad dolazi do naglog i nekontrolisanog pražnjenja nervnih ćelija, dr. Šehanović

 prof. dr. sci. dr. med. Aida Šehanović

Šehanović: Pretpostavlja se da u BiH epilepsiju ima između 15.000 i 30.000 osoba


Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je države da ubrzaju borbu protiv tuberkuloze i prošire pristup ključnim zdravstvenim uslugama. Fokus je na novim dijagnostičkim testovima koji se mogu koristiti blizu pacijenata, što omogućava brže otkrivanje bolesti i raniji početak liječenja.Ovi testovi su prenosivi, rade na baterije i daju rezultate za manje od sat vremena, a uz to su znatno jeftiniji od postojećih metoda. Posebno se ističu brisevi jezika kao jednostavniji način testiranja, naročito za osobe koje ne mogu dati uzorak sputuma.Tuberkuloza i dalje predstavlja ozbiljan globalni problem – svakodnevno odnosi hiljade života, iako je bolest izlječiva. Brža dijagnostika može značajno smanjiti širenje infekcije i spasiti mnoge živote.WHO naglašava da su ulaganja u nove tehnologije, jačanje zdravstvenih sistema i dostupnost testiranja ključni za kontrolu ove bolesti. Također upozoravaju da nedostatak finansiranja i spor napredak mogu ugroziti dosadašnje rezultate u borbi protiv tuberkuloze.

Dijagnostika bliže pacijentima spašava živote

 Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnje od tuberkuloze umire između 1 i 2 miliona ljudi

Brža borba protiv tuberkuloze uz nove testove

Promjene na jeziku mogu biti jedan od prvih znakova anemije – stanja koje nastaje zbog nedostatka zdravih crvenih krvnih zrnaca. Jezik može postati otečen, bolan, crven i neobično gladak, što ukazuje na manjak željeza, vitamina B12 ili folne kiseline.Ovo stanje, poznato kao anemični jezik ili glositis, nastaje jer je smanjen dotok kisika i hranjivih tvari do tkiva. Zbog toga dolazi do upale, atrofije i gubitka sitnih papila na površini jezika.Simptomi se često razvijaju postepeno. Pored promjena izgleda, može se javiti slabiji osjet okusa, nelagoda pri govoru, žvakanju ili gutanju, kao i osjećaj peckanja.Najčešći uzroci uključuju nedostatak željeza, vitamina B12 i folne kiseline, ali i hronične bolesti, dugotrajno krvarenje ili lošu ishranu. U nekim slučajevima uzrok mogu biti i lijekovi.Dijagnoza se postavlja analizom krvi i pregledom, a liječenje je usmjereno na otklanjanje uzroka. To uključuje nadoknadu nutrijenata, pravilnu ishranu i terapiju osnovne bolesti.Oporavak je moguć u roku od nekoliko sedmica nakon početka terapije. Ako simptomi potraju, potrebno je dodatno ispitivanje kako bi se isključili ozbiljniji problemi.

Promjene na jeziku mogu ukazivati na anemiju

Tihi signal koji ne treba ignorisati

Plućna fibroza je hronična i progresivna bolest kod koje dolazi do stvaranja ožiljaka na plućima, što otežava disanje i smanjuje dotok kisika u krv. Rani simptomi, poput zaduhe i suhog kašlja, često se zanemaruju, pa se bolest otkrije kasno.Najčešći znak je nedostatak zraka, prvo pri naporu, a kasnije i u mirovanju. Prisutni su i uporan suhi kašalj, umor, gubitak težine te bolovi u mišićima i zglobovima. Kod nekih pacijenata javljaju se i zadebljani vrhovi prstiju.Uzrok je često nepoznat, ali rizik povećavaju pušenje, štetne čestice na poslu i autoimune bolesti. Dijagnoza se postavlja uz pomoć CT snimanja i testova plućne funkcije.Bolest se ne može izliječiti, ali terapije mogu usporiti njen razvoj i poboljšati kvalitet života. Rana reakcija je ključna za duži i kvalitetniji život.

Simptomi koji se često pogrešno pripisuju umoru i starenju mogu ukazivati na ozbiljan poremećaj

Prvi znakovi opasne plućne bolesti

Cushingova bolest je stanje izazvano viškom hormona stresa, kortizola, čiji simptomi se često pogrešno pripisuju pretilosti ili starenju. Iza zaobljenog lica i nakupljanja kilograma krije se ozbiljan poremećaj koji, ako se ne liječi, može imati opasne posljedice.Važno je razlikovati Cushingov sindrom i Cushingovu bolest. Sindrom je opći naziv za stanje uzrokovano dugotrajnom izloženošću visokom kortizolu, često zbog dugotrajne upotrebe kortikosteroida. Cushingova bolest je specifičan oblik uzrokovan benignim tumorom na hipofizi, koji proizvodi previše hormona ACTH i potiče nadbubrežne žlijezde na nekontrolisanu proizvodnju kortizola. Ovaj oblik odgovoran je za oko 70% slučajeva endogenog sindroma.<h2>Simptomi se razvijaju sporo i podmuklo</h2>Promjene na tijelu su najprisutnije: masno tkivo se nakuplja na licu („mjesečevo lice“), stražnjem dijelu vrata („bivolja grba“) i u trbuhu, dok ruke i noge postaju tanke i slabe. Koža postaje tanka, osjetljiva i sklona modricama, dok se na trbuhu, bedrima, prsima i pazuhu pojavljuju ljubičaste ili ružičaste strije. Mnoge žene razvijaju povećanu dlakavost lica i tijela, a rana zacjeljivanja je spora.Cushingov sindrom također povećava krvni tlak, nivo šećera u krvi, može dovesti do dijabetesa tipa 2 i gubitka koštane mase, što čini kosti krhkim i podložnim prijelomima. Žene obolijevaju tri do pet puta češće od muškaraca, a najveći rizik imaju osobe koje dugotrajno koriste kortikosteroide zbog drugih bolesti poput astme, reumatoidnog artritisa ili lupusa.Pacijenti se često žale i na hronični umor, slabost mišića, nesanicu, probleme s pamćenjem i koncentracijom, te psihičke smetnje poput depresije, anksioznosti i emocionalne nestabilnosti.<h2>Dijagnoza i liječenje</h2>Dijagnoza počinje laboratorijskim testovima urina, sline i krvi za potvrdu povišenog kortizola. Slijede slikovne metode, poput magnetske rezonancije hipofize, da se utvrdi uzrok. Liječenje ovisi o uzroku: kod Cushingove bolesti prva linija je operacija adenoma hipofize minimalno invazivnom metodom kroz nos. Ako operacija nije uspješna, primjenjuju se radioterapija ili lijekovi koji smanjuju proizvodnju kortizola. Ako je uzrok vanjski (kortikosteroidi), doza se postupno smanjuje.Neliječeni sindrom može biti opasan po život zbog rizika od srčanog i moždanog udara, infekcija i tromboze, zbog čega je rano prepoznavanje simptoma ključno za uspješno liječenje.

Podmukla bolest koju često miješaju s debljanjem izaziva hormonske i fizičke promjene, a može ozbiljno ugroziti zdravlje ako se ne liječi na vrijeme

Od "mjesečevog lica“ do prijeloma: Sve o Cushingovoj bolesti

Tokom menopauze žene prolaze kroz brojne promjene, uključujući pad gustoće kostiju i smanjenje mišićne mase, što može utjecati na svakodnevno funkcionisanje. Ljekari naglašavaju da pravilna ishrana i dodaci mogu igrati važnu ulogu u očuvanju zdravlja.Vitamin D3 posebno se izdvaja jer pomaže apsorpciju kalcija i jača kosti, ali i podržava funkciju mišića i ravnotežu. Kalcij je ključan za očuvanje čvrstoće kostiju, dok magnezij doprinosi opuštanju mišića i smanjenju grčeva i umora.Uz to, kolagenski peptidi mogu pomoći u očuvanju mišićne mase i njenoj obnovi, što je posebno važno nakon četrdesete godine.

Stručnjaci ističu da određeni vitamini i nutrijenti mogu ublažiti posljedice hormonskih promjena i pomoći u očuvanju kostiju i mišića

Dodaci koji pomažu ženama u menopauzi

Nizak bilirubin u nalazu krvi često zabrine pacijente, ali u većini slučajeva ne predstavlja nikakav zdravstveni problem. Ovaj žućkasti pigment nastaje razgradnjom crvenih krvnih zrnaca i obrađuje se u jetri, a njegovo sniženje obično znači da organizam efikasno uklanja otpadne tvari.Vrijednosti ispod 3 μmol/L nazivaju se hipobilirubinemija i najčešće ne izazivaju simptome. Na rezultat mogu uticati kafa, lijekovi poput antibiotika ili veće doze vitamina C, pa se preporučuje oprez prije vađenja krvi.Ipak, novija istraživanja ukazuju da bilirubin djeluje kao snažan antioksidans. Njegov dugotrajan manjak može biti povezan s nešto većim rizikom od bolesti srca, oštećenja krvnih sudova, pa čak i metaboličkih poremećaja.Ljekari savjetuju da se ne donose zaključci na osnovu jednog nalaza. Važno je pratiti ukupno zdravstveno stanje i druge parametre krvi.Zdrav način života, uravnotežena ishrana i fizička aktivnost mogu pomoći u očuvanju optimalnih vrijednosti i jačanju zaštite organizma.

Vrijednosti ispod granice obično nisu opasne, ali nova istraživanja pokazuju da ovaj pigment ima važnu zaštitnu ulogu u organizmu

Nizak bilirubin često nije razlog za brigu

Monociti su važne bijele krvne ćelije koje imaju ključnu ulogu u odbrani organizma. Oni uklanjaju bakterije, viruse, gljivice i oštećene ćelije, te pomažu u regulaciji imunološkog sistema. Kada je njihov broj snižen, stanje poznato kao monocitopenija, to najčešće nije samostalan problem, već znak da se u tijelu dešava nešto drugo.Najčešći uzroci uključuju teške infekcije poput sepse, virusne bolesti kao što su Epstein-Barr virus ili HIV, ali i agresivne terapije poput hemoterapije i zračenja koje oštećuju koštanu srž. Dugotrajna upotreba kortikosteroida također može smanjiti broj ovih ćelija.Ako je stanje dugotrajno, uzrok može biti ozbiljniji – bolesti koštane srži poput aplastične anemije ili mijelodisplastičnog sindroma, ali i određeni oblici raka krvi, poput leukemije. U rijetkim slučajevima, uzrok može biti i genetski poremećaj koji slabi imunitet.Dijagnoza se postavlja analizom krvi, a po potrebi se rade dodatne pretrage poput pregleda koštane srži. Ne postoji terapija koja direktno povećava monocite – liječenje je usmjereno na osnovni uzrok. Zato je važno na vrijeme reagovati i otkriti šta stoji iza ovog nalaza.

Pad važnih imunoloških ćelija može biti posljedica infekcija, terapija ili ozbiljnih bolesti koje zahtijevaju dodatne pretrage

Sniženi monociti: Bezazlen nalaz ili skriveni problem u organizmu

Novi imunoterapijski lijek VIR-5500 pokazao je ohrabrujuće rezultate kod pacijenata s uznapredovalim rakom prostate. Riječ je o tzv. “maskiranom T-staničnom posredniku”, inovativnoj terapiji koja aktivira imunološki sistem direktno unutar tumora.U ranim kliničkim ispitivanjima, pacijenti koji nisu reagovali na druge terapije dobili su ovaj lijek, a rezultati su vrlo obećavajući. Kod onih koji su primili najveće doze, čak 82% imalo je smanjenje PSA vrijednosti, dok je kod gotovo polovine zabilježeno i smanjenje tumora – uključujući i metastaze.Ova terapija djeluje tako što povezuje T-ćelije s tumorskim ćelijama i podstiče ih da ih uništavaju. Posebna prednost VIR-5500 je “maska” koja drži lijek neaktivnim dok ne stigne do tumora, čime se smanjuje oštećenje zdravih tkiva i rizik od ozbiljnih nuspojava.Iako imunoterapija može izazvati jake upalne reakcije, dosadašnji podaci pokazuju da su nuspojave uglavnom blage. Stručnjaci naglašavaju da su istraživanja još u toku, ali vjeruju da bi ovakav pristup mogao donijeti veliki napredak u liječenju raka.

Naučnici u šoku: Ova terapija uništava tumore i tamo gdje se rak već proširio 

Acibadem: Vodeća destinacija za liječenje ginekoloških karcinoma

Revolucija u liječenju raka prostate: Nova “maskirana” terapija daje nadu pacijentima

Rak mokraćnog mjehura jedna je od najčešćih malignih bolesti, a svake godine bilježi se veliki broj novih slučajeva. Uprkos tome, svijest o ovoj bolesti i dalje je nedovoljna, upozoravaju stručnjaci.Najvažniji simptom koji se ne smije ignorisati jeste pojava krvi u mokraći, čak i kada nije praćena bolom. Problem je što simptomi često podsjećaju na infekcije mokraćnog sistema, zbog čega pacijenti kasno traže pomoć. Posebno je opasna mikrohematurija – krv koja nije vidljiva golim okom, a otkriva se samo analizom.Stručnjaci naglašavaju da je vrijeme presudno. Brza dijagnostika i upućivanje na dalje pretrage mogu značajno povećati šanse za uspješno liječenje. U uznapredovalim slučajevima potrebno je uključiti tim ljekara različitih specijalnosti.Iako se bolest češće javlja kod muškaraca, može pogoditi i žene, što potvrđuju i iskustva pacijenata. Zato je važno govoriti o simptomima i razbijati predrasude.Napredak u terapiji donosi novu nadu, ali rana dijagnoza i dalje ostaje najvažniji faktor u borbi protiv ove bolesti.

Povišen MCHC u krvi: Šta znači i kada reagovati

Pet činjenica koje otkrivaju stanje srca

Zašto vam drhte ruke i kada treba reagovati

Test koji otkriva pravi antibiotik za infekciju

Savremena metoda uklanja vene bez operacije

Tihi ubica u trbuhu koji odnosi živote

Šehanović: Pretpostavlja se da u BiH epilepsiju ima između 15.000 i 30.000 osoba

Brža borba protiv tuberkuloze uz nove testove

Tihi signal koji ne treba ignorisati

Prvi znakovi opasne plućne bolesti

Od "mjesečevog lica“ do prijeloma: Sve o Cushingovoj bolesti

Dodaci koji pomažu ženama u menopauzi

Nizak bilirubin često nije razlog za brigu

Sniženi monociti: Bezazlen nalaz ili skriveni problem u organizmu

Revolucija u liječenju raka prostate: Nova “maskirana” terapija daje nadu pacijentima

Krv u mokraći: Simptom koji ne treba ignorirati

Zdravlje

Povišen MCHC u krvi: Šta znači i kada reagovati

Pet činjenica koje otkrivaju stanje srca

Zašto vam drhte ruke i kada treba reagovati

Test koji otkriva pravi antibiotik za infekciju

Savremena metoda uklanja vene bez operacije

Tihi ubica u trbuhu koji odnosi živote

Šehanović: Pretpostavlja se da u BiH epilepsiju ima između 15.000 i 30.000 osoba

Brža borba protiv tuberkuloze uz nove testove

Tihi signal koji ne treba ignorisati

Prvi znakovi opasne plućne bolesti

Od "mjesečevog lica“ do prijeloma: Sve o Cushingovoj bolesti

Dodaci koji pomažu ženama u menopauzi

Nizak bilirubin često nije razlog za brigu

Sniženi monociti: Bezazlen nalaz ili skriveni problem u organizmu

Revolucija u liječenju raka prostate: Nova “maskirana” terapija daje nadu pacijentima

Krv u mokraći: Simptom koji ne treba ignorirati