S promjenom godišnjih doba, ne mijenja se samo vrijeme nego i ponuda svježeg <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/595481/curetina-i-piletina-najbolji-izbor">voća i povrća</a> na tržnicama.

Sezonska hrana u sebi sadrži sve potrebne nutrijente koji čuvaju vaš imunitet, a okus je uvijek najbolji ako namirnicu jedete u sezoni.&nbsp; Voće i povrće najbolji su čuvari zdravlja jer pomažu u smanjenju rizika od koronarne srčane bolesti, moždanog udara i nekih karcinoma. Također, sadrže malo kalorija, što pomaže u sprečavanju pretilosti. 
Neka se ove jeseni na vašem stolu nađu ove namirnice.
1. Jabuke - Ova kraljica svakog voćnjaka svoju titulu nosi s razlogom. Sadrži veliku količinu vlakana, hranjivih sastojaka koji daju osjećaj sitosti i pomažu u zdravoj probavi. Usput, konzumirajući jabuke dobivate i antioksidanse te spoj zvan kvercetin koji se bori protiv stanica raka.
2. Kruške - Za početak, kruške su izvrstan izvor vlakana. Samo jedna kruška sadrži četvrtinu dnevnih potreba za vlaknima. Također, ljudi koji jedu hranu bogatu antocijaninom, poput krušaka, pod manjim su rizikom od dijabetesa, tvrdi istraživanje s Harvarda provedeno na gotovo 200.000 muškaraca i žena.

3. Batat - Dobar izvor vitamina A i željeza. Slatki krompir, također, se bori protiv upalnih procesa u organizmu koji mogu uzrokovati hronične bolesti. Stručnjaci savjetuju da jedete i kožu kako biste maksimalno povećali unos vlakana.

U svježim plodovima tikve pronaći ćete hranjiva vlakna i beta-karoten. Kad se najedete tikve, obavezno sačuvajte sjemenke.&nbsp;Osušite ih u rerni i konzumirajte kao grickalice ili dodatak salatama, juhama ili zobenoj kaši.&nbsp;U njima se krije prava riznica vlakana, fosfora, mangana i željeza.&nbsp;

Nitrati koje cvekla sadrži mogu sniziti krvni pritisak i pomoći vam da se brže oporavite od napornog treninga, tako da ćete sutradan opet moći vježbati bez posljedica.&nbsp;Istraživanja su pokazala da je konzumiranje cvekle izvrsna metoda otklanjanja tragova iscrpljenosti u organizmu.&nbsp; Ovaj sočan dar prirode sadrži pregršt polifenola koji štite stanice od slobodnih radikala, a također, vas opskrbljuje folatima i vitaminom C. Istraživanja pokazuju da sjemenke nara mogu pomoći u kontroli krvnog pritiska i pomažu u bržem oporavku mišića nakon vježbanja.
Tu je i cvjetača koja je puna vlakana i malo kalorija. U jednoj šoljici cvjetova nalazi se dnevno potrebna količina vitamina C, kao i vitamina A i B6 te kalija.

Pomažu u smanjenju  rizika od  koronarne srčane  bolesti, moždanog udara i nekih karcinoma

Sezonska hrana čuva imunitet

Ambrozija cvjeta od jula do septembra, a vrhunac je u avgustu.<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/595385/pospanost-upozorava-na-alzheimerovu-bolest">Sve više ljudi</a> poseže za antihistaminicima i kortikosteroidima kako bi ublažili alergiju. Međutim stručnjaci preporučuju ovih 12 savjeta da bi sebi olakšali.
1. Obavezno se liječite kako se bolest ne bi pogoršala.
2. Najveća koncentracija polena je tokom sunčanih i vjetrovitih dana, ujutro i prijepodne, pa tada nemojte provjetravati stan, ni boraviti na otvorenom.
3. U sezoni cvjetanja ambrozije treba držati zatvorene prozore stana i automobila tokom vožnje.
4. Koristite klimatizacione uređaje s filterima za polen.

5. Kiša ispire polen pa je boravak na otvorenom dobro planirati poslije kiše, kada je koncentracija polena u zraku najmanja.
6. Ako je moguće, u prirodi boravite na područjima iznad 1.000 metara nadmorske visine.
7. Nakon boravka na otvorenom obavezno operite ruke, istuširajte se, operite kosu i odjeću.
8. Ne sušite odjeću napolju.
9. Po potrebi nosite zaštitnu masku.
10. Ako imate pse i mačke, perite ih i četkajte jer i oni skupljaju polen.
11. Redovno pratite bioprognozu s alergijskim semaforom.
12. Alergija na ambroziju može potaknuti i takozvanu unakrsnu alergiju na polen i hranu.

Najveća koncentracija polena je tokom sunčanih i vjetrovitih dana, ujutro i prijepodne

Obavezno se liječite kako se bolest ne bi pogoršala

Trikovi da pobijedite alergiju

Istraživanje američkih naučnika s klinike „Mayo“ ukazuje na vezu između <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/594983/za-prestanak-pusenja-vazno-je-imati-motivaciju">pretjerane</a> pospanosti tokom dana i povećanja rizika za Alzheimerovu bolest.&nbsp; Stručni časopis „JAMA Neurology“ piše kako je pospanost tokom dana jedan od simptoma starenja koji je već povezivan s rizikom za zdravlje u odmakloj životnoj dobi.
Prema novim nalazima, pretjerana pospanost tokom dana može ukazati na proizvodnju i nakupljanje beta amiloidnih proteina u mozgu. Naslage ovih proteina je jedno od temeljnih obilježja Alzheimerove bolesti, a ranije studije su povezale kvalitetan san s većim izgledima za njihovo "čišćenje" iz mozga.
U novom istraživanju su korišteni podaci prikupljeni od 283 osobe starije od 70 godina.

Prema novim nalazima, pretjerana pospanost tokom dana može ukazati na proizvodnju i nakupljanje beta amiloidnih proteina u mozgu

Pospanost tokom dana jedan od simptoma starenja

Pospanost upozorava na Alzheimerovu bolest

Samo zato što <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/594906/ocistite-bubrege-i-sprijecite-nastanak-kamenca-prirodnim-putem">ste gladni</a> ne znači da vaše tijelo treba još kalorija. Ova medicinska stanja, tvrde stručnjaci, mogu otkriti u čemu je problem.

Depresija - Ako vam nije jasno zašto ste stalno gladni, jedan od mogućih odgovora može biti i vaše raspoloženje.&nbsp;Unos hrane je često mehanizam odbrane kod osoba koje pate od depresije&nbsp;ili anksioznosti, a jedan od razloga može biti i taj što nemaju dovoljno serotonina, a hrana poput tjestenine može podići njegovu razinu.&nbsp; Stres - Kada ste pod stresom razina hormona stresa, kortizola, raste što će vaše tijelo potaknuti na želju za hranom, čak i ako vam u stvarnosti kalorije nisu potrebne. Iako se ne radi o potrebi, kortizol šalje mozgu signale da niste siti. Upravo je to razlog zašto se stres povezuje s prekomjernim nakupljanjem kilograma.
Štitna žlijezda - Ako ste stalno gladni i jedete više nego obično, ali nekako se čini da ste i dalje mršavi, moguće je da vam probleme stvara štitna žlijezda. 
Ta je žlijezda endokrini hormonalni organ koji ubrzava sve procese u tijelu pa možete očekivati da će se ubrzati metabolizam, a kao rezultat će se javiti glad.

Gojaznost - Pretjerano uživanje u jelu može voditi do gojaznosti, ali radi se o&nbsp;začaranom krugu&nbsp;gdje sama gojaznost može uzrokovati stalnu želju za hranom. Višak masnoća može uzrokovati pretjerano lučenje inzulina, a jak apetiti je rezultat.&nbsp; Dijabetes - Dijabetes tip 1 i tip 2 poremetit će razine šećera u krvi što će stvoriti ciklus u kojem se stalno javlja glad. Niske razine šećera u krvi bude apetit, ali prejedanje u ovom slučaju može samo pogoršati stvari.

Povećan apetit je nuspojava korištenja određenih lijekova, poput onih protiv depresije, alergija i lupusa. Ne preskačite lijekove, ali ako vam ne čine dobro porazgovarajte s ljekarom o mogućoj zamjeni.

Čak i ako samo osjećate glad možda ste krivo shvatili organizam koji ustvari želi samo vodu. Kada ste dehidrirani, bez da osjetite fizičke posljedice, moguće je da prvo osjetite glad. Stručnjaci savjetuju da dan započnete uz vodu i da je uvijek imate u blizini. Nemojte piti zaslađena pića umjesto vode koji će samo slati signale mozgu da ste gladni.&nbsp; Također, bez preporučenog sna koji bi trebao trajati&nbsp;osam sati, organizmu je teško regulirati rad hormona koji kontroliraju apetit pa će oni porasti i vama će biti svejedno šta jedete, samo da nešto jedete. Kako je stres često uzrok nesanice, pokušajte se suočiti s tim problemom kako više ne biste imali problema sa snom.

Kada ste pod stresom razina hormona stresa, raste što će vaše tijelo potaknuti na želju za hranom

Pretjerano uživanje u jelu može voditi do gojaznosti

Stalna glad signal za ozbiljne bolesti

Zdravo srce jedna je od <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/593576/trik-kojim-cete-pobijediti-nesanicu">najvećih prednosti</a> u vrijeme ubrzanog načina života, brze hrane i nezdravog života. Ovaj kratak test možete jednostavno uraditi kod kuće, a on navodno upravo otkriva u kakvom stanju vam je srce, koliko je zdravo.
Sve što trebate da uradite je da napunite posudu hladnom vodom i malo leda, a zdjela treba da bude takva da stanu oba dlana. Potom uronite obje ruke u vodu i držite 30 sekundi. Ovaj test može imati dva rezultata:
1. Prsti su blijedi ili čak plavkasti - ovo otkriva potencijalne probleme sa cirkulacijom krvi u vašem tijelu i moguće je da vam je nivo kiseonika u krvi niska. U tom slučaju nakon testa ugrijte prste ili ih masirajte kako bi poboljšali cirkulaciju i vratili im boju u normalu.
2. Prsti su pocrvenili - to je dobar znak jer crveni prsti pokazuju da vjerovatno nemate problema sa nivoom kiseonika u krvi te da vam su vam srce i krvotok zdravi.

Sve što trebate da uradite je da napunite posudu hladnom vodom i malo leda

Uronite obje ruke u vodu i držite 30 sekundi

Provjerite da li je vaše srce zdravo

Bubrezi su jedan od <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/594803/moguce-je-zasladiti-se-a-izbjeci-secer">najvažnijih</a> organa u tijelu - zahvaljujući njima rješavamo se toksina i viška soli iz organizma. Ono što oni trebaju od nas je povremeno čišćenje da bi neometano funkcionirali.&nbsp;Bubrežni kamenci&nbsp;su jedan od najbolnijih poremećaja koji često pogađa ljude, a nastaje usljed nakupljanja kristala iz mokraće koji se talože na unutrašnjim površinama bubrega. Pripremite napitak kojim možete spriječiti nastanak bubrežnih kamenaca prirodnim putem:&nbsp;Potrebni sastojci: 1 šaka svježeg peršuna ili korijandera, voda.
Način pripreme: Natrgajte (narežite) peršun ili korijander na velike komade, stavite u veliku posudu te naspite vode toliko da prekrije sadržaj. Pustite da zavrije i kuhajte deset minuta. Maknite s vatre i ostavite da se ohladi&nbsp; (na posudu stavite poklopac). Procijedite ohlađenu tekućinu i stavite u frižider.
Upotreba: Jedna šolja na dan. Ukoliko pratite uputstva, kroz nekoliko dana biste trebali primijetiti da se boja urina promijenila, a sve usljed izbacivanja nakupljenih toksina iz bubrega.
&nbsp;Ako sumnjate da imate&nbsp;bubrežne kamence, budite oprezni jer će ih ovaj napitak "prodrmati", što znači da ćete možda morati posjetiti ljekara.&nbsp;&nbsp;Osim ovog napitka, ne zaboravite ispijati puno vode da biste očuvali zdravlje vaših bubrega.&nbsp;

Ono što oni trebaju od nas je povremeno čišćenje da bi neometano funkcionirali

Pripremite napitak kojim možete spriječiti nastanak bubrežnih kamenaca prirodnim putem

Očistite bubrege i spriječite nastanak kamenca prirodnim putem

Samo pravi ovisnici o slatkišima znaju kako je kad vam "padne šećer". Mnogi su spremni da obustave sve što rade kako bi otišli do frižidera ili prodavnice po svoju dozu slatkog. Ipak, nutricionisti kažu da želju za slatkišima ponekad možete zadovoljiti i uz <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/594469/cudotvorna-aloe-vera">pomoć namirnica</a> koje ne sadrže konzumni šećer.&nbsp; Ovo su neke od njih:
&nbsp;1. Cimet: Kad vas "uhvati" želja za slatkim, u običnu kafu dodajte kašičicu cimeta. Iako ovaj začin nije sladak, naš mozak ga povezuje s desertima poput kolača i pita, te tako kreira iluziju slatkoće. Možete da ga dodate i u zobenu kašu ili jogurt.
2. Ekstrakt vanilije: Kap-dvije ekstrakta vanilije transformirat će ukus napitaka i hrane u neponovljivi gastronomski doživljaj.

3. Banane: Probajte mafine, palačinke ili patišpanje u koje ćete umjesto šećera dodati jednu izgnječenu bananu. Ovo voće s visokim postotkom fruktoze zasladit će vaš desert i dati mu sočnost.
4. Karamelizirani luk: I slana jela traže šećer, pogotovo kad je potrebno da uravnotežite kiselost sosa od paradajza ili gorčinu patlidžana. Zato, kuhanje obavezno započnite dinstanjem crvenog luka, koji je prirodno sladak. Važno je da luk dinstate na umjerenoj temperaturi duže vrijeme, tačnije dok ne dobije lijepu smeđu boju.
&nbsp;5. Dašak citrusa: Gotovo da nema hrane koju malo iscijeđenog soka od citrusnog voća poput narandže neće "popraviti".
Dodajte ovaj slatko-gorki sok pitama od bobičastog voća, supama i preljevima za salate, a možete i da ga koristite i za kiseljenje povrća.

Nutricionisti kažu da želju za slatkišima ponekad možete zadovoljiti i uz pomoć namirnica koje ne sadrže nimalo konzumnog šećera

Kad vas "uhvati" želja za slatkim, u običnu kafu dodajte kašičicu cimeta

Moguće je zasladiti se, a izbjeći šećer

Kad bolujete od dijabetesa, ključno je obraćati pažnju na ono što biste <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/594196/ukusne-crvene-bobice-stite-vase-zdravlje">trebali jesti</a> i na ono što morate izbjegavati.&nbsp;Brojni stručnjaci za dijabetes i nutricionisti izdvajaju četiri zdrave hranjive materije (vlakna, omega-3 masne kiseline, kalcij i vitamin D) koje su važne u prehrani dijabetičara, a mi ćemo navesti neke od njih.&nbsp;Grah je bogat vlaknima, koja pomažu da se osjećate siti, stabiliziraju šećer u krvi, pa čak i snižavaju holesterol. Dobar je izvor kalcija, minerala koji, kako pokazuju istraživanja, može pomoći sagorjevanje tjelesne masti.
Nećete naći bolji izvor kalcija i vitamina D od mliječnih proizvoda, kao što su mlijeko, sir i jogurt. Jedno istraživanje pokazalo je da su žene koje su konzumirale više od 1.200 miligrama kalcija i više od 800 IU (internacionalnih jedinica) vitamina D na dan, imale za 33 posto manje izglede za razvoj dijabetesa nego one koje su unosile manje kalcija i vitamina D.

Jedna od najzdravijih žitarica je ječam, koji, vjerovatno, ne jedete, a bogat je određenom vrstom topivih vlakana beta glukanom. Istraživanja pokazuju da beta glukan može smanjiti ukupni i LDL holesterol sprečavajući sposobnost tijela da ga apsorbira. Konzumiranje samo tri grama dnevno može sniziti holesterol za osam posto.
Bobičasto voće prirodni su bomboni, ali je, za razliku od slastica, bogato vlaknima i antioksidansima koji se nazivaju polifenoli. Šoljica kupina sadrži 7,6 grama vlakana, a borovnice sadrže 3,5 grama. Antioksidansi iz bobica su, također, dobri za srce. Jedna studija iz 2008. u časopisu “American Journal of Clinical Nutrition” utvrdila je da su osobe s faktorima rizika za bolesti srca koje su osam sedmica jele bobice, imale pad krvnog pritiska i porast dobrog HDL holesterola.

Dijabetičari treba da jedu grah, mliječne proizvode, ječam, bobičasto voće

Obratite pažnju šta konzumirate

Osim što snabdijeva organizam korisnim materijama, čaj od šipurka stvara osjećaj sitosti i potpomaže izlučivanje štetnih materija. Vitamini i ostali sastojci ove biljke doprinose <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/594145/cipele-ostavljajte-pred-vratima-to-ce-vam-sacuvati-zivot">općem zdravlju organizma</a>, a tokom zime povećavaju njegovu otpornost.
Šipurak se cijeni i kao sredstvo protiv proljeva i grčeva u stomaku dok se pomiješan s drugim biljkama koristi u liječenju mnogih bolesti. Plod ove ljekovite biljke bogat je vitaminom C i ima ga više nego u limunu. Samo jedna šolja čaja od šipurka zadovoljit će dnevne potrebe unosa vitamina C.
Osobama koje su sklone stvaranju pijeska u bubregu preporučuje se da piju čaj od šipurka. Ovaj plod otklanja umor i malaksalost i odličan je čistač krvi. Ovaj simbol jeseni naročito je preporučljiv u sezoni gripe i prehlada jer obnavlja energiju, otklanja umor i malaksalost, popravlja krvnu sliku i podiže imunitet.

Šipurak se cijeni i kao sredstvo protiv proljeva i grčeva u stomaku dok se pomiješan s drugim biljkama koristi u liječenju mnogih bolesti

Ukusne crvene bobice štite vaše zdravlje

Doktori su bili šokirani rezulatatima istraživanja o obući koja je nošena u kući.&nbsp;Britanski i američki stručnjaci upozorili su kako hodanje u kući u cipelama nošenim napolju može da uzrokuje ozbiljne <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/593953/sta-ne-trebate-jesti-prije-spavanja">zdravstvene probleme</a>. Prema istraživanju stručnjaka Univerziteta Arizona, u SAD, na spoljnom dijelu cipele koja se nosi svakodnevno, može se naći oko 421.000 bakterija, a 2.887 u unutrašnjem dijelu.&nbsp;Upozoravaju kako se među njima nalaze mnoge koje mogu da dovedu do prestanka rada unutrašnjih organa, ili infekciju. Bakterije unijete u kuću na cipelama mogu da žive nekoliko sedmica.
&nbsp;Rezultati istraživanja pokazuju kako se količina bakterija na cipelama očišćenim deterdžentom može smanjiti i do 90 posto.&nbsp;

Bakterije unijete u kuću na cipelama mogu da žive nekoliko sedmica

Mogu da dovedu do prestanka rada unutrašnjih organa

Cipele ostavljajte pred vratima to će vam sačuvati život

Ako biste trebali odabrati samo jedan začin koji će pospješiti zdravlje vašeg organizma i produžiti životni vijek, dobar izbor bi bio <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/593951/zasto-sljive-trebamo-jesti-svakog-dana">kurkuma</a>. Postoji više od 1.000 objavljenih naučnih članaka koji pokazuju da kurkuma i njen aktivni sastojak kurkumin imaju odlično djelovanje na zdravlje.&nbsp; Hronična upala u tijelu povećava rizik od nastanka niza bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest, artritis, rak, dijabetes i srčane bolesti. Također povećava rizik od nastanka prijevremenih znakova starenja. Kurkuma se pokazala djelotvornijom od protivupalnih lijekova. Hronična upala je povezana s osjećajem boli, a veliki broj ljudi osjeća smanjenje bolova u zglobovima kada počnu svakodnevno konzumirati jednu kašičicu kurkume.
Nijedan oblik raka nije potpuno otporan na kurkumin. On je direktno djeluje na kancerogene ćelije. Istraživanja su pokazala da kurkumin može pomoći u prevenciji raka gušterače i daljnjeg širenja ćelija raka.

Srčane bolesti su glavni uzročnik smrti u svijetu, a istraživanja su pokazala da svakodnevno konzumiranje kurkume može pomoći u reguliranju nivoa holesterola.&nbsp; Postoje dvije faze detoksikacije jetre - prva i druga. Kada se druga faza detoksikacije ne odvija kako treba, u tijelu se nakupljaju toksini i dolazi do nastanka simptoma, kao što je hronični umor. Kurkumin stimulira drugu fazu detoksikacije.
Veliki broj ljudi odluči se konzumirati isključivo suplemente kurkumina umjesto kurkume. No, kurkumin nije jedini aktivni sastojak u kurkumi, stoga je uvijek bolji izbor konzumirati kurkumu umjesto samog kurkumina.

Istraživanja su pokazala da kurkumin može pomoći u prevenciji raka gušterače i daljnjeg širenja ćelija raka

Nijedan oblik raka nije potpuno otporan na kurkumin

Ovo je razlog zašto biste kurkumu trebali konzumirati svaki dan

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/593840/kadulja-cuva-zdravlje">Šljiva</a> je pravo supervoće – prepuna je vitamina, minerala i drugih korisnih nutrijenata.

Ova mala tamnoplava voćka jača kosti, smanjuje rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva, a ako svakog dana pojedete po 12 šljiva, tokom dva mjeseca nivo vašeg lošeg holesterola bit će snižen.&nbsp;&nbsp;Antioksidansi kojima obiluju šljive uništavaju slobodne radikale koji mogu dovesti do oksidacije holesterola, a što znatno povećava rizik od moždanog udara ili visokog holesterola.&nbsp;Svježa šljiva sadrži dosta vitamina C, bakar, vitamine B2, B3, B6, K, kao i magnezij, željezo, kalcij i čak 240 miligrama kalija na 100 grama tog voća. Kalij u šljivama ima dobar utjecaj na krvni pritisak, kao i na zdravlje srca. Ovaj element pobrinut će se da ne dođe do koagulacije trombocita koja dovodi do ateroskleroze i drugih bolesti srca.

Vitamin C ima snažno antioksidativno djelovanje, čuva zdravlje cijeloga tijela i osnažuje imunitet.
Šljiva obiluje i vlaknima, a uz to je niskokalorična. Zato je ta voćka dobar izbor u slučaju otežanog pražnjenja. Dihidroksifenil izatin jedan je od sastojaka šljive zbog kojeg, između ostalog, ovo voće ima laksativni učinak.

U ovom slatkom voću nalazi se i beta-karoten te vitamin E, koji održavaju elasticitet kože, ubrzavaju zarastanje rana, ali imaju i snažno protuupalno svojstvo, zbog čega garantiraju lijep izgled našeg najvećeg organa.&nbsp; Stotinu grama šljive sadrži tek 45 kalorija. Upravo zato konzumacija toga voća preporučuje se osobama koje pokušavaju smršavjeti ili održati zdravu tjelesnu težinu.
Šljive je najbolje jesti sirove, ali se mogu iskoristiti i za pripremu pekmeza, kompota te raznih drugih slatkih i slanih jela.

Šljive se mogu koristiti u pripremanju raznih jela, od doručka do večere. Tako ih za doručak možete smiksati u smoothie, uz dodatak vode ili prirodnog soka od jabuke te&nbsp;malo cimeta. Možete ih kratko i dinstati pa poslužiti uz zobenu kašu ili griz.&nbsp; I za ručak možete jesti šljive. Napravite slatko-ljuti sos koji je ukusan prilog u azijskim jelima ili ih narežite na kriškice i dodajte u omiljenu salatu. Ali, najčešće se koriste u pripremi deserta. Možete napraviti pitu sa šljivama ili razne vrste kolača.

Istraživanja su pokazala i da će se, ako konzumirate oko 100 grama suhih šljiva dnevno u periodu od tri mjeseca znatno povećati markeri u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.&nbsp;

Svježa šljiva sadrži dosta vitamina C,  bakar, vitamine B2, B3, B6, K, kao i  magnezij, željezo, kalcij i čak 240  miligrama kalija na 100 grama tog voća

Zašto šljive trebamo jesti svakog dana

Kadulja samoniklo raste na suhim terenima i u priobalnim područjima. Cijela biljka ima intenzivan miris i oštar, ljut okus.&nbsp;Kadulja između ostalih sadrži: eterično ulje, gorke tvari, estrogene tvari, kalijeve soli, kamfor, acetat linalila i bornil.&nbsp;Kadulja <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/593772/bobice-koje-zdravlje-znace">liječi</a> promuklost, čisti krv i jača živce, grije želudac, otklanja plinove, pomaže kod svake vrste prehlade, katara i influence. Preporučuje se kod svih upala, od grla, preko unutrašnjih organa, do mokraćnog mjehura i vaginalnih upala. 
Vrlo je stimulativna i podiže tonus mišića. Također, liječi i reumatizam. 
Menopauza je period kada je ova biljka izbor broj jedan, jer je nježan, ali efikasan hormonalni regulator. Izvrstan je lijek za čišćenje jetre, za bolesti bubrega i protiv noćnog znojenja.&nbsp;

Vrlo je stimulativna i podiže tonus mišića

Sadrži: eterično ulje, gorke tvari, estrogene tvari

Kadulja čuva zdravlje

Sezona je grožđa i teško je odoljeti <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/593697/balansirana-hrana-bogata-vitaminima-kljuc-je-jakog-imuniteta">slatkim bobicama</a>. Ti plodovi nisu samo ukusni, već su i prepuni esencijalnih nutrijenata i ljekovitih svojstava.

Najvažnija korist koja proizlazi iz prehrane grožđem je bogatstvo&nbsp;antioksidansa, odnosno&nbsp;fitonutrijenata&nbsp;koji se nazivaju&nbsp;polifenoli. Ovi&nbsp;antioksidansi&nbsp;se vežu na “slobodne radikale” u tijelu i smanjuju naslage na krvnim žilama, čime se poboljšava zdravlje vašeg srca.&nbsp;Grožđe sadrži&nbsp;vitamine A,&nbsp;C, B6, B i kao folne kiseline.&nbsp;Grožđe sadrži i jabučnu i vinsku kiselinu, pektine, odnosno materije koje usporavaju resorpciju masti, tanine, među kojima posebno antocijan, važan za obnavljanje krvi. Od minerala sadrži kalcij, kalij, željezo, magnezij. S obzirom na to da svježi sok sadrži također sve ove sastojke, predstavlja izuzetan čistač jetre, a također pomaže pri izbacivanju urinske kiseline iz tijela.
Ukoliko zdravlje dozvoljava, ponekad treba držati dijetu s grožđem, koja se smatra jednom od najboljih.

Preporučeno je da se jede jedna do najviše dva kilograma grožđa, bolje crnog jer je zdravije i čisti organizam od raznih toksina.&nbsp;

Ne samo što će se skinuti višak kilograma nego će se regulirati varenje i apetit, a koža će zablistati svježinom.

Kožica i sjeme crnog grožđa, koji se odbacuju dok se pravi vino, predstavljaju riznicu ljekovitih sastojaka. Od ovih “otpadaka” istraživači na madridskom Univerzitetu napravili su ekstrakt GADF, koji je izuzetno bogat vlaknima i antioksidansima. Ukoliko se doda svakodnevnoj ishrani, ovaj grožđani ekstrakt može da prepolovi rizik od srčanih napada, jer smanjuje krvni pritisak povoljno i loš holesterol.

Uz grožđe se može i skinuti višak kilograma

Grožđe sadrži i jabučnu i vinsku kiselinu

Bobice koje zdravlje znače

Približava se kalendarski početak jeseni, što je izazovan period za ljudski imunološki sistem.

Sunca i vitamina u hrani je sve manje, a <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/593511/zed-nije-pouzdan-signal-da-vase-tijelo-treba-vodu">umor i apatija</a>&nbsp;se često nagomilavaju. Aktiviraju se mnoge bakterije i virusi koji izazivaju prehlade - pravi jesenji pljusak.&nbsp; Za održavanje zdravlja i zaštite protiv raznih infekcija imunitet treba odmah ojačati.
Balansirana hrana bogata vitaminima je ključ jakog imuniteta. Zato jesen nije najbolje vrijeme za dijetu. Ukoliko je vaš sistem usmjeren na gubljenje težine, lišit će vas određenih hranljivih materija i automatski oslabiti imunu odbranu.

Uključite u svoju ishranu posno meso i mliječne proizvode, kao i orahe i mahunarke. Češće jedite masnu ribu i dodajte biljno ulje da osigurate tijelo esencijalnim masnim kiselinama. Oslonite se na svježe voće i povrće u zimskom periodu, ovi izvori vlakana, vitamina i minerala će biti rijetki gosti na vašem stolu.
Ne zaboravite da dodate crni i bijelo luk jelima: poznato je da sastojci iz luka ubijaju bakterije. Također, pomažu u jačanju imunog sistema i začini poput cimeta, lovora, različite vrste bibera.

Potrebno je sebi priuštiti dovoljno odmora. Ne ručajte na radnom mjestu. Ako vrijeme dozvoljava, prošetajte na svježem zraku i jedite u obližnjem parku. I inače, umjerena fizička aktivnost je od suštinskog značaja za održavanje zdravlja.

Nemojte zanemariti i tehnike opuštanja. Malo meditirajte ili prakticirajte jogu. Spavajte dovoljno. San je veoma važan za zdrav imuni sistem, a za dobar imuni sistem potrebno vam je spavanje od najmanje 8-10 sati.

Za održavanje zdravlja i zaštite protiv raznih infekcija imunitet treba odmah ojačati

Balansirana hrana bogata vitaminima ključ je jakog imuniteta

Medicinska radiologija grana je medicine koje se <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/591408/ako-vas-ujede-krpelj-odmah-se-javite-ljekaru">uobičajeno</a> sjetimo tek u kontekstu zloćudnih bolesti. S druge strane, spominjanje riječi zračenje budi nam negativne asocijacije, uglavnom povezane s njenim štetnim djelovanjem na organizam. No, ova grana medicine svakako zaslužuje posebnu pažnju jer svakodnevno spašava nebrojene živote.&nbsp; Radiologija je, pojednostavljeno objašnjeno, nauka o zračenju, a njena se povijest počela pisati upravo 8. decembra davne 1895., kada je Wilhelm Conrad Röntgen otkrio i opisao X-zrake koje danas znamo kao rendgensko zračenje. Istina je da se tek napretkom tehnologije radiologija počela intenzivno razvijati, a njene mogućnosti iz godine u godinu rastu. Tako se, među ostalim, razvila i digitalna radiologija koja omogućava kvalitetnije snimke koje se bilježe u obliku digitalnog zapisa u računaru i koje se kasnije mogu dodatno obrađivati - uvećavati, zacrnjivati i slično. Digitalna klasična radiologija omogućuje bržu akviziciju snimke te je dovela do većeg protoka pregleda, a pažljivom upotrebom i do smanjenja doza zračenja. Razvitak radiologije nije slijedio samo Röntgenov pronalazak, nego se granao i putem drugih tehnologija - ultrazvučnom dijagnostikom i magnetnom rezonancom.
U skladu s tim promjenama naglo se povećao interes mladih ljekara za specijalizacije i subspecijalizacije u području kliničke radiologije. Ne smijemo zaboraviti ni radiološke tehnologe koji igraju važnu ulogu u dobivanju slikovnih informacija, pravilnoj pripremi bolesnika i ispravnoj manipulaciji radiološkim uređajima. A svi radnici radioloških odjela i zavoda uvijek vode brigu da kvalitetnu snimku dobiju upotrebom što manje doze zračenja vodeći se principom ALARA (as low as reasonable possible).

Govoreći o dijagnostičkoj radiologiji, ona danas, osim rendgenskog zračenja, koristi i ultrazvučne valove i radiovalove u magnetnom polju, a fuzijom s nuklearnom medicinom oslikava i nakupljanje radioaktivnih izotopa. Stoga u klasičnoj radiografiji, osim RTG snimaka, imamo i posebne snimke poput mamografije, tomosinteze, kompjutorizirane tomografije, ali i ultrazvučne preglede i magnetnu rezonancu. Na temelju snimki dobivenih tim pretragama radiolog može postaviti (potvrditi) tačnu dijagnozu ili pratiti kako tijelo reagira na neku metodu liječenja. U saradnji sa specijalistima nuklearne medicine analiziraju se pretrage koje spajaju ove dvije specijalnosti: PET CT i PET MR.&nbsp; Rendgensko snimanje, RTG – riječ je o najčešćoj pretrazi u radiološkoj dijagnostici. Pretraga je bezbolna, a njome se snimaju određeni dijelovi tijela, pri čemu se najčešće analiziraju pluća i koštano-zglobni sistem. Uređaji koji se danas koriste pružaju vrlo precizne slike, a doza zračenja je znatno smanjena u odnosu na prijašnju tehnologiju.
Mamografija – posebna vrsta RTG snimke koja se radi na posebnom uređaju koji ima precizan prikaz tkiva dojke uz što manje zračenje kako bi se izbjegao kancerogeni učinak X-zraka. Pretraga je jednostavna, neinvazivna i brza, doze radijacije vrlo su male, a služi ranom otkrivanju najčešće maligne bolesti žena - karcinoma dojke.
Tomosinteza, CBCT (Cone Beam CT) - napredna vrsta digitalne radiografije, gdje rendgenska cijev kratko rotira oko željenog dijela tijela i može prikazati slojeve tkiva - neka vrsta pojednostavljenog CT uređaja. Najviše se koristi za snimanje dojki i u dentalnoj radiografiji.

Kompjutorizirana tomografija, CT – i u ovom slučaju koristi se ionizirajuće rendgensko zračenje - rendgenska se cijev vrti 360 stepeni oko željenog dijela tijela, posebni detektori bilježe to zračenje te se u računaru rekonstruiraju snimana tkiva. Tako se dobiva detaljan prikaz organizma uz moguće trodimenzionalne rekonstrukcije unutrašnjih organa. Snimanje je bezbolno i vrlo brzo na modernim uređajima, ali doze zračenja kod CT pretraga su najviše, stoga pažljivo treba procijeniti potrebu za ovom pretragom, naročito kod mladih bolesnika.
Ultrazvučni pregled, UZV – za snimanje se ne koriste rendgenske zrake nego zvučni valovi visoke frekvencije. Riječ je o neinvazivnoj, bezbolnoj pretrazi, no u ovom slučaju nema rizika od zračenja niti su poznate nuspojave. Ultrazvukom najčešće prikazujemo meka tkiva: limfne čvorove, unutrašnje parenhimne organe, mišiće, žlijezde, krvne žile, dojke i slično. Napretkom ultrazvučnih uređaja razvila se pretraga obojenim Dopplerom (Colour Doppler Imaging) gdje se prikazuje i mjeri protok krvi krvnim žilama.
Magnetska rezonanca, MR – pretraga koja ne koristi rendgensko zračenje nego mjeri smjer protona u jakom magnetnom polju nakon pobuđenja radiofrekventnim valovima. To je neinvazivna, bezbolna pretraga koja omogućuje vrlo kvalitetan prikaz mekih tkiva, organa i organskih sistema. Iako napredna, ova tehnologija je manje dostupna i znatno skuplja od prethodnih, a klaustrofobične osobe je ne podnose jer se odvija u zatvorenoj cijevi (gantry) te je vrlo bučna. MR pretrage su znatno dugotrajnije od CT i RTG snimanja te su manje pogodne za nesaradljive bolesnike.
Invazivna dijagnostika - podrazumijeva uzimanje uzoraka tekućine ili tkiva pod kontrolom bilo koje od navedenih metoda, primjer su ultrazvukom navođena punkcija ili CT-om navođena biopsija. Tako dobiveni uzorci daju se citologu ili patologu na analizu te omogućavaju znatno precizniju dijagnostiku, bez hirurškog zahvata.
Intervencijska radiologija - liječenje pod kontrolom radioloških metoda, najčešće su to vaskularne intervencije (širenje arterija pod kontrolom X-zraka, skleroza proširenih vena pod kontrolom ultrazvuka), ali i liječenje probavnog trakta (ERCP - vađenje kamenaca pod kontrolom X-zraka, ugradnja proširnika - stenta - u jednjak sužen zbog maligne bolesti) i drugih organskih sistema.
PET CT i PET MR - riječ je o pretrazi koja spaja dvije specijalnosti - radiologiju i nuklearnu medicinu. Ona ne pruža samo preciznu radiološku 3D sliku snimanog područja tijela nego i prikaz nakupljanja radiofarmaka aktivnih ćelija - najčešće zloćudnih tumora, što olakšava praćenje liječenja bolesnika s malignim bolestima. CT i MR nam daju uvid u anatomiju tkiva, a PET u njegovu aktivnost.

Napretkom tehnologije radiologija se počela intenzivno razvijati, a njene mogućnosti iz godine u godinu rastu. Tako se, među ostalim, razvila i digitalna radiologija, koja omogućava kvalitetnije snimke koje se bilježe u obliku digitalnog zapisa u računaru i koje se kasnije mogu dodatno obrađivati - uvećavati, zacrnjivati i slično.

Radiološke dijagnostičke metode svakodnevno spašavaju živote pružajući precizan uvid u zbivanja u našem tijelu, čak i do nivoa funkcioniranja ćelija

Pretraga je jednostavna, neinvazivna i brza

Sezonska hrana čuva imunitet

Trikovi da pobijedite alergiju

Pospanost upozorava na Alzheimerovu bolest

Stalna glad signal za ozbiljne bolesti

Provjerite da li je vaše srce zdravo

Očistite bubrege i spriječite nastanak kamenca prirodnim putem

Moguće je zasladiti se, a izbjeći šećer

Obratite pažnju šta konzumirate

Ukusne crvene bobice štite vaše zdravlje

Cipele ostavljajte pred vratima to će vam sačuvati život

Ovo je razlog zašto biste kurkumu trebali konzumirati svaki dan

Zašto šljive trebamo jesti svakog dana

Kadulja čuva zdravlje

Bobice koje zdravlje znače

Balansirana hrana bogata vitaminima ključ je jakog imuniteta

Medicinska dostignuća: Kako do tačne dijagnoze

Zdravlje

Sezonska hrana čuva imunitet

Trikovi da pobijedite alergiju

Pospanost upozorava na Alzheimerovu bolest

Stalna glad signal za ozbiljne bolesti

Provjerite da li je vaše srce zdravo

Očistite bubrege i spriječite nastanak kamenca prirodnim putem

Moguće je zasladiti se, a izbjeći šećer

Obratite pažnju šta konzumirate

Ukusne crvene bobice štite vaše zdravlje

Cipele ostavljajte pred vratima to će vam sačuvati život

Ovo je razlog zašto biste kurkumu trebali konzumirati svaki dan

Zašto šljive trebamo jesti svakog dana

Kadulja čuva zdravlje

Bobice koje zdravlje znače

Balansirana hrana bogata vitaminima ključ je jakog imuniteta

Medicinska dostignuća: Kako do tačne dijagnoze