Samo pola sata <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/317009/trikovi-kako-da-pobijedite-bol-u-ledima">tjelesne aktivnosti</a> umjerenog intenziteta dnevno može smanjiti rizik za smrt kod osoba s uznapredovalim rakom debelog crijeva, objavili su naučnici s Harvarda. Američki naučnici dodaju kako se njihovi nalazi odnose na aktivnosti poput hodanja, čišćenja ili vrtlarenja.

Prema podacima za više od 1.200 pacijenata s rakom debelog crijeva, polusatna dnevna tjelesna aktivnost je bila povezana s prosječno 19 posto manjim rizikom za smrt tokom promatranog razdoblja.

Intenzivnija tjelesna aktivnost bila je povezana s prosječno 25 posto manjim rizikom za smrt. Tjelesna aktivnost bila je, također, povezana i sa sporijom progresijom karcinoma, bez obzira na dob, tjelesnu masu ili opće zdravstveno stanje pacijenata.

Prema podacima za više od 1.200 pacijenata s rakom debelog crijeva, polusatna dnevna tjelesna aktivnost je bila povezana s prosječno 19 posto manjim rizikom za smrt

Samo pola sata tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta dnevno može smanjiti rizik

Aktivan život usporava rak

Bol u leđima muči mnoge <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/314933/tjelesna-aktivnost-cuva-pamcenje">ljude</a>. Međutim, protivupalna sredstva za opuštanje mišića, fizikalna terapija i operacija nisu uvijek pravi odgovor za bol u leđima. Pa čak niti masaža, joga i popularna kiropraktika nisu uvijek rješenje. 

Proučavanjem kultura u kojima postoji mali nivo bolova u leđima, ustanovljeno je da ponovno uspostavljanje prirodnog držanja i pravilno kretanje uklanjaju sam korijen boli, što dovodi do ponovnog vraćanja i održavanja bezbolnih leđa.

U nastavku navodimo neke savjete za pokrete koji se bave prirodnim držanjem, a koji su pomogli mnogim ljudima da pronađu način za život bez boli.
Kada ste u krevetu…
Koristite ruke da biste pomogli istegnuti leđa dok ležite. Savijte koljena i na laktovima se izvijajte prema gore. Potisnite laktove prema stopalima dok se vaša leđa izdužuju. Ispružite se zadržavajući ovu dodatnu dužinu. To omogućuje leđima da se iscijele dok spavate.
Kada nosite torbicu…
Nosite torbicu bliže kičmi nego pupku. Koristite laktove da porinete torbu prema leđima. Na taj način, manji je pritisak na leđa, torbica ne skliže s ramena tako lako i težina torbice pomaže da su leđa položena prema unatrag, umjesto prema naprijed.
Također, ne izdižite ramena prema gore kako biste nosili težinu torbice; vi želite da težina torbice pomogne da se ramena nježno spuste prema dolje.
Kada ste za računalom…
Sjednite dovoljno blizu tako da ne budete u iskušenju da zgrbite ramena i/ili tijelo kako biste dosegnuli tastaturu. Izvijte ramena tako da budu u dobroj početnoj poziciji, a zatim se približite tastaturi tako da je možete dosegnuti samo podlakticama.
&nbsp;Kada stojite u redu…
Provjerite da je vaša težina uglavnom na petama dok stojite. Vaše pete su mnogo bolje opremljene za nošenje težine tijela nego delikatna tkiva na prednjem dijelu stopala.
Zaljuljajte kukove naprijed-natrag sve dok ne osjetite da se većina težine pomaknula s prednje strane stopala na pete. Uravnotežite ovaj pomak tako što ćete isturiti gornji dio tijela prema naprijed kako biste se osjećali stabilnije.
Na taj način sprečavate niz problema sa stopalima, uključujući izbočenje palčanog zgloba na stopalu.

Kada perete zube…
Držite leđa što ravnijima dok četkate zube. Provjerite svoj profil u ogledalu kako biste vidjeli kako vam ide. Pomicanje bokova naprijed-nazad, gore-dolje, koristi tijelu za jačanje leđnih mišića i istezanje tetiva koljena. Ne naginjite se naprijed jer to oštećuje kičmene diskove, živce i ligamente.
Kada vozite…
Koristite naslon za glavu automobilskog sjedala da biste dodatno istegnuli vrat. Počnite nježnim povlačenjem kose na stražnjoj strani glave prema gore i natrag, a zatim naslonite glavu na naslon malo više nego što biste to obično učinili. To ne samo da udobno isteže vrat, već također vraća glavu na poziciju u kojoj se nalazila dok ste bili dijete.
Kada hodate…
Stisnite mišiće stražnjice i sražnje na nogama kako biste sa svakim korakom dobili prirodan poticaj za kretanje prema naprijed. To će vam omogućiti bolju ravnotežu i brzinu.
Kada sjedite…
Isturite stražnjicu na stolici kako biste održavali ravnotežu bez imalo napetosti. Pronađite mjesto za stražnjicu koje vam omogućuje da udobno uspravno sjedite umjesto da ste uspravni i napeti ili opušteni i pogrbljeni.

Učenje ponovnog uspostavljanja prirodnog držanja i modela kretanja uklonit će uzrok bolova

Koristite ruke da biste pomogli istegnuti leđa

Trikovi kako da pobijedite bol u leđima

Maline imaju malo kalorija i puno vlakana - idealnu kombinaciju za borbu protiv viška kilograma.&nbsp;Ova biljka iz porodice ruža ima ukusne, slatke plodove, a njena ljekovita svojstva poznata su širom svijeta.&nbsp;Osim što su dobar <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/574624/10-razloga-zasto-treba-cesce-jesti-bijeli-luk">izvor vitamina</a> C, maline sadrže i korisne fitohemikalije i elaginske kiseline, što im pomaže u borbi protiv tumora. Listovi maline sadrže organske kiseline, tanin i flavonoid i koriste se za ispiranje usta i liječenje bolesti probavnog i kardiovaskularnog sistema.
Plod maline odličan je za borbu protiv virusa i snižavanje šećera u krvi, dok sirup od malina jača srce. Sve u svemu, ovo bobičasto voće prepuno je antioksidansa i trebalo bi da bude dio svakodnevice što većeg broja ljudi.

Izbor malina lak je posao, bitno je samo birati one koje nemaju zelene dijelove jer to znači da nisu dovoljno zrele. Izbjegavajte i one koje djeluju trulo ili po sebi imaju plijesan.&nbsp;Pakuju se uvijk u jednom sloju jer su vrlo krhke, čuvaju se na hladnom mjestu, a najbolje ih je pojesti isti dan.&nbsp;

Osim što su dobar izvor vitamina C, maline sadrže i korisne fitohemikalije i elaginske kiseline, što im pomaže u borbi protiv tumora

Plod maline odličan je za borbu protiv virusa

Maline sprečavaju debljanje i dijabetes

Istraživači su došli do rezultata da se stanovnici Japana lakše bore protiv <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/574692/pretilost-otezava-oporavak-nakon-operacije-srca">srčanih oboljenja</a> zbog čestog konzumiranja ribe i ribljih ulja, te isto tako mole stanovnike svijeta da slijede njihov primjer.&nbsp; Prema studiji provedenoj na Univerzitetu u Pitsburgu, a objavljenoj u časopisu „Heart", muškarcima u srednjim godina u Japanu rjeđe se otkriva kalcifikacija koronarnih arterija, što uzrokuje bolesti srca. Ova situacija se razlikuje od zdravstvene slike muškaraca istog godišta u Americi, što se povezuje s većim konzumiranjem omega-3 masnih kiselina pronađenih u ribama.
- Naše studije indiciraju da nivo unosa omega-3 masnih kiselina iz ribe mora biti visok kako bi štitile organizam od potencijalnih srčanih oboljenja - kaže voditelj studije Akira Sekikava.

Omega-3 masne kiseline iz ribe mogu spriječiti razne upale i začepljenje krvnih sudova.
Istraživači su proveli studiju u kojoj su posmatrali muškarce iz Japana, Havaja i Filadelfije, njih 300, kako bi pronašli što više faktora koji utječu na kardiovaskularno zdravlje, a uključivalo je pušenje, alkohol, nivo holesterola u krvi, te nivo šećera i krvni pritisak. Zaključak studije je da muškarci u Americi imaju čak tri puta veće šanse da im se dogodi kalcifikacija koronarnih arterija od onih iz Japana. Uz ovu informaciju spomenimo da je nivo omega-3 masnih kiselina u krvi Japanaca bio viši za čak 100 od ispitanika iz Amerike.

Omega-3 masne kiseline iz ribe mogu spriječiti razne upale i začepljenje krvnih sudova

Omega-3 masne kiseline iz ribe veoma su korisne

Riblje ulje čuva srce

Borite se s nesanicom? Riješite se tegoba uz valerijanu

Pretili pacijenti nakon operativnih zahvata na <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/574361/prirodni-cistaci-arterija">srcu</a> više vremena provode u jedinicama intenzivne njege, a oporavak im traje duže, objavili su kanadski naučnici.&nbsp; Prema podacima prikupljenima od oko 5.400 pacijenata operiranih u New Brunswick Heart Centeru, pretili ispitanici su imali četverostruko veći rizik za duži boravak u jedinici intenzivne njege te trostruko veći rizik za ponovnu hospitalizaciju.
Kako piše stručni časopis „The Annals of Thoracic Surgery“, pretili pacijenti su općenito morali ostati u bolnici znatno duže od ostatka ispitanika.
&nbsp;Najnoviji dostupni nalazi za SAD pokazuju kako je pretilost povezana s dodatnim troškovima većim od 150 milijardi dolara godišnje.&nbsp;

Pretili pacijenti nakon operativnih zahvata na srcu više vremena provode u jedinicama intenzivne njege

Imaju četverostruko veći rizik za duži boravak u jedinici intenzivne njege

Pretilost otežava oporavak nakon operacije srca

Evo 10 razloga zašto treba češće <a href="https://zdravlje.avaz.ba/ishrana/574236/vazno-je-jesti-raznovrsnu-hranu">jesti</a> bijeli luk:&nbsp; 1. Sprečava starenje i začepljenje arterija,
2. Značajno smanjuje nivo holesterola u krvi,
3. Jača imunitet,
4. Ubija velik broj bakterija,

5. Vrlo je učinkovit u borbi protiv srčanih bolesti,
6. Snižava krvni pritisak i djeluje protuupalno,
7. Prirodni je antibiotik te je učinkovit lijek za uobičajene prehlade,
8. Dobar za poremećaje nervnog sistema,
9. Pomaže u eliminiranju štetnih ćelija,
10. Djeluje kao antikoagulans, čime smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Prirodni je antibiotik te je učinkovit lijek za uobičajene prehlade

10 razloga zašto treba češće jesti bijeli luk

Kada se u <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/36795/arterije" style="font-weight: bold;">atrerijama</a>&nbsp;nakupe naslage, one ograničavaju pravilan protok krvi, što na kraju može dovesti do srčanog udara.&nbsp;
Ali, nije samo srčani udar pokazatelj neke bolesti <a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/41549/kardiovaskularni-sistem">kardiovaskularnog sistema</a>. Kada se arterije začepe srce ne dobiva dovoljno krvi, pa možete osjećati bol u grudima ili nedostatak daha.&nbsp;

Neophodno je iščistiti arterije, a za to vam nije potrebna nikakva rigorozna dijeta. Veoma je jednostavno – konzumirajte hranu s visokim sadržajem antioksidanata, zdravim mastima i vlaknima.&nbsp; 

Većina nas masnoće smatra glavnim krivcima za povećanje tjelesne težine, iako je to zapravo šećer. Međutim, masti treba konzumirati umjereno, a važno je jesti i pravu vrstu. Zasićene masnoće u prženoj hrani hrana nisu dobre za vaše arterije, dok mononezasićena vrsta snižava loš holesterol i štiti od srčanog ili moždanog udara.&nbsp;

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/6061/avokado">Avokado</a>&nbsp;je pun zdravih masnoća koje uravnotežuju nivo dobrog i lošeg holesterola, uklanjajući ono loše iz arterija. Masne ribe poput lososa, tune i skuše odličan su izbor za unos zdravih, nezasićenih masti. Riba je bogata i omega-3 masnim kiselinama koje mogu sniziti nivo štetnih triglicerida u arterijama.

Orašasti plodovi odličan su međuobrok, ali i dodatak jelima. Bogati su nezasićenim mastma, ali i vitaminima i vlakanima.



Oksidanti, poznatiji kao slobodni radikali, nusproizvod su upotrebe kisika u našim tijelima. Narušavaju zdravlje cijelog tijela, uključujući i arterije. Konzumiranjem namirnica bogatim antioksidansima te tvari vežu se sa slobodnim radikalima i sprečavaju ih da čine štetu.&nbsp;

Kurkuma je aromatični začin pun antioksidansa koji mogu popraviti oštećenja na zidovima arterija i smanjiti upalu u cijelom tijelu. Isto je i sa citrusima – bogati su antioksidansima i vitaminom C, koji ima ključnu ulogu u zdravlju srca. Cilj je pojesti barem komad ili dva agruma svaki dan ili piti vodu s limunom tokom dana.&nbsp; 

Šipak biste također trebali uvrstiti u prehranu. Dokazano je da njegova&nbsp;konzumacija pročišćava arterije i poboljšava protok krvi.&nbsp;

Vlakna su veoma važna u prehrani jer mogu sniziti krvni pritisak i loš nivo holesterola. Nisu probavljiva i prolaze kroz tijelo povlačeći sa sobom mnoštvo loših tvari.&nbsp; 




Dvije su vrste vlakana: netopiva i topiva. Topiva se otapaju u vodi u svojevrsni gel koji pomaže da se smanji holesterol i šećer u krvotoku. Netopiva vlakna hrane zdrave bakterije u crijevima i također privlače vodu u debelo crijevo, olakšavajući prolazak stolice.&nbsp;




Povrće i voće sadrže puno vlakana, a brokula je jedan od najboljih izbora. Cjelovite žitarice su ključne jer se pokazalo da prehrana bogata njima sprečava opasno zadebljanje zidova arterija. Kokice su odlična grickalica, a uz to su i bogate vlaknima.

Kombinacijom samo tri sastojka možete očistiti arterije i riješiti se naslaga masnoća u krvi i krvnim sudovima. Potrebni su vam 4 veće glavice bijelog luka, 4 neoguljena limuna, manji korijen đumbira ili dvije kašike đumbira u prahu te 2 litra vode.&nbsp;

Operite limun i narežite ga na komadiće. Ogulite bijeli luk i stavite ga u blender, zajedno s limunom i đumbirom. Sve zajedno izmiksajte tako da dobijete homogenu smjesu. Stavite je u metalnu posudu, sipajte dva litra vode i zagrijte dok ne provri. Čim počne ključati, sklonite i ostavite da se ohladi. Procijedite i čuvajte u staklenim flašama. 







Uzimajte po jednu čašu (200 ml) napitka svakog dana, najmanje dva sata prije jela ili na prazan želudac. Prije svakog korištenja dobro promućkajte bocu.&nbsp;&nbsp;

Konzumirajte hranu s visokim sadržajem antioksidanata, zdravim mastima i vlaknima

Avokado je pun zdravih masnoća koje uravnotežuju nivo dobrog i lošeg holesterola

Prirodni čistači arterija

Aritmije su abnormalnosti u brzini i ritmu otkucaja srca, a osim medicinske terapije, <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/574235/hren-stiti-od-prehlade-i-cisti-disne-puteve">prehrana</a> i način života igraju važnu ulogu u prevenciji i liječenju ovoga neugodnog stanja. Postoje jasni naučni dokazi o utjecaju mediteranske prehrane na učestalost aritmija. Dokazano je da su oni koji su se pridržavali mediteranske prehrane imali rjeđe epizode aritmija.&nbsp;&nbsp; Mediteranska prehrana odlikuje se visokim udjelom voća, povrća, maslinovog ulja i proizvoda od integralnih žitarica, a manja je zastupljenost mesa, mlijeka i životinjskih masnoća. Istovremeno, podrazumijeva se veći unos ribe i crno vino koje se pije uz obroke.&nbsp;

Mediteranska prehrana ima sva obilježja liberalne vegetarijanske prehrane, bogate omega-3 masnim kiselinama, prehrambenim vlaknima, vitaminima B grupe i raznovrsnim antioksidansima. Istovremeno je siromašna zasićenim mastima i bogata ukupnim masnoćama. 
Količina ukupnih masnoća u ovoj prehrani kreće se blizu gornje preporučene granice ili čak prelazi preporučenih 30 posto. Svojim zajedničkim djelovanjem ove tvari pridonose sniženju krvnog pritiska i masnoća u krvi, jačaju našu tjelesnu odbranu, potiču probavu, smiruju upalu i štite nas od zloćudnih bolesti.

Osim medicinske terapije, prehrana i način života igraju važnu ulogu u prevenciji i liječenju ovoga neugodnog stanja

Mediteranska prehrana odlikuje se visokim udjelom voća, povrća

Prehranom protiv aritmije

Istraživanje kanadskih naučnika s McMaster University povezuje manjak tjelovježbe s 3-4 puta većim rizikom za demenciju. Izostanak&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/574023/masaze-koje-zasigurno-smanjuju-celulit">tjelesne aktivnosti</a>&nbsp;je u studiji povezan s povećanjem rizika za Alzheimerovu bolest usporedivim s rizikom kojeg imaju osobe s genetskim predispozicijama za ovaj oblik demencije.

U istraživanju su korišteni podaci prikupljeni od oko 1.600 osoba starijih od 65 godina. Petogodišnjim praćenjem sudionika istraživanja potvrđeno je da redovna tjelesna aktivnost rezultira smanjenjem rizika za demenciju.

Naučnici naglašavaju kako je smanjenje rizika bilo prisutno i kod osoba koje su se bavile umjerenom tjelesnom aktivnošću nekoliko puta sedmično. Preventivni učinak tjelovježbe je bio prisutan i kod osoba koje su zbog mutacije gena APOE imale veći rizik za demenciju.

Preventivni učinak tjelovježbe je bio prisutan i kod osoba koje su zbog mutacije gena APOE imale veći rizik za demenciju

Tjelesna aktivnost čuva pamćenje

Aroniju često nazivaju <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/574003/saka-oraha-za-bolje-zdravlje">namirnicom budućnosti</a> jer ima veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno pročišćava tijelo od štetnih ttvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. Studije su pokazale da ima i antikancerogeno djelovanje jer u velikom postotku „ubija“ maligne ćelije tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre.&nbsp; Kao izuzetan antioksidans, aronija sprečava stvaranje slobodnih radikala i „napad“ na zdrave ćelije u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i sprečavajući razvoj hroničnih bolesti.
Mnogobrojna istraživanja otkrila su da ova tamna bobica poboljšava cirkulaciju krvi, a svakodnevnim korištenjem vrijednosti holesterola i triglicerida se snižavaju te se tako štiti i jača kardiovaskularni sistem.

Redovna konzumacija aronije ublažava migrene i glavobolje, snižava krvni pritisak, a, osim toga, aronija je poznata i po tome što podiže cjelokupni imunitet organizma, smanjuje upale, sprečava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija urinarnog trakta, a omogućava i bolji rad žuči i jetre.
Pomaže i koristi se kod nepravilnog rada štitne žlijezde, usporava starenje kože, a pomaže i kod upale i proširenih vena. Aronija stvara i snažnu zaštitu od pojave demencije i nastanka Alchajmerove bolesti.

Kao izuzetan antioksidans, aronija sprečava stvaranje slobodnih radikala i „napad“ na zdrave ćelije u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma

Efikasno pročišćava tijelo od štetnih ttvari i teških metala

Aronija štiti od malignih bolesti

Osim <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zena/574025/sedam-vaznih-stvari-koje-kosa-otkriva-o-nasem-tijelu">estetskog</a> dojma koji je važan, zubi su jedini alat za sjeckanje i mrvljenje hrane. Ipak, svi se barem jednom u životu zapitamo zašto je bol u zubu toliko jaka.&nbsp;Zubi ne pružaju čovjeku niti jedan osjećaj osim boli i bilo bi ih sjajno koristiti bez ikakvih neugodnih posljedica.&nbsp;

- Bol zuba je odbrambeni mehanizam koji signalizira da nešto u ustima nije u redu. Zubi postaju osjetljivi kada žvaćemo nešto previše vruće ili hladno. Bol nastaje i kada je zub oštećen pa je njegovo unutarnje tkivo izloženo vanjskim utjecajima. Kada se bol javi, čovjek dobiva signal da manje koristi bolesni zub, sve dok ne zatraži stručnu pomoć. Nema boljeg obrambenog mehanizma od zubobolje. - kaže Julius Manz, direktor programa dentalne higijene na fakultetu San Juan u Farmingtonu i objašnjava zašto nastaje bol:&nbsp;

Kad ne bi bilo boli, ljudi bi nastavili koristiti zube i u situacijama koje uzrokuju teža oštećenja. Odraslim osobama ne rastu novi zubi i nemoguće ih je zamijeniti na prirodan način kao u slučaju morskih pasa i aligatora.

Zubi imaju tri sloja. Bol je znak da je oštećen treći odnosno unutarnji sloj. Riječ je o pulpi, prostoru u kojem se nalaze živci i krvne žile. Bol je jedini osjećaj koji prepoznaju živčani završeci pulpe. 
Ljudi koji imaju osjetljive zube, najčešće se žale da ih boli kada jedu ili piju nešto toplo i hladno. Ipak, živci pulpe ne osjećaju temperaturu, već samo bol koja je povezana s unosom konkretne namirnice.
Srednji sloj dentin je živ, ali nema živce. Umjesto njih sadrži tekućinu koja se kreće okolo dok se zubi miču. Tako živci pulpe primaju podražaje iz srednjeg sloja. Treći i najudaljeniji sloj je bijela površina koja nije živa i ne poznaje podražaje iz vanjskog svijeta, piše Livescience.

Pulpa nije jedini izvor zubobolje. Tu je i parodontalni ligament koji spaja zub s vilicom. Bol koja ovdje nastaje može se osjetiti prilikom žvakanja i posljedica je upale.&nbsp; Bol iz pulpe se miješa s boli koja je posljedica upale parodontnog ligamenta. Stomatolog najbolje zna o kojoj boli se radi i što je nužno učiniti da biste se riješili muka.

Mnogi se toga boje, a ta je bol zapravo korisna

Zašto zubi bole

Nedavno istraživanje pokazalo je da konzumiranje orašastih plodova može imati povoljan <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/315280/koliko-je-kalorija-u-kafi-i-caju">utjecaj na mnoge bolesti</a>, što upućuje na snažnu poveznicu između unosa orašastih plodova i zdravlja.&nbsp;Naučnici su proučavali 29 ranije objavljenih studija koje su uključivale sveukupno 819.000 sudionika. Među njima je bilo više od 12.000 slučajeva ishemijske bolesti srca, 9.000 slučajeva moždanog udara, 18.000 slučajeva kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Kod istraživanih učesnika uočeno je da konzumiranje orašastih plodova smanjuje rizik od bolesti. Međutim, neki rezultati razlikuju se s obzirom na vrstu populacije (primjerice, prema spolu ili rizičnim faktorima).
Orašasti plodovi obiluju vlaknima, magnezijem i višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Riječ je o hranjivim tvarima koje smanjuju nivo holesterola, a k tome i rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Orasi i pekan su, na primjer, bogati antioksidansima koji se bore protiv oksidativnog stresa pa tako smanjuju i rizik od karcinoma. Najmanje 20 grama orašastih plodova dnevno može smanjiti i rizik od bolesti dišnog sistema za 50 posto te dijabetesa za 40 posto.

Orašasti plodovi obiluju vlaknima, magnezijem i višestruko nezasićenim masnim kiselinama

Šaka oraha za bolje zdravlje

Naučnici su otkrili gen CDH2 koji je odgovoran za nastanak kardiomiopatije zbog koje dolazi do iznenadne smrti. <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/573656/razlozi-zasto-treba-piti-toplu-vodu">Dokazano je</a> da je ovaj gen odgovoran za smrt igrača odbojke Milana Vigora Bovolenta koji se srušio za vrijeme utakmice u Italiji te Piermaria Morosinija (na slici) koji se srušio za vrijeme nogometne utakmice u 31. minuti kada su igrali Pescara i Livorno.
Naučnici iz Italije i Južne Afrike došli su do saznanja da su posebno ugroženi oni pojedinci koji se bave takmičarskim sportovima, a posjeduju mutiran gen CDH2 odgovoran za proizvodnju kadherina 2, proteina važnog za normalno spajanje srčanih ćelija. Modificirana proizvodnja ovog proteina uzrokuje aritmije i srčani udar.
Naučnici smatraju da će im ovo otkriće pomoći u boljem razumijevanju bolesti i liječenju kao i u prevenciji jer će se moći testirati članovi porodice i utvrditi je li došlo do mutacije CDH2 gena.

Naučnici smatraju da će im ovo otkriće pomoći u boljem razumijevanju bolesti i liječenju kao i u prevenciji

Posebno ugroženi oni pojedinci koji se bave takmičarskim sportovima

Gen odgovoran za iznenadnu smrt sportista

Topla voda nije ukusna, ali <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/573546/tamna-cokolada-pospjesuje-rast-kose">donosi dosta toga dobrog</a>, tvrde stručnjaci.
1. Poboljšava probavu - Čaša tople vode ujutro pomaže u čišćenju tijela od toksina. Voda pomaže razgradnju hrane i pravilan rad probavnih organa, a topla voda to čini još bolje i brže.
2. Ublažava bolove - Topla voda pomaže i kod menstrualnih bolova. Toplina umirujuće djeluje na trbušne mišiće, što ublažava grčeve.
3. Kod mršavljenja - Topla voda podiže temperaturu tijela, što ubrzava metabolizam. Tijelo tako sagorijeva više kalorija.
4. Usporava starenje - Topla voda podstiče brže čišćenje organzima od otrova koji mogu ubrzati starenje. To oporavlja ćelije kože i povećava njenu elastičnost.

Čaša tople vode ujutro pomaže u čišćenju tijela od toksina

Podstiče brže čišćenje organzima od otrova

Razlozi zašto treba piti toplu vodu

Naučnici su na temelju pitanja koliko brzo ljudi hodaju uspjeli predvidjeti kolike su vam šanse da obolite od <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/317145/zene-cuvajte-srce">srčanih bolesti</a>. Ukoliko hodate brzo, šanse su vam manje. Istraživanje je provedeno u Velikoj Britaniji i donijelo je zanimljive rezultate.&nbsp; Odrasli ljudi srednje životne dobi koji su rekli da hodaju sporije imaju dva puta veće šanse da umru od srčanih bolesti u poređenju s onima koji su rekli da hodaju brže.
&nbsp;Istraživanjem je analizirano zdravstveno stanje više od 420.000 odraslih ljudi u Velikoj Britaniji koje su pratili šest godina.&nbsp;Niko od njih nije imao srčanih problema kada je započelo istraživanje. Sudionike su pitali da objasne kojim tempom hodaju, a opcije su: sporo, prosječno i brzo. Ispitana je i njihova fizička kondicija raznim vježbama u laboratoriju.
&nbsp;

Tokom trajanja istraživanja oko 8.600 ispitanika je umrlo, a od njih je 1.650 umrlo upravo od srčanih bolesti. Prednjačili su, naravno, oni koji su hodali sporo u tih šest godina istraživanja. Rizik je bio veći za one s niskim indeksom tjelesne mase, što znači da su tokom godina izgubili mišićnu masu.
Istraživanjem je isto tako zaključeno kako je vježbanje ili bilo kakva fizička aktivnost povezana s brzinom hodanja. Tako su, logično, oni koji su sporo hodali i nisu vježbali bili izloženiji srčanim bolestima. Bez obzira na rezultate, potrebno je provesti još neka istraživanja da bi se pokazalo kako se brzina hoda može koristiti u budućem sprečavanju bolesti srca.

Rizik je bio veći za one s niskim indeksom tjelesne mase

Oni koji su sporo hodali i nisu vježbali bili izloženiji srčanim bolestima

Aktivan život usporava rak

Trikovi kako da pobijedite bol u leđima

Maline sprečavaju debljanje i dijabetes

Riblje ulje čuva srce

Borite se s nesanicom? Riješite se tegoba uz valerijanu

Pretilost otežava oporavak nakon operacije srca

10 razloga zašto treba češće jesti bijeli luk

Prirodni čistači arterija

Prehranom protiv aritmije

Tjelesna aktivnost čuva pamćenje

Aronija štiti od malignih bolesti

Zašto zubi bole

Šaka oraha za bolje zdravlje

Gen odgovoran za iznenadnu smrt sportista

Razlozi zašto treba piti toplu vodu

Brzim hodanjem spriječite bolesti srca

Zdravlje

Aktivan život usporava rak

Trikovi kako da pobijedite bol u leđima

Maline sprečavaju debljanje i dijabetes

Riblje ulje čuva srce

Borite se s nesanicom? Riješite se tegoba uz valerijanu

Pretilost otežava oporavak nakon operacije srca

10 razloga zašto treba češće jesti bijeli luk

Prirodni čistači arterija

Prehranom protiv aritmije

Tjelesna aktivnost čuva pamćenje

Aronija štiti od malignih bolesti

Zašto zubi bole

Šaka oraha za bolje zdravlje

Gen odgovoran za iznenadnu smrt sportista

Razlozi zašto treba piti toplu vodu

Brzim hodanjem spriječite bolesti srca