Istraživači s univerziteta u Londonu došli su do zaključka da ljudi koji redovno gledaju film u kinu češće imaju ubrzano lupanje srca, što se tretira kao lagana kardio-vježba. Istovremeno, to ne važi za gledanje filma kod kuće jer vam tada uvijek nešto remeti koncentraciju.&nbsp; Učesnici studije gledali su "Aladina" sa senzorima koji su im pratili rad srca tokom filma, a zatim su uporedili rezultate s analizama drugih osoba koje su čitale knjigu. Normalni otkucaji srca u minuti, od 60 do 100, izmjereni su kod onih koji su u kinu proveli barem 40 minuta.
Između 40 i 80 posto ispitanika imalo je maksimalan puls, od 96 do 160, koji se može uporediti s otkucajima srca tokom brže šetnje. Također, za vrijeme gledanja filma smanjuju se depresija i anksioznost kod ljudi.
&nbsp;S obzirom na to da društvene mreže, mobilni telefoni i tableti izazivaju dekoncentraciju, gledanje filma u kinu stvara suprotan efekt i pozitivno utječe na zdravlje.

Za  vrijeme gledanja filma smanjuju se depresija i anksioznost kod ljudi

Gledanje filma u kinu utječe na zdravlje

Gledanje filma u kinu je kao lagana kardio-vježba

Iako se korištenje sauna preporučuje cijele godine, zbog topline, ona je posebno korisna u hladnim mjesecima. Kada govorimo o&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/324057/zasto-nije-dobro-da-jedete-sami">zdravlju</a> i sauni, kako kaže internista dr. sci med. Abel Baltić, organizam najviše koristi ima od pojačanog znojenja. Laboratorijske analize pokazale su da se u znoju mogu pronaći razne vrste toksina, uključujući i hemikalije poput pesticida i teških metala.&nbsp;

- Uz detoksikaciju organizma, sauna pojačava i imunološki sistem. Na povišenje tjelesne temperature organizam reagira jednako kao i kod povišene tjelesne temperature uzrokovane bolešću – pojačanim stvaranjem bijelih krvnih ćelija, koje imaju važnu ulogu u našem odbrambenom sistemu. U sauni organizam pojačano izlučuje hormone dobrog raspoloženja endorfin, serotonin i dopamin te hormon rasta zaslužan za mladenački izgled kože i rast kose – ističe dr. Baltić.&nbsp; Sauna, također, poboljšava prokrvljenost respiratornih puteva pa pogoduje sluznici čineći je sposobnom za odbranu od različitih napadača koji vrebaju iz zraka.
Djelovanje vrućeg zraka samog po sebi, jednako kao i izmjena vrućeg i hladnog, blagotvorno je za zdravlje. Sauna tako potiče rad krvotoka, potpomaže prokrvljenost kože, zglobova i unutrašnjih organa, čisti sve pore, jača i učvršćuje kožu i dobra je u prevenciji prehlada i različitih upalnih procesa na koži. Osim toga, povoljno djeluje i na psihu.

- Redovnim odlascima u saunu može se mnogo učiniti za zdravlje. Ona povoljno djeluje na kardiovaskularni sistem. U uvjetima povišene temperature te naizmjeničnim prelaskom iz vrućeg u hladno potiče se cirkulacija, krv kola brže te se srce bolje opskrbljuje kisikom i hranjivim materijama. Iz istih razloga, usljed povišene temperature, potiče se oslobađanje i izlučivanje odbrambenih materija u krv, koje štite od djelovanja različitih virusa i bakterija te stoga sauna jača imunološki sistem – navodi dr. Baltić.&nbsp;

Podizanju imunološkog sistema u jednakoj mjeri pogoduje i navikavanje organizma na šok zbog izmjene vrućeg i hladnog jer se znatno smanjuje mogućnost pojave bolesti kao posljedica prijelaza iz pregrijanih prostorija na hladan zimski zrak. Tako sauna, naprimjer, sedam puta poboljšava prokrvljenost respiratornih organa te tako pogoduje i kvalitetu respiratorne sluznice te je izvanredno preventivno sredstvo u borbi protiv hunjavica, prehlada i gripa.&nbsp;

- Dokazano je da djeluje pozitivno na izmjenu materija u organizmu. Primjera radi, za vrijeme boravka u sauni u trajanju od 10 minuta organizam u prosjeku izluči od 0,6 do 2 litra znoja. Zahvaljujući tome, čiste se sve pore i izlučuju štetne supstance iz organizma – ističe dr. Baltić.

Svi oni koji idu u saunu, dodaje dr. Baltić, znaju da je ona neprijatelj broj jedan svakoj vrsti stresa. Sve studije, a i cjelokupna medicina, saglasni su da stres negativno utječe na zdravlje toliko da je on glavni uzročnik velikog broja oboljenja.&nbsp; Kad uđete u tihi svijet koji sauna osigurava, zatvorili ste vrata ostatku svijeta i prepustili sebi i svom opuštanju. Vrućina pospješuje cirkulaciju i povećava rast endorfina koji čini da zasjate prirodnim sjajem kada izađete iz nje.

<h2>Opušta mišiće i smanjuje bolove</h2>

- Visoke temperature podstiču rast endorfina, prirodne tjelesne supstance koja nas oslobađa bola. Endorfin ima umirujuće djelovanje, a ima moć i da suzbije bol kod artritisa. Toplota saune širi krvne sudove i poboljšava cirkulaciju, a brži protok krvi ubrzava prirodni proces (samo)liječenja tijela.&nbsp; Za trkače i trkačice sauna je posebno dobra nakon napornijeg treninga jer ublažava upale mišića – kaže dr. Baltić.

Poboljšava prokrvljenost respiratornih puteva pa pogoduje sluznici čineći je sposobnom za odbranu od različitih napadača, kaže dr. Baltić

Uz detoksikaciju organizma, sauna pojačava i imunološki sistem

Sauna jača imunološki sistem i potiče krvotok

Domaći sok s okusom proljeća: Napravite sirup od zove

Preporuke kardiologa iz cijelog svijeta po kojima žene trebaju početi voditi brigu o zdravlju <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/573123/preskakanje-obroka-steti-srcu">srca</a> već u dvadesetim godinama života, nikad nisu bile tako učestale, upozorava Udruga američkih kardiologa.

U Francuskoj je, na primjer u zadnjih 15 godina među ženama mlađim od 50 godina broj srčanih udara utrostručen. Još je porazniji podatak po kojemu većina Amerikanki smatra da o zdravlju srca ne treba početi brinuti prije 41. godine života.

No, specijalisti savjetuju da se s kontrolama započne već u dvadesetima, jer se kod žena ateroskleroza može početi razvijati još u adolescentskoj dobi. Pregled mora uključivati kontrolu tjelesne mase, mjerenje krvnog pritiska, koncentracije holesterola i glukoze, a treba izmjeriti i obujam struka. Riječ je o faktorima koji su izravno povezani sa zdravljem srčanog mišića.
Udruga američkih kardiologa podsjeća i na važnost prepoznavanja simptoma opasnih srčanih oboljenja, koji se razlikuju kod žena i kod muškaraca. Iznenadni bolovi u lijevoj strani grudnog koša koji se šire na ruku glavni su znak za uzbunu muškarcima.
No, kod 25 do 50 posto žena dijagnoza se ne podudara s "muškom". Žene, naime, najčešće osjećaju snažan pritisak u području grudnog koša i rjeđe simptom opisuju kao bol. Uostalom, nisu svi bolovi u prsima simptom srčanog udara jer ponekad mogu poteći od sasvim drugog stanja.

Preporuke kardiologa iz cijelog svijeta je da  žene trebaju početi voditi brigu o zdravlju srca već u dvadesetim godinama života

Žene najčešće osjećaju snažan pritisak u području grudnog koša

Žene, čuvajte srce

Planiranje obroka i međuobroka unaprijed te svakodnevno doručkovanje mogu smanjiti <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/573009/najvise-tegoba-izaziva-trava-i-korov">rizik</a>&nbsp;obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, izvijestila je Američka udruga za zdravlje srca (AHA).&nbsp;&nbsp; Konzumiranje obilnijeg obroka s više kalorija tokom jutra, a manje hrane navečer, također može smanjiti opasnost od srčanog i moždanog udara te ostalih kardiovaskularnih oboljenja, kažu američki liječnici. Osobe koje preskaču prvi jutarnji obrok podložnije su još nekim rizičnim faktorima poput pretilosti, dijabetesa i visoke koncentracije šećera u krvi.
Vrijeme konzumiranja obroka važno je zbog unutarnjeg sata organizma. Primjerice, noću se šećeri ne prerađuju tako dobro kao danju. Zbog toga su radnici koji rade u noćnim smjenama podložniji riziku od pretilosti i srčanih oboljenja od onih s tipičnim dnevnim radnim vremenom.

Planiranje obroka i međuobroka unaprijed te svakodnevno doručkovanje mogu smanjiti rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti

Preskakanje obroka šteti srcu

Poleni trava sada nadjačavaju polene drveća, što kod osoba osetljivih na više alergena ne mjenja mnogo situaciju jer se tegobe produžavaju. Naročito ako osjetljivi na polene trava, lipe, borova, jela, tuja, čempresa nisu počeli da uzimaju terapiju.&nbsp;&nbsp;

Među polenima trava najviše problema preosjetljivim osobama prave lisičiji repak, ježevica, popino prase, prava livadarka, pšenica i raž. U tragovima ima i polena javora, bukve, oraha, duda... Od korova, zasad osjetljivost mogu da uzrokuju samo kopriva i bokvica. Izračunato je da je 30 zrna polena drveća i trava u zraku dovoljno da izazove tegobe kod preosjeljivih osoba, kažu stručnjaci.&nbsp;

Važno je da se napomene i da trave imaju duži period polinacije, odnosno prenošenja polena, pa alergičnima mogu da prave problem više mjeseci tokom godine. Najteže je onima koji su alergični na polene drveća, trava i korova.Ovi pacijenti zahtjevaju intezivniji nadzor alergologa. Jer, naročito kod njih vremenske prilike i povećan stepen zagađena utiču na ispoljavanje teže kliničke slike, koja postaje izraženija tokom suhih, sunčanih i vjetrovitih dana.

Da bi mogla da se propiše odgovarajuća terapija, veoma je važno da se zna na šta je osoba alergična. Jer, vremenski period polinacije trava je relativno dug - obično počne tokom aprila i može da potraje do jula. Zato se jednim dijelom preklapa sa periodom polinacije drveća, posebno lipe i borova, naglašavaju stručnjaci.&nbsp;&nbsp;

Veoma bitan korak u liječenju je da se urade alergološki testovi. Na osnovu rezultata pacijentu se daje savjet kako da se ponaša i određuje mu se terapija. Također, dostupni su i podaci o količini polena u zraku, pa bi ih trebalo redovno pratiti i na osnovu dobijenih informacija se prilagođavati. S obzirom na to da su alergije toliko masovne, većina onih koji imaju tegobe lijekove piju na svoju ruku, jer mogu da se kupe bez recepta.&nbsp;

Izračunato je da je 30 zrna polena drveća i trava u zraku dovoljno da izazove tegobe kod preosjeljivih osoba

30 zrna polena drveća i trava u zraku dovoljno je da izazove tegobe kod preosjeljivih osoba

Najviše tegoba izaziva trava i korov

Povišeni krvni pritisak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, srčane bolesti, gojaznost i malignitet, posebno kod pacijenata na hemoterapiji, utječu na povećano stvaranje mokraćne kiseline, a njen višak je uzrok bolne upale zgloba. To stanje, poznatije kao giht, kod najvećeg broja pacijenata dešava se na nožnom palcu.&nbsp; Ovaj rizik znatno je veći ako se jede hrana bogata purinima. Iznutrice, crveno meso, morski plodovi, divljač i mahunarke obiluju purinima koji uzrokuju povećano stvaranje mokraćne kiseline. Usto, konzumiranje alkohola ometa njeno izlučivanje, a određeni lijekovi, prije svega diuretici, također mogu doprinijeti akutnom napadu gihta.
Napadi se najčešće javljaju na korijenu palca stopala, ali mogući su i na skočnom zglobu, koljenu, laktu, rjeđe i na drugim zglobovima. Karakterizira ih iznenadna pojava intenzivnog bola, crvenila i toplote zahvaćenog zgloba. Obično počinju noću.

Pacijentu se u toj situaciji savjetuju mirovanje, hladne obloge, unos tečnosti, dijetetski režim ishrane koji uključuje redukciju namirnica bogatih purinima, a ljekar propisuje lijekove koji će smiriti upalu.
Ukoliko se napad gihta dešava prvi put, najvažnija je posjeta <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/572195/sljez-biljka-za-sve">ljekaru</a> da bi se postavila tačna dijagnoza, jer neke druge bolesti mogu ličiti na giht, a njihovo liječenje je sasvim drugačije.
Kod oko 65 posto pacijenata bolest se obično ponovo javlja unutar godinu od prvog napada i uglavnom zahvata isti zglob, ali s tendencijom širenja na više zglobova i sve težim napadima. Giht je najčešći artritis kod muškaraca. Kod žena se javlja obično u menopauzi.

To stanje, poznatije kao giht, kod najvećeg broja pacijenata dešava se na nožnom palcu

Napadi se najčešće javljaju na korijenu palca stopala

Hladna obloga kad se upali zglob

Usne jesu simbol ljepote, ali su istovremeno i ogledalo zdravlja, ističu stručnjaci.&nbsp;&nbsp; - Otečene usne često ne pobuđuju neku <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571807/vrtlarenje-popravlja-raspolozenje">posebnu pažnju</a>, a ovakav njihov izgled može biti posljedica preosjetljivosti na određenu hranu ili postojanja Kronove bolesti.
- Ispucale usne ne nastaju samo zbog hladnog vremena, kako se obično misli. Mogu da "pucaju" i zbog malokrvnosti izazvane manjkom željeza u organizmu, ali i zbog dijabetesa, jer povišen nivo šećera (glukoze) potiče razvoj gljivice kandide, koja često napada uglove usana.

- Osjećaj peckanja u usnama može biti znak depresije. U mozgu postoji mnogo senzora koji postaju osjetljivi u slučaju psihološke neravnoteže, a takva poruka stiže u usne u vidu peckanja.
- Koža na usnama se ljušti zbog alergija, pogotovo ako je suha i osjetljiva. Uzrok ovakvog stanja nekada može biti i najobičniji karmin, kikiriki ili neka druga namirnica na koju smo alergični. U svakom slučaju, ukoliko se situacija ne popravi za dan-dva, treba se konsultirati s ljekarom.
- Blijede usne ukazuju na anemiju, ali i bolesti srca i pluća. Njihovo bljedilo nastaje zbog lošeg protoka krvi i nedostatka kisika u krvotoku.

Obratite pažnju ako su vam usne otečene, ispucale, blijede, ako se koža ljušti ili imate osjećaj peckanja

Usne kao ogledalo zdravlja

Rad u urbanim <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571436/19-navika-koje-vam-cuvaju-zdravlje-i-dobro-raspolozenje">vrtovima</a> može popraviti raspoloženje i samopouzdanje, pokazuje istraživanje iz Velike Britanije.&nbsp;&nbsp; U studiji je učestvovalo 269 osoba, a polovina ih se bavila povremenim vrtlarskim poslovima u urbanim vrtovima. Istraživanje je pokazalo da su se čak i oni koji su proveli samo pola sata sedmično u urbanom vrtlarenju mnogo bolje osjećali.
„Journal od Public Health“ piše da osobe koje vrtlareći provedu tek pola sata sedmično imaju manje problema s tjelesnom masom, a prijeti im i manji rizik za depresiju.

Osobe koje vrtlareći provedu tek pola sata sedmično imaju manje problema s tjelesnom masom

Vrtlarenje popravlja raspoloženje

Osobe koje rade više od 40 sati sedmično imaju veći rizik za <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571433/stres-ne-izaziva-sijedu-kosu">poteškoće sa zdravljem</a>, objavio je „American Journal of Industrial Medicine“. Kod osoba koje često rade prekovremeno je posebno izraženo povećanje rizika za zdravlje srca.
Ispitanici koji su radili 60-70 sati sedmično imali su prosječno 42 posto veći rizik za zdravlje srca, a kod onih koji su radili više od 70 sati ovaj je rizik bio prosječno 63 posto veći.
Kod osoba koje često rade prekovremeno uočen je i veći rizik za moždani udar. Naučnici dodaju kako prekovremeni rad ne znači i veću produktivnost jer je predugo radno vrijeme povezano sa smanjenjem efikasnosti.

Naučnici dodaju kako prekovremeni rad ne znači i veću produktivnost jer je predugo radno vrijeme povezano sa smanjenjem efikasnosti

Kod osoba koje često rade prekovremeno uočen je i veći rizik za moždani udar

Prekovremeni rad šteti zdravlju

Prof.dr. Almira Hadžović-Džuvo: Trebamo se vratiti “normalnom životu“

Lejla Mustačević: Alergija na sunce je veoma iritantna

Podaci prikupljeni od 4.840 ispitanika starijih od 40 godina pokazuju kako već i kratkotrajna redovna tjelovježba može pozitivno utjecati na <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571685/blizina-parka-u-velikom-gradu-moze-vam-produziti-zivot">zdravlje</a>.&nbsp;Američki naučnici s Univerziteta „Duke“ naglašavaju kako se njihovi nalazi odnose na aktivnosti poput uspona stubištem, kratkotrajne šetnje ili trčanja u trajanju od nekoliko minuta.&nbsp;Tokom promatranog četverogodišnjeg perioda ovako kratke aktivnosti imale su izražen pozitivan kumulativan utjecaj na zdravlje ispitanika, objavio je „Journal of the American Heart Association“.
Utvrđeno je i kako najveći rizik za smrt prijeti osobama koje dnevno imaju manje od ukupno 20 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta.
&nbsp;Novi nalazi su u suprotnosti s uobičajenim stavom prema kojem samo tjelovježba duža od 10 minuta ima ovakav učinak.&nbsp;

Utvrđeno je i kako najveći rizik za smrt prijeti osobama koje dnevno imaju manje od ukupno 20 minuta tjelesne aktivnosti

I kratka tjelovježba je korisna

Dvije trećine svjetskog stanovništva mlađeg od 50 godina zaraženo je virusom herpesa, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Više od 3,7 milijardi ljudi mlađih od 50 godina zaraženo je herpes simplex virusom tip 1 (HSV-1), koji su, najvjerovatnije, dobili kao djeca, pokazalo je istraživanje WHO.&nbsp; Usto, 417 miliona <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/571007/sta-pospjesuje-a-sta-remeti-kvalitetan-san">ljudi</a> u dobi od 17 do 49 godina ima HSV-2 koji izaziva genitalni herpes. HSV-1 uobičajeno izaziva herpes na usnama, ali u bogatim zemljama sve češće postaje uzrokom i genitalne infekcije.
Uzrok tome je poboljšanje higijene zbog kojeg pada zaraza virusom HSV-1 u djetinjstvu te su mladi ljudi izloženiji riziku da se zaraze oralnim seksom kada postanu spolno aktivni. HSV-2 može povećati rizik zaraze i širenja HIV-a.

Više od 3,7 milijardi ljudi mlađih od 50 godina zaraženo je herpes simplex virusom tip 1

HSV-1 uobičajeno izaziva herpes na usnama

Epidemija virusa herpesa

Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji na 2.000 ispitanika ukazuje na šesterostruko povećanje rizika za<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/571685/blizina-parka-u-velikom-gradu-moze-vam-produziti-zivot"> srčani udar</a> kod osoba oboljelih od gripe.&nbsp; Povećanje rizika je prisutno već nekoliko dana nakon početka gripe, naglašavaju naučnici s London School of Hygiene and Tropical Medicine.
Najveći rizik je zabilježen kod osoba starijih od 65 godina te onih s dijagnozom bolesti srca.
Slično povećanje rizika za srčani udar zabilježeno je i kod osoba oboljelih od upale pluća.

Najveći rizik je zabilježen kod osoba starijih od 65 godina te onih s dijagnozom bolesti srca

Povećanje rizika je prisutno već nekoliko dana nakon početka gripe

Srčani udar čest nakon gripe

Mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, mahunarkama, ribom i zdravim mastima usporava starenje mozga, objavili su američki istraživači.&nbsp; Ranija istraživanja povezala su mediteransku <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/571429/bosiljak-djeluje-kao-tableta">prehranu</a> s manjim rizikom razvoja Alzheimerove bolesti i ostalih degenerativnih stanja mozga. Za potrebe nove studije istraživači su se usredotočili na 674 starije osobe s normalnom kognitivnom funkcijom da bi vidjeli može li se mediteranska prehrana povezati s manjim gubitkom moždanih ćelija povezanih sa starenjem.
Utvrđeno je postojanje veze između pridržavanja mediteranskog načina prehrane i boljeg stanja mozga.
&nbsp;U poređenju s ispitanicima koji nisu redovno konzumirali sastojke mediteranske prehrane, oni koji jesu imali su veći volumen mozga.&nbsp;Razlika u volumenu mozga ljudi koji su jeli mediteransku hranu i onih koji nisu slična je onoj kakva se stvori u pet godina starenja.&nbsp;&nbsp;

Razlika u volumenu mozga ljudi koji su jeli mediteransku hranu i onih koji nisu slična je onoj kakva se stvori u pet godina starenja

Ranija istraživanja povezala su mediteransku prehranu s manjim rizikom razvoja Alzheimerove bolesti

Gledanje filma u kinu je kao lagana kardio-vježba

Sauna jača imunološki sistem i potiče krvotok

Domaći sok s okusom proljeća: Napravite sirup od zove

Žene, čuvajte srce

Preskakanje obroka šteti srcu

Najviše tegoba izaziva trava i korov

Hladna obloga kad se upali zglob

Usne kao ogledalo zdravlja

Vrtlarenje popravlja raspoloženje

Prekovremeni rad šteti zdravlju

Prof.dr. Almira Hadžović-Džuvo: Trebamo se vratiti “normalnom životu“

Lejla Mustačević: Alergija na sunce je veoma iritantna

I kratka tjelovježba je korisna

Epidemija virusa herpesa

Srčani udar čest nakon gripe

Mediteranska prehrana pomlađuje mozak

Zdravlje

Gledanje filma u kinu je kao lagana kardio-vježba

Sauna jača imunološki sistem i potiče krvotok

Domaći sok s okusom proljeća: Napravite sirup od zove

Žene, čuvajte srce

Preskakanje obroka šteti srcu

Najviše tegoba izaziva trava i korov

Hladna obloga kad se upali zglob

Usne kao ogledalo zdravlja

Vrtlarenje popravlja raspoloženje

Prekovremeni rad šteti zdravlju

Prof.dr. Almira Hadžović-Džuvo: Trebamo se vratiti “normalnom životu“

Lejla Mustačević: Alergija na sunce je veoma iritantna

I kratka tjelovježba je korisna

Epidemija virusa herpesa

Srčani udar čest nakon gripe

Mediteranska prehrana pomlađuje mozak