U oftalmološkim ordinacijama glavobolja je vrlo česta riječ, a upravo očni ljekar često otkrije uzrok i riješi simptome te nelagode. Neke od tih glavobolja predstavljaju simptom medicinske hitnosti te oftalmologa stavljaju u prvu liniju prepoznavanja i rješavanja stanja. 

Jedan od najučestalijih uzroka glavobolje je slabiji vid na daljinu, izbjegavanje nošenje naočala ili nošenje nepravilno određene dioptrije. To se posebno često djeci i osobama mlađe dobi. 

&nbsp;Je li dijete kratkovidno ili dalekovidno

Slabija vidna oštrina uz crvenilo i nelagodu u popodnevnim satima može biti vezana i za problem dalekovidnosti i za problem kratkovidnosti. Djeca koja su kratkovidna naprežu se i napinju prilikom gledanja na tablu ili u televizor, a relaksirana su i opuštena prilikom čitanja teksta. 

Približavanje televizoru kao i približavanje teke ili knjige prilikom učenja uz pojavu ničim izazvane glavobolje može biti jedan od znakova kratkovidnosti. Pravilna korekcija naočalama te savjetovanje i upute o dobrom osvjetljenju su rješenja koja će ponuditi svaki očni doktor. 

Ukoliko je dijete dešnjak, lampa mu mora biti smještena sa lijeve strane i jačine 40 do 60 wati, mat obojena. Vrlo je bitno i naučiti dijete da crta ili čita na udaljenosti koja odgovara dužini njegove podlaktice. 

Dalekovidnost je teže prepoznati. Ponekad djeca dobro vide danju, ali kada su umorna ili je slabije osvjetljenje veoma slabo i teško čitaju, pišu zadaću ili gledaju na tablu ili tekst na televizoru. 

Kod sumnje na dalekovidnost treba kontrolirati ukupnu refraktivnu snagu oka na maksimalno ukočenu i široku zjenicu. Tada dijete ne može učiniti dodatni napor i izoštriti sliku, a oftalmolog će odrediti pravilnu korekciju za naočale ili sočiva čime se rješava i glavobolja. 

Problemi akomodacije

Astenopija je posebna priča, to je oftalmološko stanje koje se očituje nespecifičnim simptomima kao što su umor očiju, crvenilo, bol u ili oko očiju, zamagljen vid, dupla slika i glavobolja. 

Najčešće se simptomi javljaju prilikom rada na kompjuteru ili nakon čitanja. Uzrok je pretjerano naprezanje mišića oka tokom koncentracije na predmet interesa. Zato se tokom rada preporučuje odmaranje očiju na način da se jednom na sat pogleda u neki udaljeni objekat i na taj način opustimo akomodaciju. 

Nekorigovana hipermetropija (dalekovidnost) može rezultirati perzistentnim pokušajima akomodacije pri radu na blizinu te uzrokovati iritirajuće glavobolje tokom rada. 

U ovom slučaju savjetuje se posjeta oftalmologu i propisivanje pravilnih naočala u plusu koje će opustiti akomodaciju i riješiti nelagodu u očima. Akomodativni spazam se obično javlja kod mladih pacijenata i predstavlja pojavu očne boli, miopije i mijoze tokom rada na blizinu. 

&nbsp;Infekcije i glaukom

Uzrok glavobolje mogu biti i bolesti površine oka, npr. infekcije. Uvealne i skleralne inflamacije bi trebale biti tretirane antiinflamatornim lijekovima i obrađene zbog moguće sistemske etiologije. 

Posebno je potrebno obratiti pažnju kod bola prilikom pokretanja očnih jabučica. Uvijek je ta vrsta bola vezana za dublju upalu unutanjih slojeva oka. 

Jedno od najozbiljnijih oftalmoloških oboljenja, angularni glaukom, također može biti praćen intenzivnom glavoboljom, mučninom, zamagljenjem vida i povraćanjem. Takvi pacijenti ostavljaju utisak veoma teškog bolesnika i javljaju se odmah u stanice za hitnu pomoć. 

Akutni porast intraokularnog pritiska vrlo često uzrokuje bolne simptome, dok postepeni porast pritiska na sličnu vrijednost uglavnom prolazi asimptomatski. 

Najčešće se radi o akutnom glaukomu gdje dolazi do kompletnog zatvaranja prednjeg komornog ugla pa je neophodno potražiti pomoć oftalmologa što prije jer se stanje može samo pogoršati. 

&nbsp;Hitna stanja

Kad je riječ o glavoboljama i boli u očima vrlo je bitno spomenuti i retrobulbarni optički neuritis koji se prezentuje subakutnim gubitkom vida i bolom pri pokretanju očnih jabučica. 

Pri oftalmološkom pregledu glava optičkog živca djeluje uredno i ne vide se oštećenja, međutim sam pad vida i bolovi pri pokretanju oka su dovoljno alarmantan znak. 

Glavobolja u temporalnom dijelu kod starijih osoba treba upozoriti na mogućnost nastanka gigantocelularnog arteritisa što je hitno stanje. Ukoliko već postoji gubitak vida na jednom oku zbog prednje ishemične optičke neuropatije ili centralne retinalne arterijske okluzije, te se sumnja na ovu dijagnozu, trebaju se što prije dati kortikosteroidi i uraditi biopsija temporalne arterije. Glavni cilj je prevencija uplitanja drugog oka. 

Glavobolje koje uključuju oftalmologa su raznovrsne etiologije i među njima ne smije se propustiti migrena. Migrena ima prevalencu od 5-25 procenata i češće zahvata ženski spol. 

&nbsp;Migrena bez aure

Komitet za klasifikaciju glavobolja je migrenu podijelio na dvije skupine, onu sa i bez aure. Migrena bez aure, ili uobičajena migrena, odnosi se na više od polovinu slučajeva. 

Većinom su glavobolje unilateralne, varijabilne učestalosti i traju minimalno četiri sata. Ukoliko se javlja u dječijoj dobi češće je bilateralna. Bol je obično lupajuća ili pulsirajuća, umjerena do teška i pogoršava se na određene stimuluse kao što su psihički stimulusi, jaka blještajuća svjetlost i glasni zvukovi. 

Također je uočena povezanost nastanka migrena i menstrualnog ciklusa. Pridruženi simptomi koji se mogu javiti su mučnina, gubitak apetita i fotofobija. 

Migrene sa aurom se odnose na 10-35 posto slučajeva migrena. Dolazi do pojave vizuelnih aura i glavobolje nakon koje slijedi period oporavka. Aura je prolazna kortikalna disfunkcija ili disfunkcija moždanog stabla sa postepenim početkom i trajanjem manje od 60 minuta. Redukcija cerebralnog protoka krvi je iznad ishemijskog praga. 

&nbsp;Kriteriji za dijagnozu

Kriteriji za dijagnozu uključuju uredan neurološki pregled i odsustvo druge organske bolesti. Aure mogu biti vidne i neurološke, te se često mogu obje javiti u isto vrijeme. 

Neurološke aure uključuju paresteziju, ukočenost, motornu slabost, vertigo, afaziju, aleksiju te čak ponekad i hemiplegiju. Parestezije ekstremiteta su vrlo često udružene sa vizualnim aurama. 

Smatra se da vizualne aure potiču iz striatnog korteksa i šire se od uvećavajuće scintilirajuće mrljice do kompletne homonimne hemianopsije. Skotomi se također mogu javiti. Svjetlucave ivice scintilirajućih skotoma su obojene linije koje formiraju uglove i poligone oko figura. 

Glavobolja kontralateralne strane tipičan je prateći znak aure i ona traje nekoliko sati. Ostali vidni simptomi migrene su mikropsija (opažanje stvari u umanjenom obliku), makropsija (opažanje stvari u uvećanom obliku), diplopija (pojava duplih slika) ili poliopija (opažanje jednog predmeta mnogostruko), promjene u boji i opažanje kretnji predmeta koji su stacionarni. Migrene sa aurom nose mali rizik ishemijskog moždanog udara. 

Koji god etiološki uzrok glavobolje bio, oftalmolog je dio tima za njihovu evaluaciju i skrining te će vas po potrebi uputiti na daljne pretrage ukoliko uzrok glavobolje nije u očima.


Promjena dioptrije

Kod odraslih se glavobolja može javiti ukoliko se radi o staračkoj dalekovidnosti kod koje dolazi do slabijeg izoštravanje slike na blizinu. U ovom slučaju pravilna korekcija dioptrije rješava i problem glavobolje. 

No, glavobolje se mogu javiti i kod osoba koje već nose naočale. Ukoliko niste obavili pregled kod svoga oftalmologa unazad dvije godine, a osjetite povremene glavobolje, pođite ponovo na pregled jer se vrlo vjerovatno radi o promjeni dioptrije.

Glava boli i staro, i mlado, i žene, i muškarce. Ona se vrlo često spominje očnom ljekaru, a on treba da odredi njene uzroke i način rješavanja problema

Kako očni ljekar „čita“ vašu glavobolju

No, duboki i dulji udisaji šalju mozgu signale da je sve u redu, pa se i cijelo tijelo počinje osjećati opuštenije. Stoga je istina da duboko disanje stvara osjećaj smirenosti u tijelu. Ovo potvrđuju i svi učitelji joge.&nbsp;
&nbsp;Svaka emocija mijenja naš način disanja

Kad smo ljuti, dišemo ubrzano, kad smo tužni, dišemo plitko, kad smo u stresu, dišemo samo u gornjem dijelu prsnog koša.Sve to direktno utječe na nervni sistem aktivirajući onaj njegov dio koji je odgovoran za stresnu reakciju tijela poznatu kao „bori se ili bježi“. 

Polagan i svjestan dah s naglaskom na produljeni izdah djeluje direktno na nervni sistema. Potiče se njegov parasimpatički dio te se smiruje um, što pogoduje korištenju meditativnih tehnika.

Ljudi dišu nepravilno uglavnom zbog lošeg držanja, smanjenog kretanja, loše prehrane koja otežava probavu i ostalih navika modernog života. Promjena načina disanja može uvelike utjecati na kvalitet života jer pospješuje dotok krvi u tkiva te otpušta stres. 

Važno je usredotočiti se i na potpun izdah. U onih posljednjih deset posto zraka koje obično ne izdahnemo do kraja sadržana je najveća koncentracija toksina koje bismo trebali izbaciti izdahom, a koji zbog plitkog i nepotpunog disanja ostaju u tijelu.

&nbsp;Duboko disanje može djelovati i kao analgetik

Kad nas nešto boli, obično smo stisnuti, zgrčeni i dišemo plitko u prsnom košu. Ako bismo produbili i usporili dah, potaknuli bismo duboko opuštanje nervnog sistema, a to bi pridonijelo dubokom opuštanju mišića pa bi tako i osjećaj bola bio manji.
 Duboko disanje trebalo bi se primjenjivati stalno, a ne samo tokom vježbanja ili meditacije. Prilikom dnevnih aktivnosti dovoljno je uravnotežiti udah i izdah, uspraviti kičmi te poraditi na potpunom izdahu.

Pravilno disanje pokreće probavu i rješava probleme sa zatvorom

Problemi s probavom često su posljedica lošeg disanja s kratkim i brzim udisajima. Prilikom pravilnog disanja iz dijafragme zrak koji ulazi u želudac masira unutarnje organe i potiče njihov pravilan rad. 

Osim toga, pravilno disanje djeluje na emocije koje također utječu na rad probave. Duboko disanje iz dijafragme trebalo bi pokrenuti probavu u vrlo kratkom roku.

Kratak i plitak dah uzrokuje ubrzano starenje

Ispravna tehnika disanja pomaže usporiti starenje te očuvati lijep izgled kože i lica. Kratki i plitki udisaji odgovorni su za pojačano lučenje hormona stresa - kortizola, koji troši ćelije kože i uzrokuje njihovo preuranjeno starenje. 

Duboki i sporiji udisaji šalju poruke da je sve u redu te sprečavaju lučenje kortizola.

Čovjek dnevno udahne oko 22 hiljade puta. Nažalost, većina diše na pogrešan način koji negativno utječe na zdravlje. Stručnjaci sada potvrđuju ono što su brojni duhovni učitelji zagovarali stoljećima – ljudi trebaju naučiti pravilno disati. 

Većinom dišemo plitko, a pravilno disanje počinje iz trbuha, kreće se preko pluća i na koncu završava kod usta. Odnosno, zrak je najbolje udisati kroz nos, a dok to činite, trbuh vam se treba podizati. Zrak je najbolje izdisati kroz usta, a ne kroz nos. 

Brojna istraživanja su potvrdila da pravilno disanje rasterećuje mozak, ublažava negativno djelovanje stresa, sprečava nastanak raznih bolesti, a pomaže i kod mršavljenja. 

Vježba za anksiozne

Anksiozni ljudi dišu plitko, uzimaju premalo zraka i isprekidano ga ispuhuju iz tijela. Zrak udišu u području prsa, umjesto u području dijafragme, odnosno trbuha. Upravo takav način disanja pridonosi osjećaju anksioznosti. 

Ako želite pobijediti anksioznost, morat ćete promijeniti način disanja. Stručnjaci savjetuju da svakodnevno prakticirate vježbu disanja barem deset minuta. 

Zrak morate uzimati kroz nos, a izdisati ga kroz usta pazeći pritom na to da vam trbuh bude opušten i miran. Da biste bili koncentrirani, dok udišete zrak, polako u mislima izgovarajte riječ koja vas opušta, a kada izdišete, izgovarajte naglas tu istu riječ. 

Pripazite da zrak udišete u području trbuha. Ovakav način disanja dovodi do opuštanja i smirenja.

Za srčane bolesnike
 Svakodnevno smo izloženi različitim utjecajima koji nas uznemiruju te na taj način pridonose narušavanju zdravlja srca i kardiovaskularnog sistema. Pravilno disanje dovodi do normalizacije krvnoga pritiska i reguliranja broja otkucaja srca u minuti. 

Ako se želite smiriti i rasteretiti svoje srce od napetosti i straha, svakodnevno prakticirajte disanje s prekrštenim nogama. Sjednite na pod i prekrstite noge u tzv. lotus položaju. 

Sklopite oči i prstima začepite desnu nosnicu. Zrak udišite kroz lijevu nosnicu tokom šest sekundi. Potom prstima pokrijte lijevu nosnicu i izdišite zrak kroz desnu nosnicu. Zatim ponovite postupak disanja obrnuto. Činite to oko 10 minuta, odnosno dok ne osjetite potpunu opuštenost. Disanje i alergije
Ljudi koji imaju problema s alergijama znaju kakav problem može biti otežano disanje. Začepljeni sinusi onemogućuju im normalno disanje, što dovodi do glavobolje i razdražljivosti. 

Kad imate takvih problema, onda posebnu pažnju trebate obratiti na pravilno disanje. Pronađite mjesto na kojemu možete udobno sjediti. Duboko udahnite zrak kroz nos, i to iz područja trbuha, a kad ispuštate zrak van, popratite to zvukom iz usta. To će u nosu i sinusima izazvati vibracije, ali i također u području prsa i glave. Činite to oko 10 minuta i osjetit ćete olakšanje.

 
Pravilna tehnika disanja u 3 koraka

1. Uspravite kičmu
 Da bi dah bio potpuniji važno je pravilno držanje. Mišići koji sudjeluju u disanju neće pravilno raditi ako ste pogrbljeni.

2. Uravnotežite udah i izdah

Prilikom svakodnevnog disanja udah i izdah trebaju biti slične duljine i intenziteta. Dišite iz dijafragme, a ne iz pluća, jer će zrak tako doći i do donjeg dijela pluća.

3. Usredotočite se na potpun izdah
Pluća se smatraju „trećim bubrezima“ jer također izbacuju štetne tvari, koje kod nepotpunog izdaha ostaju u tijelu.

Svjestan dah s naglaskom na produljeni izdah direktno djeluje na nervni sistem, briše stres i ublažava bol

Dubok dah smiruje um i izbacuje toksine

Kosti postepeno povećavaju gustoću do maksimalane gustoće koja se postiže oko 30 godine života, nakon čega se polako smanjuje. Ako tijelo nije sposobno regulirati sadržaj minerala u kostima, gustoća kosti se smanjuje, a kosti postaju lomljivije, što dovodi do osteoporoze.

&nbsp;Kalcij, fosfor i vitamin D

Kako starimo, raste i strah od nastanka osteoporoze koja kosti čini slabima i podložne prijelomima. Osteoporozu je lakše spriječiti nego liječiti te je potrebno na vrijeme tijelu osiguravati potrebnu količinu minerala kao što su kalcij i fosfor, koji ih čine čvrstim i gustim.

Vitamin D također ima značajnu ulogu u prevenciji nastanka osteoporoze jer je nužan za apsorpciju kalcija iz hrane i ugradnju u kosti. Zato treba koristiti svaku mogućnost da se kraće vrijeme provede na otvorenom, na suncu, no svakako je potrebno zaštiti se od štetnog UVA zračenja.

Hrana za kosti

Na kvalitet kostiju također povoljno djeluju magnezij, kalij i lizin. Namirnice koje sadrže lizin su soja, grah, mlijeko, sir, slanutak, amaranth, leća. Uzimanje dvije čaše mlijeka bogatog kalcijem i vitamina D svaki dan pomaže u povećanju gustoće kosti u zdravih žena srednjih godina koje prije nisu uzimale dovoljne količine kalcija i vitamina D. 

Vježbe s opterećenjem kao što je hodanje ili penjanje uz stepenice, također povećavaju gustoću kosti. Za prevenciju i liječenje osteoporoze mogu se koristiti različite vježbe, ali dizanje utega se pokazalo posebno efikasnim za formiranje snažnih kostiju. Ako ste starija osoba i malo se krećete, u svoju svakodnevnu rutinu uvedite šetnju.

&nbsp;Kako prepoznati da prijeti osteoporoza

Nekoliko testova za procjenu gustoće kosti može pomoći u dijagnozi ove bolesti. Najtačniji test je dvojna rendgenska apsorpcimetrija (DXA, engl. dualenergy xray absorpciometry), u kojoj se koriste male doze zračenja - manje od onih što se koriste za rendgensko snimanje - za mjerenje gustoće kosti. 

Manje od 5 posto ljudi s osteoporozom ima sekundarnu osteoporozu kao posljedicu drugih bolesti ili lijekova. Uzrok mogu biti:

1. hronična bolest bubrega,

2. endokrine bolesti (osobito bolesti štitne, paratiroidne i nadbubrežne žlijezde),

3. lijekovi kao što su kortikosteroidi, barbiturati, antiepileptici i prekomjerne količine hormona štitne žlijezde.

Gustoća kosti smanjuje se postepeno te u početku nastanka osteoporoza nema simptoma

Osteoporozu treba spriječiti na vrijeme

Naučite kako prepoznati simptome infarkta i reagirati, jer vam to može spasiti život, ili možete biti u situaciji da životnom partneru spasite život.
Ovih se šest znakova mogu pojaviti i mjesec dana prije srčanog udara:
1. Umor
Ako se arterije suze, srce prima manje krvi nego što je naviklo zbog čega radi puno teže. To je razlog zašto se osjećate umorno i pospano sve vrijeme.
2. Kratkoća daha
Ako srce dobiva manje krvi to znači da će pluća dobivati manje kisika nego što je normalno. Imate li problema s disanjem, što prije posjetite ljekara jer to može značiti kako se približava vrijeme srčanog udara.
3. Slabost
Ako tijelo oslabi tj. osjećate slabost, to je zato što odjednom arterije postanu uske i ne dopuštaju krvi da cirkulira ispravno. Tada mišići ne dobivaju ono što im je potrebno i može se dogoditi da se srušite.
4. Vrtoglavica i hladno znojenje
Slaba cirkulacija krivac je i za to što je protok krvi u mozgu ograničen, a to je vrlo opasno po život. U takvoj situaciji osjetit ćete vrtoglavicu i zbunjenost. Ne ignorirajte ovakve znakove.
5. Pritisak u prsima
Imate li rane simptome srčanog udara vjerovatno ćete osjetiti i nemir u prsima, manju bol ili povišen tlak. To će biti sve češće kako se bliži dan srčanog udara.
6. Simptomi gripe ili prehlade
Ako se osjećate kao da imate simptome gripe ili prehlade niotkud, moglo bi se raditi o najavi srčanog udara u bliskoj budućnosti. Mnogu ljudi koji su preživjeli udar kasnije su rekli kako su nekoliko dana prije imali takve simptome, npr. kašalj, groznicu, pišu 24 sata.

Znakovi koji se mogu pojaviti mjesec prije infarkta

Osjećate li umor ili bolove u nogama? Stopala su vam hladna, a noge teške? Sve češće osjećate trnce ili grčeve u nogama? Slaba cirkulacija problem je s kojim se sve više susrećemo u svakodnevnom životu. Osim što uzrokuje nelagodu, slaba cirkulacija nogu može dovesti i do ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Zašto dolazi do loše cirkulacije?

Do slabe cirkulacije dolazi uslijed nakupljanja masnoće na unutarnjoj strani krvnih žila, kao i zbog oslabljene elastičnosti arterija i vena, što otežava protok krvi kroz čitav naš organizam.

Lošoj cirkulaciji pridonosi sjedilački način života, odnosno uredski poslovi. 
Osim sjedilačkog načina života, lošoj cirkulaciji doprinose i poslovi koji zahtijevaju dugotrajno stajanje, a u tom slučaju, savjet je da obavite kompjutersku analizu stopala te da potražite uloške za korekciju opterećenja stopala. 

Nedostatak tjelovježbe, masna i zašećerena hrana koja oskudijeva vlaknima, pušenje te pretjerana konzumacija alkoholnih pića i kofeina mogu samo pojačati probleme slabe cirkulacije u nogama.

Šta ukazuje na slabu cirkulaciju?

Najčešći simptomi slabe cirkulacije u nogama su prije svega hladne noge i stopala, česti trnci ili grčevi koje možete osjećati tokom cijelog dana, otežane i bolne noge te osjećaj tuposti. 

Problemi slabe cirkulacije na žalost ne staju ovdje već se mogu javiti i česte vrtoglavice, iscrpljenost tokom većeg dijela dana, glavobolje, otekline i zadržavanje vode u nogama.

Slabu cirkulaciju nerijetko može pratiti i plava koža na potkoljenicama, kvržice u krvnim žilama i proširene vene.

Ukoliko primijetite više simptoma koji ukazuju na slabu cirkulaciju, poželjno je poduzeti mjere kako biste se poštedjeli ozbiljnijih zdravstvenih problema poput visokog krvnog pritiska, oštećenja organa, moždanog udara, problema sa srcem i bubrezima.

Kako poboljšati cirkulaciju u nogama?

Neki od načina na koje možete vratiti zdravlje svojim nogama su:

1. Zdravo se hranite – izbacite nepotrebne masnoće, jedite više voća i povrća, pijte 5-8 čaša vode dnevno, jedite namirnice bogate vlaknima i smanjite konzumaciju soli.

2. Unosite vitamine C i E jer pomažu povećati cirkulaciju krvi u cijelom tijelu.

3. Više se krećite – kratke šetnje idealne su za poboljšanje cirkulacije, a preporučuje se hodanje na kraćim relacijama umjesto vožnje automobilom.

4. Koristite proizvode za poticanje cirkulacije – prirodni sastojci, poput nane, mentola i eukaliptusa potiču cirkulaciju i mogu vam pomoći, osobito ako veći dio dana sjedite ili stojite na mjestu. 

5. Smanjite konzumaciju kofeina iz kafe ili čaja, alkoholna pića i nikotin jer sužavaju krvne žile.

6. Bavite se sportom – poželjni su brzo hodanje, aerobik, grupni sportovi, ali i trčanje. Ukoliko imate problema s bolovima u zglobovima, što vam onemogućava vježbanje, potražite bandaže koje vam mogu pomoći.

7. Masaža – kružnim pokretima masirajte noge prije spavanja. Kratkotrajno olakšanje pružit će vam i 5-minutna masaža nogu u uredu.

8. Nosite preventivne čarape za vene – one pružaju koži mikro-masažu i na taj način poboljšavaju cirkulaciju. Vršeći pritisak na nogu, preventivne čarape pomažu da se smanji promjer vena, a posljedično se povećava brzina protoka krvi i smanjuje venski pritisak. 

9. Lijekovi su također jedna od opcija kojima možete poboljšati cirkulaciju, no preporučljivo je prvo isprobati neke od navedenih načina. Ukoliko ne primijetite vidno poboljšanje, obratite se liječniku da preporuči odgovarajući lijek.


&nbsp;Hidroterapija

Hidroterapija poboiljšava cirkulaciju. To je zapravo naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom, pritom pazeći da voda ne bude niti prevruća niti prehladna. 

Ovom metodom tijelu ćemo priuštiti manji šok te će se protok krvi ubrzati kako bi se dijelovi tijela izloženi hladnoj vodi ugrijali.

&nbsp;Vježba za kapilare

Kapilaroterapija je vježba za kapilare koja se izvodi u ležećem položaju podignutim rukama i nogama. Tijelo se polegne na ravnu površinu, a ispod vrata se stavi tvrdi jastuk ili zamotani ručnik. 

Podignuti ruke i noge da stopala budu paralelna s podom, zatim najviše 3 minute tresti i ruke i noge. Vježba zamjenjuje trčanje, a da pritom ne opterećuje srce i zglobove pa je zato pogodna za sve uzraste.

Najčešći simptomi slabe cirkulacije u nogama su prije svega hladna stopala, česti trnci ili grčevi koje možete osjećati tokom cijelog dana

Sjedenje i stajanje usporavaju krvotok

Bakterije u urinu – šta znače i kad su problem

EMG (elektromiografija) je elektrodijagnostička metoda za ispitivanje funkcije perifernog nervnog sistema (perifernih nerava i mišića) u stanju mirovanja i pokreta. 

Njome se može brzo potvrditi, postaviti dijagnoza bolesti ili povrede perifernog nervnog sistema, disfunkcija mišića ili problemi s prijenosom signala od nerva do mišića.

Motorni neuroni prenose električne signale koji uzrokuju mišićnu kontrakciju. EMG provodi te signale u grafove (numeričke vrijednosti) koje tumači liječnik specijalist.

Kada se izvodi elektromiografija?

Vaš liječnik može naručiti EMG ako imate znakove ili simptome koji mogu ukazivati na poremećaj nerava ili mišića.

Takvi simptomi mogu uključivati:

1. trnce,

2. utrnulost,

3. slabost mišića,

4. određene vrste bolova u ekstremitetima (rukama, nogama).

EMG dijagnostička pretraga koristi se kod:

- bolesti perifernog nervnog sistema (oštećenja perifernih nerava, oštećenja nervnih snopova),

- poremećaja koji utječu na motorne neurone u mozgu i leđnoj moždini (amiotrofična lateralna skleroza, polio),

- poremećaji nerava izvan leđne moždine (sindrom karpalnog tunela,
periferna neuropatija),

- mišićnih poremećaja (polimiozitis, mišićna distrofija),

- poremećaja koji utječu na korijen nerva (hernija diska),

- bolesti koje pogađaju povezanost nerava i mišića (miastenija gravis).

&nbsp;Kako se izvodi EMG?

EMG (elektromiografija) se izvodi pomoću posebnog aparata koji se zove elektromiograf te različitih vrsta elektroda (površinskih i igličnih elektroda) koje registriraju i prenose neuromišićne potencijale na ekran aparata.

Premda se u postupku najčešće koriste bezbolne površinske elektrode, u slučajevima kad je potrebno neurološko ispitivanje dublje lociranih mišića moguće su i tzv. iglične elektrode koje se umeću u mišić (poput injekcija) i mogu uzrokovati bol na mjestu uboda.

U postupku se koristi električna stimulacija nerava jednosmjernom strujom niskog intenziteta koje uzrokuju neugodnost (probadanje ili grčeve).

&nbsp;Kako se pripremiti za EMG?

Dan prije postupka treba se okupati ili istuširati da bi se uklonile tjelesne masnoće. Ne koristiti ulja za kupanje, kreme ni losione.

Na dan pregleda doći u udobnoj, široj odjeći koju ćete moći lako skinuti s tijela i ponesite popis lijekova koje uzimate.

Prije same pretrage možete normalno konzumirati hranu i piće te propisane lijekove.

Ukoliko idete na ispitivanje neuromišićne spojnice trebate 48 sati prije snimanja izbjegavati lijekove koji izazivaju promjene funkcije neuromišićne spojnice, stoga se posavjetujte sa svojim liječnikom.

Obavjestite svog liječnika ako:

- imate pacemaker ili bilo koju drugu električnu medicinsku napravu,

- uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi,

- imate hemofiliju ili poremećaj zgrušava koji uzrokuje dugotrajno krvarenje.

Nakon EMG-a

Nakon postupka mogu se pojaviti manje, privremene modrice na mjestu umetanja iglične elektrode. Modrice bi trebale nestati nakon nekoliko dana, ako su i dalje vidljive obratite se svom liječniku.

Ž6 = Mogući rizici

EMG je dijagnostička pretraga niskog rizika. Komplikacije su rijetke. Postoje vrlo rijetke mogućnosti krvarenja, infekcije i oštećenja nerava na mjestu umetanja iglične elektrode.

Kod ispitivanja mišića uz prsni koš s igličnom elektrodom, postoji vrlo mali rizik ulasku zraka između pluća i prsnog koša što može uzrokovati kolaps pluća.

Elektromiografija ruku i nogu – kako i zašto se izvodi

EMG – test perifernih nerava i mišića

Svi mogući uzroci boli oko pupka

Iako mnogi vjeruju da starijim osobama treba manje sna, nova studija pokazala je da nije baš tako.Rezultati istraživanja koji su objavljeni u najnovijem broju časopisa "Neuron" pokazala su da nedostatak sna kod osoba starijih od 60 godina može dovesti do povećanog rizika od Alzhajmerove bolesti, bolesti srca, gojaznosti, dijabetesa i infarkta.- Skoro svaka bolest u starijoj dobi povezana je sa nedostatkom sna - kaže autor studije i profesor psihologije i neurologije na kalifornijskom Berkli univerzitetu.

Autori upozoravaju da ljudi već u tridesetim godinama imaju probleme sa snom, a to stanje se vremenom pogoršava i dovodi do kognitivnih i fizičkih poteškoća.&nbsp;S godinama je sve teže prilagoditi organizam stalnoj smjeni i različitim obavezama. Međutim, problemi sa snom se dešavaju i zbog toga što mozak koji polako stari i ne funkcionira kao u mladosti.

Lijek za sve: Dobar san može vas spasiti ovih bolesti

Rezultati istraživanja koji su objavljeni u najnovijem broju časopisa "Neuron" pokazala su da nedostatak sna kod osoba starijih od 60 godina može dovesti do povećanog rizika od Alchajmerove bolesti, bolesti srca, gojaznosti, dijabetesa i infarkta.

- Skoro svaka bolest u starijoj dobi povezana je sa nedostatkom sna - kaže Metju Volker (Mathew Walker), autor studije i profesor psihologije i neurologije na kalifornijskom Berkli univerzitetu.&nbsp; 
Autori upozoravaju da ljudi već u tridesetim godinama imaju probleme sa snom, a to stanje se vremenom pogoršava i dovodi do kognitivnih i fizičkih poteškoća.
 S godinama je sve teže prilagoditi organizam stalnoj smjeni i različitim obavezama. Međutim, problemi sa snom se dešavaju i zbog toga što mozak koji polako stari i ne funkcionira kao u mladosti.

Dobar san može spriječiti nekoliko bolesti

Mada se u odnosu na, recimo, Australiju ili Novi Zeland nalazimo u grupi zemalja sa nižim rizikom obolijevanja od melanoma, broj oboljelih i kod nas povećava se svakih pet godina za 20 posto, prije svega zbog nekontroliranog izlaganja UV zračenju stanovništva u prethodnih 50 godina. Statistika pokazuje i da se rak kože kod 80 posto pacijenata dijagnosticira u kasnoj fazi, kada je daleko veći rizik od daljeg širenja bolesti u limfne čvorove i unutrašnje organe. 

Osim melanoma, raste broj oboljelih i od drugih, 10 puta češćih nemelanomskih karcinoma kože, čiji je nastanak također vezan za izlaganje suncu i vještačkim izvorima UV zračenja (solariji). 

Koji su uzroci

Iako postoje mnogi uzroci nastanka raka kože ipak je najčešće uzrokovan sunčevim UV zračenjem. Dugotrajno izlaganje suncu je najčešći uzrok nastanka svih oblika raka kože.

Dvije vrste UV zračenja kojima se osoba izlaže prolaze kroz kožu i dopiru do njezinih dubljih slojeva. Nakon dugotrajnog izlaganja suncu dolazi do oštećenja DNK i tkiva. 

U najboljem slučaju posljedice su prijevremeno starenje kože i nastanak bora. 
U najtežim slučajevima dolazi do oslabljenja kože i nastanka raka.

Kratkoročna izlaganja suncu su dobra. Pod djelovanjem UVB zraka dolazi do produkcije vitamina D3, važnog sastojka za rast kostiju. Ali za to je dovoljno svakodnevno izlaganje suncu u trajanju od 15 minuta.

No, oštećenje kože nastalo UV zrakama daleko je značajnije. UVA i UVB zrake mogu izazvati promjene u samom središtu naših ćelija te oštetiti njihov DNA.
Ako se ovo nevidljivo oštećenje ponavlja, ono dugoročno može izazvati razvoj raka kože.

&nbsp;Ko je u opasnosti

Rak kože najčešći je kod osoba poslije 50. godine života i onih koji su dugo i često bili izložene suncu. Međutim, od melanoma mogu oboljeti i mlađe osobe.
Povećan rizik imaju:

1. osobe svijetle puti koje lako izgore na suncu,

2. osobe koje su tokom života imale sunčane opekotine,

3. osobe koje provode puno vremena na suncu (zbog posla ili hobija),

4. osobe koje se intenzivo izlažu suncu u kratkom razdoblju (npr. tokom godišnjeg odmora),

5. osobe koje koriste UV uređaje (solarij) za sunčanje i tretman noktiju,

6. osobe s više od 50 madeža na tijelu,

7. osobe s porodičnom historijom raka kože,

8. osobe starije od 50 godina,

9. osobe koje su imale transplantaciju nekog organa.

Postoje i određeni faktori rizika za svaku vrstu raka kože: melanoma odnosno ne melanomskih vrsta. Čak i ako nemate povišeni rizik za razvoj raka kože, možete od njega oboljeti. Zato je važno upoznati se s uzorcima njegovog nastanka i simptomima.

Postoje četiri vrste opasnih promjena na koži kada se govori o raku kože. Bazocelularni karcinom, aktiničke keratoze, planocelularni karcinom i melanom.

Bazocelularni karcinom

Ovo je najčešći oblik zloćudnih tumora kože, ali ujedno i najmanje opasan. Uglavnom se pojavljuje kao uzdignuta kvržica na koži, prožeta krvnim žilicama, ali i kao ranica ili obnavljajuća krastica koja ne zarasta i ima sjajne, "perlaste" rubove. 

U vrlo rijetkim slučajevima ovaj tip raka kože može metastazirati. Ukoliko se ne liječi tokom dužeg razdoblja, može doći do lokalnog prodiranja dublje u tkivo, a vrlo rijetko može metastazirati.

Aktiničke keratoze

Aktiničke keratoze su neagresivni, lokalizirani karcinomi kože u vidu crvenkasto-smeđih, ljuskavih i grubih promjena na koži, koje se najčešće javljaju u osoba starije životne dobi. 

Uglavnom su zahvaćena područja koja su intenzivno izložena suncu, kao što su lice, vrat, uške, nadlaktice i vlasište, pogotovo kod ćelavih muškaraca. Ove promjene posljedica su hroničnog i pretjeranog izlaganja suncu. 

Terapija ovih promjena je nužna jer se u 10-15 posto slučajeva mogu razviti u invazivni planocelularni karcinom.

&nbsp;Planocelularni karcinom

Po pojavnosti riječ je o drugom najčešćem obliku zloćudnih tumora kože. Najčešće se pojavljuje na fotoeksponiranim područjima kože poput lica i vlasišta. Planocelularni karcinom često nastaje iz aktiničkih keratoza i može nalikovati bazocelularnom karcinomu. 

Površina je obično uzdignuta i prekrivena čvrstom krastom. Planocelularni karcinom je zloćudniji od bazocelularnog karcinoma i može se proširiti u limfne čvorove i ostale organe. 

Ukoliko je lokaliziran na području usana, uški i prstiju te kod imunokompromitiranih pacijenata, može se brzo proširiti.

Melanom je najopasniji

Melanom je najrjeđi, ali najopasniji zloćudni tumor kože. Za razliku od bazocelularnog i planocelularnog karcinoma, melanom se pojavljuje u nešto mlađoj životnoj dobi. 

Melanom se najčešće pojavljuje u obliku smeđe-crne pigmentacije koja se povećava, nepravilnih, neoštrih rubova i neujednačene boje. Može se javiti i u obliku ružičastih ili crvenkastih kvržica s manjom količinom pigmenta, koja brzo rastu. 

Kod melanoma je najvažniji hirurški zahvat u što ranijoj fazi jer se ranom intervencijom može spasiti život.

Mjere prevencije

Primarna prevencija podrazumijeva sprečavanje razvoja bolesti prije nego se pojavi i u slučaju karcinoma kože uglavnom se sastoji od ograničavanja izlaganja UV zrakama.

Rak kože može se izbjeći. Može se vidjeti i dijagnosticirati u ranom stadiju. UV zračenje koje je glavni uzrok nastanka raka kože može se izbjeći promjenom navika vezanih za boravaka na suncu.

Zaštita od sunca podrazumijeva nošenje zaštitne odjeće, izbjegavanje direktnog sunca između 11:00 i 15:00 sati u ljetnom periodu, boravak u hladu i pravilno korištenje proizvoda za zaštitu od sunca.

Osobe plavih očiju, crvene ili plave kose, koje lako izgore rizična su skupina za nastanak raka kože. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci jer pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu povećava rizik od nastanka raka kože.

Sekundarna prevecija podrazumijeva određivanje i otkrivanje karcinoma kože u najranijem stadiju što omogućava blagovremeno liječenje. Tome pomažu samopregled, poznavanje faktora rizika i redoviti pregled dermatologa.

„Imate samo jednu kožu“

Dan Euromelanoma obilježava se 8. maja, a pokrenuta je široka kampanja na evropskom nivou "Imate samo jednu kožu" kako bi se povećala svijest ljudi o mogućim rizicima pretjeranog izlaganja suncu.

Istraživanje je pokazalo da samo 14 posto Evropljana poštuje savjete za zaštitu od sunca, iako je 91 posto upoznato sa rizicima. Euromelnoma nastavlja rad na inicijativi za zabranu korišćenja solarija za mlađe od 18 godina, sa ciljem da se njihovo korišćenje u narednim godinama potpuno zabrani.

Osim melanoma, raste broj oboljelih i od drugih, 10 puta češćih nemelanomskih karcinoma kože, čiji je nastanak također vezan za izlaganje suncu i vještačkim izvorima UV zračenja

Čuvajte se melanoma

Šake su jedan od najkorištenijih dijelova tijela. Rukujemo se, podižemo i spuštamo stvari, prljamo ih. Većina nas ne vodi dovoljno računa o njima. Pogledajte svoje šake i provjerite da li se na njima mogu očitati mogući znaci raka.
Suhe pukotine na šakama
Iako je sasvim normalno da ruke postanu suhe usljed stalne upotrebe balzama, ponekad ta suha koža može da se opire čak i upotrebi krema i losiona. U tom slučaju bi trebalo da posjetite doktora. Suha koža na nadlakticama i mjesta koja su izgubila boju mogu da ukazuju na ozbiljniji problem.Otekle ruke
Rak je poznat po tome da pravi promjene u čitavom tijelu, pa ako primjetite bilo šta čudno, treba odmah da posjetite doktora. Ako vam šake otiču ili se nadimaju, odmah potražite stručnu pomoć.&nbsp;Bol u rukama&nbsp;Ako bez razloga osjećate bol u rukama, to može da bude jedan od simptoma raka. On uzrokuje bol u različitim organima, a to uključuje i šake. Rak na potpuno drugom dijelu tijela može da se manifestira kroz bol u šakama.Ostali simptomi raka
Ruke su samo jedan od mogućih simptoma. Iznenadni gubitak težine, promuklost, stalni umor, iritantan i uporan kašalj takođe mogu da budu znaci raka.

Prvi simptomi raka: Evo gdje se pojavljuju i šta treba da znate

S obzirom da smo toliko fascinirani mozgom, čudno je da zapravo znamo toliko malo o ovom organu. A još gore je to da i ono malo što "znamo" većinom nije istinito. Filmovi i marketing su zaslužni za proširenje mnogih zabluda o mozgu, a evo 10 najpopularnijih. 

1. Koristimo li samo 10 procenata mozga?

PET skenovi i magnetska rezonanca otkrivaju da koristimo cijeli mozak, a i najprostiji zadaci koriste više od 10 posto mozga. Kada se uzme u obzir da mozak koristi oko 20 procenata energije tijela, bilo bi jako neefikasno koristiti samo 10 procenata mogućnosti ovog organa.

&nbsp;2. Opadaju li sa starenjem i moždane funkcije?

Iako je istina da pojedine funkcije mozga slabe sa starenjem, neke od njih se čak poboljšavaju kako vrijeme prolazi. Na primjer, vokabular ili količina riječi koje koristimo generalno se povećava sa godinama. Rješavanje konflikta i emocionalna regulacija također postaju kvalitetniji što smo stariji.

3. Oštećenja mozga su uvijek trajna?

Naš mozak se ne rađa sa ograničenim brojem ćelija već se taj broj obnavlja sve do smrti. Neki neuroni umiru, ali novi se stvaraju čak i ako ste u dobi od 80 godina. 

Kada se čovjeku desi ozljeda mozga, on može izgubiti sposobnost hodanja ili pričanja, ali s vremenom i vježbom (čak i kada nedostaje značajan komad mozga) ove funkcije se mogu vratiti jer mozak gradi nove veze na drugim mjestima i "preusmjerava" ove funkcije. Ovo se zove "plastičnost" mozga.

Poznat je slučaj djevojčice po imenu Christina Santhouse kojoj su doktori morali odstraniti polovinu mozga (jer je imala rijetku bolest mozga - Rasmusenov encefalitis i konstantne napadaje). Djevojčica se oporavila i nastavila je funcionirati i živjeti sasvim normalno.

&nbsp;4. Mozak je statičan i ne mijenja se?Jedan od najčešćih mitova je da za svaku funkciju postoji specifični dio mozga koji tu funkciju obavlja i da se to ne može promijeniti. Ovo nije istina. Mozak je zapravo jako fleksibilan organ. 
Dva ili više dijelova mozga mogu zajedno učestvovati u jednoj radnji, a nekada se dijelovi mozga koji se ne koriste, radi npr. invaliditeta mogu početi "programirati" za poboljšanje drugih funkcija.

5. Lijeva strana mozga je organizirana i robotska, a desna je kreativna?

Ovo je možda najčešći mit o mozgu. Mnogi vjeruju da su oni kojima je lijeva polutka mozga dominantna logični, hladni i organizirani, a oni kojima je desna strana mozga dominantna - kreativni, muzikalni, likovnjaci i umjetničke duše. 

Čak se govori i o "zarobljenicima lijeve polutke mozga". Ovo su sve neistine koje nemaju nikakve osnove u istraživanju i ne uče se ni na jednom ozbiljnom fakultetu psihologije. 

Polutke mozga su povezane dijelom koji se naziva corpus callosum. Kada obavljamo neki kreativan posao, obje strane mozga učestvuju i komuniciraju jedna sa drugom velikom brzinom. 

Ne postoje nikakvi dokazi da su neke osobe lijevo-dominantne, a neke desno-dominantne što se tiče mozga. Svi koristimo obje strane mozga.

6. Pamćenje je 100-procentno tačan opis nekog događaja ili doživljaja?

Iako neki ljudi imaju bolju memoriju od drugih, ničije pamćenje nije savršen0. Svakim novim prisjećanjem dodajemo neke sitne elemente tom sjećanju. S vremenom se naše sjećanje nekog događaja može značajno izmijeniti. 

Zbog ovoga fenomena na suđenjima od 10 svjedoka pljačke ili ubojstva često svaki ima svoju priču o onome što se desilo, a što je duže vremena prošlo od događaja to se više sjećanje izmijenilo.

7. Ako djetetu puštate klasičnu muziku da sluša, ono će imati veći IQ?

Iako je primamljivo vjerovati u "Mozartov efekt", nema čvrstih dokaza da slušanje klasične muzike može učiniti bebu inteligentnijom. Cijela zabluda u vezi sa ovim krenula je sa jednom studijom koja je pokazala da odrasli nakon slušanja Mozarta imaju bolje rezultate na jednoj vrsti zadataka - specijalno temporalnim testovima. 

Iz toga su se izrodile ideje i načini zarade na ljudima prodavanjem knjiga i CD-ova sa klasičnom muzikom sa obećanjem visokog IQ-a. Nekoliko obimnih studija nakon toga nije uspjelo dokazati da ova vrsta muzike povećava IQ. 

A i učinak u prvotnoj studiji se odnosio samo na odrasle osobe i trajao je samo 12 minuta nakon slušanja. Također se odnosio samo na jednu vrstu testa, a ne na generalnu inteligenciju.

8. Igre mozgalice poboljšavaju inteligenciju i memoriju?

U jednoj studiji koju je sponzorirao britanski BBC učestovalo je 8600 osoba od 18-60 godina. Igrali su logičke i misaone igre 10 minuta na dan, tri puta sedmično. Po završetku studije (nakon 6 nedjelja) nisu imali ništa veći IQ nego kontrolna grupa koja uopće nije igrala igre.

Činjenica je samo da mozgalice pomažu ljudima „ubiti vrijeme" te i na taj način „zaposliti" mozak i odvratiti od razmišljanja o tegobama svakodnevice.

&nbsp;9. Kvocijent inteligencije ostaje isti cijelog života?

Ideja da IQ ostaje isti tokom života opovrgnuta je dugogoišnjim testiranjem studenata. Oko 9 procenata studenata je pokazalo promjene od čak 15 poena u periodu od 4 godine. 

Također je poznat i Flynn-ov efekt, tj. činjenica da prosječni IQ u cijelom svijetu raste od 1930. godine do danas. Testovi se standardiziraju tako da srednji IQ uvijek bude 100, ali kada današnji ljudi rade stare testove po starim pravilima, gotovo uvijek imaju bolje rezultate nego ljudi od prije 20 ili 30 godina.

10. Mozak radi bolje pod pritiskom

Iako nas pritisak rokova može motivirati da radimo jače, ovaj pritisak ne rezultira boljim performansama mozga. Zapravo je mnogo vjerovatnije da ćemo pod pritiskom mozak lošije funkcionirati.

Zanimljivo je da većina onoga što „znamo" o mozgu - nije tačno. Filmovi i marketing su zaslužni za proširenje mnogih zabluda o mozgu, a evo 10 najpopularnijih

Deset zabluda o mozgu

Osobama s hepatitisom prijeti veći rizik obolijevanja od Parkinsonove bolesti, sugerira istraživanje provedeno na University of Oxford. Nalazi objavljeni u znanstvenom časopisu Neurology ukazuju na 51-76 posto veći rizik za Parkinsonovu bolest kod osoba s hepatitisom B ili C.

Istraživači su se koristili podacima prikupljenima od miliona Britanaca.
U studiji nije dokazana uzročno-posljedična veza između hepatitisa i Parkinsonove bolesti, niti je utvrđeno koji bi ih biološki mehanizam mogao povezivati.

Već je ranije utvrđeno kako ciroza jetre može prouzročiti poteškoće s kretanjem slične onima koje su prisutne kod osoba s Parkinsonovom bolešću.

Poslije hepatitisa – Parkinson?

Pomanjkanje sna je u istraživanju američkih znanstvenika povezano s većim rizikom za obolijevanje i smrt od raka prostate. U odnosu na muškarce koji u prosjeku spavaju 7 sati, muškarci koji spavaju prosječno manje od 5 sati imaju 55 posto veći rizik za obolijevanje i smrt od raka prostate.

Kod muškaraca koji prosječno spavaju oko 6 sati je uočeno povećanje rizika iznosilo 29 procenata, objavili su stručnjaci iz American Cancer Society. Novi nalazi su rezultat analize podataka prikupljenih od 823 000 muškaraca mlađih od 65 godina. Znanstvenici pojašnjavaju kako manjak sna može inhibirati proizvodnju melatonina, hormona koji utječe na razdoblja sna i budnosti. 

Smanjenje proizvodnje melatonina dovodi do veće učestalosti genetskih mutacija, povećanja obujma oksidativnih oštećenja, reduciranja procesa "popravljanja" DNK i slabljenja funkcije imunološkog sistema. Uz to, prekratak san može doprinijeti smanjenju funkcije gena uključenih u borbu protiv razvoja tumora.

I prostata traži više sna

Post-orgazmički sindrom bolesti (POIS) je uglavnom muška problematika koja je istovremeno nevjerovatno rijetka.&nbsp;Odmah ili ubrzo nakon orgazma, bolest pokreće niz problema koji nisu povezani s genitalijama, uključujući zbunjenost, nesposobnost govora, čitanja ili koherentnog pisanja, tešku bol u mišićima u cijelom tijelu, teški zamor, svrbež očiju, groznica i simptomi nalik na gripu mogu potrajati do sedam dana.&nbsp;Ovo bizarno stanje, koje je prvi put opisano 2002. godine, nema poznati uzrok i nema poznatog lijeka, a istovremeno je stvarni problem. O bolesti se zna vrlo malo, ali novi članak u časopisu Sexual Medicine Reviews sažima ono što su naučnici saznali o POIS-u do sada.
Vrste i ozbiljnost simptoma variraju među muškarcima, ali općenito govoreći, čini se da postoje dvije vrste POIS-a: primarni i sekundarni.&nbsp;Prvi je kada se simptomi POIS pojavljuju od prve ejakulacije, a sekundarni je onaj koji se kasnije razvija u životu. Bilo kako bilo, pojavljuju se tokom gotovo svih orgazama koji uključuju ejakulaciju. Iako postoji slaba veza s preranom ejakulacijom, temeljni mehanizam nastanka bolesti je nepoznat.
Najviše pobornika ima ideja o spermijima muškaraca. Iako još uvijek ne postoje konkretni dokazi, neki sugeriraju da su pacijenti alergični na svoje sjeme ili neku komponentu u njemu.&nbsp;Druga teorija tvrdi da se hemikalije oslobođene tokom orgazma otpuštaju u neobično velikim količinama.
Iako se eksperimentalni tretmani počinju pojavljivati, za sada, studija koju vodi Medicinski fakultet Univerziteta Tulane zaključuje da je velik dio onoga što pokreće POIS ostaje tajna.&nbsp;Ipak, ističu da većina muškaraca koji imaju tu bolest ne zna da je to stvarna bolest. Kao rezultat toga, suzdržavaju se od traženja lijeka.

Kako očni ljekar „čita“ vašu glavobolju

Dubok dah smiruje um i izbacuje toksine

Osteoporozu treba spriječiti na vrijeme

Znakovi koji se mogu pojaviti mjesec prije infarkta

Sjedenje i stajanje usporavaju krvotok

Bakterije u urinu – šta znače i kad su problem

EMG – test perifernih nerava i mišića

Svi mogući uzroci boli oko pupka

Lijek za sve: Dobar san može vas spasiti ovih bolesti

Dobar san može spriječiti nekoliko bolesti

Čuvajte se melanoma

Prvi simptomi raka: Evo gdje se pojavljuju i šta treba da znate

Deset zabluda o mozgu

Poslije hepatitisa – Parkinson?

I prostata traži više sna

Bizarna bolest koja pogađa samo muškarce

Zdravlje

Kako očni ljekar „čita“ vašu glavobolju

Dubok dah smiruje um i izbacuje toksine

Osteoporozu treba spriječiti na vrijeme

Znakovi koji se mogu pojaviti mjesec prije infarkta

Sjedenje i stajanje usporavaju krvotok

Bakterije u urinu – šta znače i kad su problem

EMG – test perifernih nerava i mišića

Svi mogući uzroci boli oko pupka

Lijek za sve: Dobar san može vas spasiti ovih bolesti

Dobar san može spriječiti nekoliko bolesti

Čuvajte se melanoma

Prvi simptomi raka: Evo gdje se pojavljuju i šta treba da znate

Deset zabluda o mozgu

Poslije hepatitisa – Parkinson?

I prostata traži više sna

Bizarna bolest koja pogađa samo muškarce