<p>Podaci istraživanja od Univerziteta u Beču sugerišu da boravak u prirodi unaprjeđuje opće blagostanje, te da je veza između kontakta s prirodom i kvalitet života jača kod osoba s nižim prihodima nego kod osoba s višim prihodima.</p><h2>Blagodati boravka u prirodi</h2><p>Ljudi s nižim prihodima izloženi su posebno visokom riziku od psihičkih problema poput depresije ili anksioznosti. Jedan način unaprjeđivanja mentalnog i tjelesnog zdravlja je kontakt s prirodom.</p><p>Vrijeme provedeno u prirodi povezano je s nižim nivoima stresa, boljom imunološkom funkcijom, poboljšanim kognitivnim sposobnostima, boljim snom i većim zadovoljstvom životom.</p><p>U okviru studije istraživači su intervjuisali 2.300 osoba iz Austrije, reprezentativnih prema dobi, spolu i regiji.</p><h2>Važna uloga</h2><p>Rezultati pokazuju da su ljudi s višim prihodima općenito izjavili veće blagostanje, bez obzira na to koliko često posjećuju prirodu, dok je blagostanje najsiromašnijih u društvu bilo značajno veće kod onih koji često idu u prirodu.</p><p>Zapravo, osobe sa niskim prihodima koje su posjećivale prirodu nekoliko puta sedmično su imale gotovo jednako visoko blagostanje kao najimućniji ispitanici.</p><p>Međutim, ovo važi samo u situacijama gdje su ljudi aktivno tražili prirodu, a ne kada su samo živjeli blizu zelenih površina.</p><p>Dostupnost, pristup i korištenje zelenih površina mogu igrati važnu ulogu u smanjenju zdravstvenih nejednakosti uzrokovanih prihodom.</p><p>Iz perspektive javnog zdravlja stoga je važno stvarati zelenije kvartove i prostore za rekreaciju u prirodi, ali i osigurati da su dostupni, posebno od strane neprivilegovanih slojeva stanovništva, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.</p>

Međutim, ovo važi samo u situacijama gdje su ljudi aktivno tražili prirodu, a ne kada su samo živjeli blizu zelenih površina

Univerzitet u Beču: Boravak u prirodi unapređuje opće blagostanje

<p>Ljekari ističu da građa ženskog tijela, koja se može podijeliti u tri osnovna tipa, ima veze sa sklonostima ka određenim bolestima.</p><p>Svaki od ovih tipova građe tijela može pružiti uvid u zdravstveno stanje osobe i ukazati na najefikasnije metode mršavljenja za njih.</p><h2>Tip "jabuke"</h2><p>Osobe s tijelom u obliku jabuke karakterizira nagomilavanje masnoće oko struka, poznato kao visceralna masnoća. Ova vrsta masnoće smatra se posebno rizičnom jer se nalazi oko vitalnih organa i može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući srčane bolesti, visoki krvni pritisak, dijabetes tipa 2 i određene vrste karcinoma. Međutim, osobe s ovakvom građom tijela obično brže gube težinu uz pomoć dijete i vježbanja.</p><h2>Tip "kruške"</h2><p>Tip građe u obliku kruške obuhvata osobe koje većinu masnoće skladište u donjem dijelu tijela. Ova masnoća, poznata kao "pasivna masnoća", može otežati mršavljenje. Iako nije toliko opasna kao visceralna masnoća, može povećati rizik od varikoznih vena i degenerativnih bolesti zglobova. Ipak, osobe s ovakvom građom tijela imaju manji rizik od bolesti koje često pogađaju "jabuke".</p><h2>Tip "pješčanog sata"</h2><p>Građa tijela u obliku pješčanog sata ima tendenciju da težinu ravnomjerno raspoređuje po tijelu, uključujući i područje oko struka. Ovaj tip građe nosi povećan rizik od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. Slično kao i kod ostalih tipova, dijeta i vježbanje mogu pomoći u smanjenju zdravstvenih rizika povezanih s ovom građom tijela.</p>

Dijeta i vježbanje mogu pomoći zdravstvenih poteškoća

Kruška, jabuka ili pješčani sat: Kako je građa ženskog tijela povezana s rizikom od teških bolesti

<p>Ponekad je teško uspostaviti ravnotežu sna, zbog čega se neki ljudi odlučuju na kupovinu suplemenata kako bi pokušali da nađu način da se odmore. Iako je melatonin jedno od najpopularnijih „pomagala“ za spavanje, ipak nije jedino.</p><p>Suplementi magnezija također su dobri za san, a imaju i još nekih benefita. Magnezij je mineral koji, osim što pomaže da se dobro naspavate, reguliše šećer u krvi i krvni pritisak, podržava rad mišića i nerava i pomaže u izgradnji proteina i jakih kostiju.</p><h2>Kako magnezij pomaže da bolje spavamo</h2><p>Magnezij potiče san na različite načine. Kao prvo, stvara i stupa u interakciju s GABA-om, neurotransmiterom koji je povezan sa spavanjem.</p><p>- Ljudi koji imaju optimalan nivo magnezija u organizmu imaju bolju dostupnost GABA neurotransmiterima koji pomažu da lakše utonete u san. Osim toga, magnezij pomaže pri umirenju tijela jer je uključen u mišićnu aktivnost i može pomoći našim mišićima da se lakše opuste tokom spavanja, a to je izuzetno važno za ljude koji imaju sindrom nemirnih nogu ili grčeve tokom noći - kaže za Yahoo Life dr. Čelzi Rohršaib, neurolog i stručnjak za san.</p><p>Osim toga, magnezij je koristan za mentalno zdravlje jer pomaže u smanjenju anksioznosti.</p><p>- Dokazana je povezanost između nedostatka magnezija i stresa. Visoki nivoi hroničnog stresa povećavaju kortizol, poznat i kao hormon stresa. Kortizol je veoma energičan i potiče buđenje i može dovesti do lošeg sna i nesanice. Uzimanje magnezija može pomoći u smanjenju stresa, pomažući vam da se osjećate smirenije, ali i pospanije noću - objašnjava dr. Rohršaib.</p><p>Uzimanje magnezija također može pomoći u povećanju prirodnog nivoa melatonina u tijelu.</p><p>- Kliničke studije su dokazale da nizak nivo magnezija smanjuje aktivnost područja mozga koje proizvodi melatonin. Dakle, time što osiguravate dovoljne nivoe magnezija u organizmu pomažete da imate i dovoljne nivoe melatonina – napominje doktorica.</p><h2>Da li magnezij i melatonin imaju nuspojave</h2><p>Oba suplementa mogu izazvati neke neželjene efekte. Trudnice, dojilje kao i bubrežni bolesnici bi trebalo da se konsultiraju sa svojim ljekarom prije nego što se odluče na korištenje ovih suplemenata, napominju stručnjaci, piše Kurir.rs.</p><p>Magnezij može izazvati stomačne tegobe, što je znak da smanjite dozu. Uzimanje previše magnezija također može izazvati potencijalno opasne simptome, uključujući utrnulost, nizak krvni pritisak, nepravilan rad srca i slabost mišića.</p><p>Melatonin može izazvati ošamućenost tokom dana, kao i intenzivne snove, posebno ako se uzima kasno uvečer ili preblizu trenutku kada je vrijeme za buđenje. Najčešći neželjeni efekti uključuju glavobolju, vrtoglavicu i mučninu.</p><p>Iako su oba suplementa efikasna, magnezij može biti bolja dugoročna opcija kada je u pitanju dobar san.</p><h2>Dugotrajna upotreba</h2><p>- Uprkos nedostatku studija, magnezij se generalno smatra sigurnim za dugotrajnu upotrebu kada se uzima prema uputstvima, što potencijalno nudi održivije rješenje za probleme sa spavanjem. Međutim, kada su u pitanju ljudi s određenim stanjima, kao što su osobe sa poremećajem cirkadijalnog ritma ili starije osobe, melatonin je bolja opcija nego magnezij - kaže dr. Čester Vu, psihijatar i specijalista za spavanje.</p><p>Magnezij je dobar ako se redovno i dugotrajno pije, dok je melatonim dobar za periodično korištenje, kod osoba koje samo ponekad ne mogu da utonu u san, objašnjavaju stručnjaci.</p>

Magnezij je mineral koji, osim što pomaže da se dobro naspavate, reguliše šećer u krvi i krvni pritisak, podržava rad mišića i nerava 

Melatonin ili magnezij, šta pomaže kod nesanice

<p>Umor, palpitacije, kratkoća daha... samo su neke od mogućih nuspojava navedenih u uputama o lijeku koje mogu biti uznemirujuće. Isto tako mogu biti uznemirujuće i predoperativne konsultacije, kada vas hirurg informira o svim rizicima.&nbsp;</p><p>Problem je u tome što se mnogi pacijenti fiksiraju na moguće komplikacije ili nuspojave koje se onda mogu dogoditi bez fiziološkog razloga – samo zbog negativnih očekivanja. Liječnici to nazivaju nocebo učinkom, obrnutim od placebo učinka kada očekivanje pozitivnog ishoda povećava učinkovitost lijeka ili liječenja.</p><h2>Komunikacija sa pacijentima</h2><p>Učinci su očito puno veći nego što se mislilo, zaključili su stručnjaci koji su se nedavno okupili na 4. Međunarodnoj konferenciji Društva za interdisciplinarne placebo studije (SIPS) u Duisburgu u Njemačkoj. Njihova otkrića mogu pomoći u poboljšanju medicinske skrbi tako što će liječnici drugačije komunicirati s pacijentima.</p><p>- Učinci placeba i noceba nisu samo umišljeni. Znamo da se javljaju vrlo složeni neurobiološki fenomeni - rekla je dr. Ulrike Bingel, profesorica neurologije i voditeljica Centra za medicinu boli u Univerzitetskoj bolnici u Esenu u Njemačkoj.</p><p>Zbog toga su, kaže ona, problematične predoperativne konsultacije i upute u pakiranju lijekova koja se uglavnom fokusiraju na rizike.</p><p>- Upute o lijeku su sažetak na tri stranice o "smrti i propasti" kaže Bingel.&nbsp;</p><p>- Ali ciljani terapeutski učinci… uopće se ne spominju.</p><p>U studiji koju je vodio Ben Colagiuri, profesor i čelnik Fakulteta psihologije na Univerzitetu u Sidneju, pacijenti su informirani o mogućim nuspojavama hemoterapije. Jednoj grupi je rečeno da je 30 posto pacijenata imalo mučninu, a drugoj da 70 posto nije. Rezultat? Manje pacijenata u drugoj grupi razvilo je mučninu.</p><h2>Empatično ponašanje</h2><p>Oslanjajući se na istraživanje placeba, liječnike se sada može naučiti kako da poboljšaju liječenje pomoću empatičnog ponašanja i pozitivne komunikacije, rekla je Andrea Evers, profesorica psihologije sa Univerziteta Leiden u Nizozemskoj.</p><p>- Uzimanje u obzir placebo i nocebo učinaka može se brzo naučiti - smatra ona. Kad vam medicinski radnik prije davanja injekcije kaže: “Ovo će boljeti samo na trenutak”, tada će itekako boljeti. Nekoliko umirujućih riječi može napraviti veliku razliku - vjeruje Evers.</p><p>- Na taj način možemo poboljšati zdravstvenu skrb, pomoći pacijentima, ali i smanjiti troškove učinkovitijim liječenjem.</p><p>Korištenje placebo efekta u konvencionalnoj medicini, naglašavaju istraživači, uvijek bi trebalo biti samo koristan dodatak naučno utemeljenom liječenju. Ovaj dodatni aspekt je ono što oni vide kao ključnu razliku između konvencionalne medicine i alternativne medicine.</p><p>Oni koji se bave alternativnom medicinom nedvojbeno rade puno stvari ispravno u svom ophođenju s pacijentima. Tako na primjer odvajaju dovoljno vremena, uključuju rituale i dobro informiraju, priznaje Bingel.</p><p>- Sve su to područja u kojima se moramo zapitati: Jesmo li ih izgubili u (konvencionalnoj) medicini?</p><h2>"Pacijenti su prevareni"</h2><p>Međutim, dodaje da se na primjer “homeopatija temelji na modelu mehanizma djelovanja koji ne postoji u sadašnjim naučnim spoznajama. Pacijenti su prevareni. A to je nešto što definitivno ne želimo kada koristimo placebo učinak u medicini temeljenoj na nauci.</p><p>Bingel bi voljela da odgovarajuća vrsta komunikacije s pacijentima bude sastavni dio medicinske izobrazbe, poput kardiopulmonalne reanimacije. Napredak u ovom području ipak je spor, kaže ona.</p><p>- Liječniku je finansijski isplativije napraviti daljnju aparaturnu dijagnostiku nego bez žurbe razgovarati s pacijentom.</p><p>Ovo se mora promijeniti, ističe ona.</p><p>Što se tiče lijekova, Bingel preporučuje da se zakonski propisana uputa o lijeku dopuni letkom s informacijama za pacijenta koji jasnim jezikom objašnjava kako lijek djeluje i, što je najvažnije, navodi njegove prednosti.</p>

Problem je u tome što se mnogi pacijenti fiksiraju na moguće komplikacije ili nuspojave koje se onda mogu dogoditi bez fiziološkog razloga

Učinci su očito puno veći nego što se mislilo

Znate li šta je "nocebo učinak"?

<p>Finansijski stres najštetniji je za zdravlje i opću dobrobit pojedinca, ubrzava proces starenja, utječe na biomarkere zdravlja te snažnije djeluje na mentalno zdravlje u odnosu na posljedice tugovanja zbog bolesti, teškog gubitka ili razvoda, pokazalo je novo istraživanje britanskih naučnika.</p><p>U britanskoj studiji sudjelovalo je gotovo 5.000 odraslih osoba u dobi od 50 i više godina, a proveli su ga naučnici s londonskoga University Collegea (UCL) i Kings Collegea, koji su istaknuli da je njihova analiza prva kojom se nastojalo istražiti na koji su način različite vrste hroničnog stresa povezane s pokazateljima zdravlja starijih dobnih grupa.</p><h2>Uspoređivali šest najčešćih stresora</h2><p>Nacionalno reprezentativna studija potvrdila je da je finansijski stres povezan s dugoročnim promjenama u ključnim pokazateljima zdravstvenog stanja, poput imunosnog, živčanog i hormonalnog sistema.</p><p>Od svih šest najčešćih stresora koje su proučavali britanski naučnici, a radilo se o finansijskom stresu, skrbi za teško bolesnu ili invalidnu osobu, invaliditetu, težem gubitku u porodici, o bolesti i razvodu, pokazalo se da je finansijski stres bio najštetniji faktor dugoročno povezan s najrizičnijim zdravstvenim ishodima.</p><p>To je utvrđeno ispitivanjem četiriju biomarkera u krvi - kortizola (hormona koji se proizvodi kao odgovor na stres), C-reaktivnog proteina (CRP), fibrinogena i inzulinu sličnog faktora rasta 1 (IGF-1). Sve su to imunosni faktori povezani s razvojem stresa, razvojem upala i starenjem, dok je IGF-1 povezan i sa starenjem i s dugovječnošću.  </p><p>Studija je otkrila da je u sudionika studije koji su bili pod stresom samo zbog finansijske situacije uočena 60 posto veća vjerovatnost da nakon četiri godine razviju visokorizičan zdravstveni profil.</p><p>U slučaju svake dodatne stresne situacije, poput primjerice razvoda, ta je vjerovatnost skočila za dodatnih 19 posto.</p><h2>Fizički učinak hroničnog stresa</h2><p>Uočena veza zadržala se bez obzira na genetiku, socioekonomske čimbenike, dob ili spol sudionika ili njihov način života.</p><p>Studija je pokazala i da su finansijski stres, težak gubitak i dugotrajna bolest najsnažnije utjecali na promjene u imunosnim i neuroendokrinim biomarkerima, što ukazuje na kontinuiran fizički učinak hroničnog stresa.</p><p>Još jedan zaključak britanskih naučnika je da hroničan stres može izazvati hormonalne promjene i imunosne reakcije, što može utjecati na pogoršanje fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema.</p><p>Epidemiologinja Odesa Hamilton s UCL-a je istaknula invazivan utjecaj finansijskog stresa na različite aspekte života, što se u konačnici u nekim slučajevima manifestiralo porodičnim sukobima, socijalnom isključenošću, beskućništvom ili glađu.</p><p>Premda britanska studija ne povezuje izravno stres i dugoročne zdravstvene probleme, ona ističe golem utjecaj stresa na tijelo koje stari.</p><p>Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Brain, Behavior and Immunity.</p>

U britanskoj studiji sudjelovalo je gotovo 5.000 odraslih osoba u dobi od 50 i više godina

Uspoređivali šest najčešćih stresora

Finansijski stres najštetniji za zdravlje, stvara niz loših posljedica

<p>Prvi sastanak, razgovor za posao ili javni nastup može biti stresan pa se javlja lupanje srca i znoje se dlanovi, ali ono što nas odaje je izdajničko crvenjenje lica.&nbsp;</p><p>To je mnogim ljudima vrlo neugodno, a neki čak razviju strah od crvenjenja, poznat i kao eritrofobija.</p><h2>Društvena tjeskoba</h2><p>Problem nije samo crvenilo, već društvena tjeskoba osobe koja se brine kako to drugi doživljavaju, kaže dr. Ingo Spitczok von Brisinski, član Stručne udruge za dječju i adolescentnu psihijatriju, psihosomatsku medicinu i psihoterapiju u Njemačkoj (BKJPP).</p><p>Tjeskoba je pojačana nekontroliranošću crvenjenja i njegovim isticanjem nesigurnosti osobe kod koje se javlja. A zabrinutost može učiniti crvenilo vjerovatnijim i intenzivnijim. Međutim, postoje načini da se to obuzda.</p><p>U emocionalno stresnim situacijama pomaže slanje tijelu signala za opuštanje, na primjer smirenim i dubokim disanjem ili usmjeravanjem pažnje sa sebe na nešto drugo, tvrdi Spitczok von Brisinski.</p><h2>Meditacija i sport</h2><p>To nije lako postići pa bi zato trebalo redovno meditirati i baviti se nekim sportom jer su to dobri načini za smanjenje stresa i tjeskobe općenito.</p><p>Crvenilo je normalan fiziološki odgovor u određenim situacijama – kod nekih ljudi češće i/ili izraženije nego kod drugih – i obično ne traje dugo, navodi BKJPP. Može pomoći ako ga jednostavno prihvatite i shvatite da ga mnogi ljudi jedva primjećuju ili čak gledaju pozitivno, smatrajući rumenilo simpatičnim.</p><p>Međutim, ako eritrofobija ozbiljno utječe na vaš svakodnevni život i tjera vas da izbjegavate društvene interakcije, Spitczok von Brisinski preporučuje kognitivno bihevioralnu terapiju. U razgovoru s terapeutom pacijent može razraditi individualno prilagođene strategije za prevladavanje straha od crvenila.</p>

To je mnogim ljudima vrlo neugodno, a neki čak razviju strah od crvenjenja, poznat i kao eritrofobija

Problem nije samo crvenilo, već društvena tjeskoba osobe

Strah od crvenjenja lica samo pogoršava problem

<p>Prema istraživanju sa Univerziteta Njukasl i Tisajd, energetska pića mogu da imaju negativan uticaj na dječji mozak jer njihova upotreba povećava rizik od mentalnih problema, uključujući poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD), depresiju, anksioznost i suicidne misli.</p><p>Konzumiranje energetskih napitaka ima za cilj povećanje energije uz kofein i druge stimulanse.</p><h2>Podaci iz 57 studija</h2><p>U studiji objavljenoj u časopisu „Public Health“, naučnici su uzeli u obzir podatke iz 57 studija koje su obuhvatile 1,2 miliona djece i mladih iz više od 21 zemlje koji su konzumirali energetska pića.</p><p>Britanski naučnici su sproveli ovu studiju kao nastavak inicijalnog istraživanja iz 2016. i otkrili još više negativnih posljedica po mentalno i fizičko zdravlje djece izazvanih konzumiranjem energetskih napitaka, rekla je glavna autorka studije, profesorica Amelia Lejk sa Univerziteta Tisajd za Fox News.</p><p>- Ponovili smo istraživanje samo da bismo pronašli veći, očigledan, dokaz koji ukazuje na to da je konzumiranje ovih pića povezano sa negativnim zdravstvenim ishodima - dodala je ona.</p><h2>Nije im mjesto u ishrani djece</h2><p>Na osnovu ovih nalaza, istraživači i druge britanske zdravstvene organizacije pozvale su vladu da zabrani prodaju energetskih napitaka djeci mlađoj od 16 godina.</p><p>Sadržaj kofeina u energetskim napicima kreće se od 50 mg do 505 mg po jednom piću.</p><p>- Ovi dokazi ukazuju na to da energetskim pićima nije mjesto u ishrani djece i mladih - zaključila je Lejk.</p>

Poremećaji uključuju poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD), depresiju, anksioznost i suicidne misli

Sadržaj kofeina u energetskim napicima kreće se od 50 mg do 505 mg

Djeca koja piju energetska pića podložnija su mentalnim poremećajima

<p>Nagli skok temperature zraka izaziva zdravstvene poteškoće. Mnogi ljudi zbog toga osjećaju tegobe poput glavobolje, neraspoloženja, uznemirenosti, umora, bola u zglobovima, nesanice. Evo kako sve te simptome možete ublažiti na prirodan način.</p><h2>Šetnjom protiv neraspoloženja</h2><p>Neraspoloženje je jedan od najčešćih simptoma koji se javljaju kod ljudi kojima ne prija nagla promjena vremena. Stručnjaci kažu da je važno biti aktivan i tada. Izađite napolje i šetajte, idite na trening ili radite vježbe kod kuće, idite na bazen… Fizička aktivnost popravlja raspoloženje, ali treba da budete aktivni najmanje 30 do 60 minuta.</p><h2>Čaj od šipka liječi bol u zglobovima</h2><p>Ako pri naglim promjenama vremena imate bolove u zglobovima, pomoći će vam čaj od šipka. Šipak u vrućoj vodi oslobađa sastojke koji umiruju upalu zglobova. U jednom istraživanju u Danskoj pacijenti koji boluju od artritisa su tri sedmice pili čaj od šipka svakog dana i simptomi su im se smanjili čak za 35 posto, piše Najžena.rs.</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Banana spas za nesanicu</span></h2><p>Još jedan neprijatan simptom meteoropatije je nesanica. Prije spavanja pojedite bananu koja sadrži triptofan. On povećava nivo serotonina koji pomaže u regulisanju faza spavanja u budnosti, a popravlja i raspoloženje. U banani ima minerala (željezo, kalcij i kalij) koji također pomažu da lijepo spavate.</p><h2>Celer snižava krvni pritisak</h2><p>Ukoliko vam skoči pritisak kada dođe do nagle promjene vremena, u njegovom snižavanju će pomoći ako svakog dana pojedete šolju sjeckane stabljike celera. Ili pijte jednom dnevno sok od celera koji je tradicionalni kineski lijek za snižavanje pritiska. Napravite ga u blenderu od dvije stabljike.</p><h2>Za glavobolju popijte čaj od đumbira</h2><p>Kada vas zaboli glava, umjesto tablete popijte čaj od đumbira. Pijte ga tri puta dnevno, a važno je da prvi popijete čim vas počne boljeti glava.</p>

Nagli skok temperature zraka izaziva zdravstvene poteškoće.

U ranim jutarnjim satima javljaju se migrenozne glavobolje

Glavobolja, bol u zglobovima, povišen pritisak: Kako da preživite naglu promjenu vremena

<p>Malu nuždu zimi češće obavljamo, a sve je uzorkovano hladnom diurezom - proces kroz koji tijelo prolazi kako bi se reguliralo kada temperatura padne.</p><p>Doktorica Dajana Gal (Diana Gall) tvrdi: </p><p>- Hladna diureza javlja se kada se temperatura tijela snizi. Biološka reakcija je da se krv preusmjeri u gornji dio tijela da bi bilo toplo, dok bubrezi luče više tekućine kako bi stabilizirali pritisak. Ovim procesom stvara se više urina i zato morate mokriti više zimi nego ljeti.</p><p>Dr. Gal navodi da, ako stojite na hladnoći, osjetit ćete da morate mokriti. Nije opasno, ali bilo bi dobro da ste uvijek u blizini toaleta. Može ostaviti posljedice na balans u tijelu odnosno na soli i minerale. Može dovesti do hiponatrijemije, kada nedostaje natrija, ili do hiperkalijemije, kada je previše kalija, ili hipokalijemije, kada ga nedostaje. Sva tri stanja mogu postati ekstremna, prenosi Metro.</p><p>Jedan od načina kako je zaustaviti jeste da se utopljavate i izbjegavate provoditi puno vremena na hladnim mjestima. Također, zbog toliko odlazaka u toalet prestanemo piti tekućinu, ali dr. Gal kaže: "Ako više mokrite, baš tada trebate nadomjestiti sve izgubljene minerale i soli koje ste izbacili kako biste izbjegli dehidraciju."</p>

Jedan od načina kako to zaustaviti jeste da se utopljavate i izbjegavate provoditi puno vremena na hladnim mjestima

Idete češće u WC kada vam je hladno: Evo zašto se to dešava

<p>Možda nije lijepo poput paradajza ili paprike ni raskošno poput zelene salate ili bundeve, no korjenasto povrće važan je dio zdrave i pametno osmišljene prehrane. Smatra se da bi u dobro uravnoteženoj prehrani povrće trebalo činiti oko 50 posto u svakom obroku, pa bi dio te količine svakako trebao pripasti korjenastom povrću koje obiluje nutrijentima, a i dostupno nam je tijekom zime, pa tako i repa.</p><h2>Bogata vlaknima</h2><p>Repu tradicionalno jedemo ukiseljenu i pripremamo kao što bismo pripremili kiseli kupus, a ona i jest pripadnica porodice kupusnjača i rođakinja kupusa, kelja, brokule... No, bjelkasti korijen repe može se jesti i kuhan ili svjež - svjež na salatu, a kuhan kao varivo, prilog ili salata - a može se i peći ili pirjati. Ako vam ne odgovara njen gorkasto-ljutkasti okus, pokušajte pronaći mlađe biljke koje su slađe, jer bilo bi šteta ne iskoristiti nutritivne prednosti repe.</p><p>Ona pomaže regulirati kolesterol i pogoduje srčanom zdravlju, obiluje vitaminom C, dobra je za živčani sustav zahvaljujući visokom udjelu vitamina B6. Uz to, djeluje protuupalno, vjerojatno zbog učinka glukozinolata, sumpornih spojeva koji sudjeluju i u formiranju karakterističnog okusa repe. Sadrži nitrate koji mogu povoljno djelovati na zdravlje krvnih žila.</p><p>Bogata je vlaknima, što znači da može pružiti dulji osjećaj sitosti, a to je, uz nisku kalorijsku vrijednost, dobitna kombinacija za sve koji žele izgubiti kilograme na zdrav način. Ukiseljena repa odlično djeluje na crijeva.</p><p><br></p><h2>Pirjana repa s lećom</h2><p>Sastojci:</p><p>kisela repa</p><p>leća</p><p>luk</p><p>ulje</p><p>češnjak</p><p>lovorov list</p><p>papar</p><p>peršinov list</p><p>mljevena slatka paprika</p><p>voda po potrebi</p><p>Priprema:</p><p>Leću stavite namakati u vodu nekoliko sati.</p><p>Potom je stavite kuhati.</p><p>Kada voda proključa, skinite posudu s vatre i odlijte vodu.</p><p>Na zagrijanom ulju blago popržite luk.</p><p>Isperite kiselu repu, pa ju dodajte luku.</p><p>Dodajte papar, lovorov list, usitnjeni peršin i češnjak, te mljevenu papriku.</p><p>Pirjajte uz povremeno miješanje oko 1 sat. Po potrebi dolijte malo vode.</p><p>Potom dodajte leću i nastavite pirjati dok ona ne omekša.</p><p>Gotovo jelo pospite usitnjenim peršinom i poslužite uz kuhani krumpir ili palentu.</p>

Jedenjem povrća povoljno djelujemo na imunitet i metabolizam

Niko o njemu ne priča, ali ovo povrće rješava probavne probleme, obiluje vitaminom C i regulira holesterol

<p> </p><p>Ako ste dobili nekoliko kilograma viška, to može biti zbog nezdravih navika u ishrani i nedovoljno fizičke aktivnosti, ali može biti i rezultat usporenog rada štitne žlijezde, koji se stručno naziva hipotireoza. Kod ovog stanja štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona koji su tijelu neophodni da bi pravilno funkcionisalo, što rezultira problemima s metabolizmom.<br></p><h2>Simptomi hipotireoze </h2><p>Hipotireoza je mnogo češća nego što možete da zamislite. Čak 4,6 posto američke populacije pati od hipotireoze, a vjeruje se da nekoliko miliona ljudi pati od ovog stanja, a da pritom nije ni svjesno.</p><p>Simptoma hipotireoze ima puno, a gojenje je jedan od najčešćih.</p><p>- Pacijenti sa hipotireozom imaju usporen metabolizam generalno i primjećuje se i redukcija u radu bazalnog metabolizma - kaže endokrinolog Rešmi Srinat iz čuvene njujorške zdravstvene organizacije Maunt Sinaj.</p><p>- Ovo stanje može dovesti do promjena u načinu kako tijelo troši energiju. Sa slabijim metabolizmom, ljudi se goje čak i ako ne mijenjaju način ishrane. Kod nekih je u pitanju višak masnoća, ali često dolazi i do zadržavanja tečnosti - dodaje ljekar.</p><p>Ako patite od hipotireoze, lako možete da se gojite čak i uz pravilnu ishranu i redovno vježbanje.</p><p>Pošto se prvi simptomi hipotireoze lako mogu maskirati kroz "sasvim uobičajene" simptome koji se javljaju svakodnevno, mnogi slučajevi ostaju neidentifikovani ili zamijenjeni drugim poremećajima.</p><h2>Dva hormona</h2><p>Štitna žlijezda je žlijezda u obliku leptira koja se nalazi u osnovi vrata. Luči dva važna hormona koji kontrolišu glavne tjelesne funkcije (kako tijelo koristi energiju, reguliše temperaturu i vari hranu) i organe (uključujući i srce, mozak, jetru, bubrege i kožu).</p><p>Kod hipotireoze, nivo hormona tiroksina može biti normalan ili snižen, a TSH povišen. TSH se povećava usljed ubrzanog rada hipofize, koja pokušava da nadoknadi ostale hormone koje štitna žlijezda više ne proizvodi u dovoljnoj količini.</p><p>Brojni su faktori koji utječu na rizik od hipotireoze, od genetskih predispozicija do autoimunog poremećaja Hašimotovog tireoditisa, koji se događa kod oko 80 posto pacijenata sa hipotireozom, a kod kojeg imuni sistem počne da napada štitnu žlijezdu.</p><p>Srećom, stanje štitne žlijezde lako se provjerava jednostavnom analizom krvi, a problemi se najčešće uspješno rješavaju lijekovima.</p><p>Ovo mogu biti znakovi da patite od hipotireoze:</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Stalno ste umorni</span></h2><p>Teško se razbudite, čak i ako ste spavali sasvim dovoljno? Pospanost, stalni umor i nedostatak energije vezuju se za mnoga stanja, ali su i snažno povezani sa hipotireozom. U ovom slučaju, premalo tiroidnih hormona u krvotoku znači da ćelije ne dobivaju dovoljno "signala da se probude", pa se osjećate iscrpljeno, piše Eat this. Također, možete imati utisak da nemate snage za vježbanje, ali zapravo, povećavajući fizičku aktivnost, možete da smanjite osjećaj umora i podignete nivo energije.</p><h2>Konstantan osjećaj bola u mišićima</h2><p>Ako patite od bola u mišićima koji ne možete da se oslobodite kroz nekoliko dana, može biti riječ i problemu sa štitnom žlijezdom. Ova žlijezda luči hormone koji kontrolišu metabolizam, uključujući i način kako tijelo pretvara hranu u energiju. Manje hormona koji kontrolišu metabolizam znače i usporen metabolizam i problem sa sagorijevanjem energije, zbog čega se javlja bol u mišićima. Da biste se izborili s ovim problemom, možete raditi vježbe poput plivanja i pojačati unos hrane bogate omega-3 masnim kiselinama.</p><h2>Stalno zaboravljate</h2><p>Znate da je nešto trebalo da uradite danas, ali ne možete da se sjetite šta? Za to možete da okrivite loš san, stres, godine, ali i štitnu žlijezdu. Premalo tiroidnih hormona može biti uzrok zaboravnosti i loše memorije. Nedostatak tih hormona usporava sve, pa i neurološke funkcije.</p><h2>Povišen holesterol</h2><p>Iako se prvo pomisli na probleme sa srcem, povišen holesterol može biti znak problema sa štitnom žlijezdom.</p><p>Smanjena seksualna želja ili njen potpuni izostanak</p><p>Ovo može biti još jedna posljedica problema sa štitnom žlijezdom. Zbog veze između funkcije štitne žlijezde i adrenalnih žlijezda, organa koji između ostalog kontrolišu i spolne hormone pomoću regulatora hipotalamusa i hipofize, niski nivoi tiroidnog hormona mogu utjecati na snižen nivo spolnih hormona.</p><h2>Neraspoloženje, melanholija, depresija</h2><p>Iako to nije primarni simptom, osjećaj izraženog nezadovoljstva i neraspoloženja može biti nuspojava hipotireoze. Dr. Srinat objašnjava:</p><p>- Depresija može biti povezana i sa drugim simptomima hipotireoze poput umora, slabosti u mišićima, letargije i teškoća sa koncentracijom.</p><h2>Suha koža</h2><p>Suha koža i svrab također mogu biti simptom hipotireoze. Promjena u strukturi i izgledu kože dolazi usljed smanjene cirkulacije uzrokovane oslabljenom tiroidnom funkcijom. Smanjena cirkulacija može dovesti do toga da ćelije kože dobivaju samo jednu četvrtinu ili jednu petinu normalne količine krvi kojom se snabdijeva, zbog čega lakše puca i stvaraju se bore. Također, metabolizam usporen hipotireozom može da smanji količinu znojenja. Bez vlage koju obezbjeđuje znojenje, koža brzo postaje suha i peruta se. Ako vam je koža samo suha, moguće je da patite i od ekcema, ali ako je praćena krtim noktima, opadanjem kose i sporim zarastanjem rana, vrijeme je da posjetite ljekara.</p><h2>Problemi s varenjem</h2><p>Kao što je već rečeno, usporen metabolizam usporava sve ostale funkcije, pa ni digestivni sistem nije izuzetak. Hipotireoza može dovesti do zatvora usljed usporenih pokreta crijeva.</p><h2>Stalno vam je hladno</h2><p>Ako i na 15 stepeni nosite najdeblju zimsku jaknu, to može ukazivati na hipotireozu. Pacijenti sa ovim stanjem bore se da regulišu temperaturu svog tijela, jer to zapravo kontroliše štitna žlijezda. Manje energije, čiji je pad izazvan usporenim metabolizmom, znači i manje tjelesne toplote.</p>

Štitna žlijezda postala je slaba tačka sve većeg broja žena, a sve zbog stresa, nepravilne ishrane i zanemarivanja medicinskog stanja

Ovo su znaci da se gojite zbog štitne žlijezde

<p>Četvero djece umrlo je od pertusisa, velikog kašlja ili hripavca, u Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta Srbije u Beogradu, potvrdio je jučer kardiolog i upravnik Pedijatrijske klinike na tom institutu Vladislav Vukomanović.</p><p>Od 70 oboljelih dvije trećine su hospitalizirane, a jedno dijete je priključeno na mehaničku ventilaciju i životno je ugroženo.</p><h2>Novi alarm</h2><p>Crne vijesti iz Beograda novi su alarm i zdravstvenom sistemu, ali i roditeljima u BiH, gdje je u oktobru prošle godine od posljedica ove veoma zarazne bolesti preminula dvoipomjesečna beba.</p><p>Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, zaključno s jučerašnjim danom u ovom kantonu prijavljeno je 27 pacijenata oboljelih od velikog kašlja. Direktor Zavoda za javno zdravstvo HNK dr. Eniz Čolaković potvrdio nam je da je situacija u ovom kantonu stabilna, jer je za sada bolest registrirana kod samo jednog djeteta koje je oboljelo početkom januara. Nekoliko dana stari podaci iz RS govore da je u ovom entitetu do sada potvrđeno 57 slučajeva velikog kašlja.</p><p>Uzroke brzog širenja velikog kašlja u regionu epidemiolozi vide u izostanku vakcinacije, kao ključne preventivne mjere. Penzionisani infektolog prof. dr. Bakir Nakaš u dugogodišnjoj radnoj karijeri nije se susreo s ovom bolešću.</p><h2>Poštovali propise</h2><p>- Ja sam iz onog perioda kad je vakcinacija bila obavezna, kada su roditelji poštovali propise i bez ikakve prisile vodili dijete na vakcinaciju. Nikad nisam vidio difteriju, a veliki kašalj možda smo sreli u naznakama, jer je vakcinacija napredovala do nivoa da je populacija bila zaštićena.&nbsp;</p>

<p>To se danas pokušava pretvoriti u nešto negativno, vakcinacija se optužuje za mnoge probleme u zdravstvu s kojima nema veze, pa antivakserski pokreti, mediji, narod dovode do toga da je drastično smanjen procent vakcinisane djece i odraslih - kaže dr. Nakaš.</p><h2>Tjerat će ih strah</h2><p>U jednom periodu karijere, upravo zbog efekata vakcinacije, Nakaš je s kolegama razmišljao o gašenju infektologije, ali sa zanemarivanjem vakcine javljaju se i stare zarazne bolesti, pa ona ponovo sve više dobiva na značaju.</p><p>- Moramo se posvetiti pristupu koji smo nekad imali, kad su epidemiolozi bili ljudi koji su slušani. S pojavom morbila, velikog kašlja, sutra difterije i tetanusa, doći ćemo do toga da će nekoga zaboljeti glava. Onda nam neće trebati ni zakon, jer će ljude strah tjerati da se vakcinišu. Tačno je da postoje lijekovi, ali to nisu jednostavne bolesti pa su zato i napravljene vakcine - ističe dr. Bakir Nakaš.</p>

U Sarajevu 27 oboljelih. Uzroke brzog širenja u regionu epidemiolozi vide u izostanku vakcinacije, kao ključne preventivne mjere

Jedno dijete priključeno na mehaničku ventilaciju

Crne vijesti iz Beograda, preminulo četvero djece: Veliki kašalj opasno prijeti u BiH

<p>Uglavnom se dosta govori o visokom krvnom pritisku, međutim, često se zanemaruju tegobe koje donosi nizak krvni pritisak.</p><p>Nizak krvni pritisak nije nimalo zanemariv za osobe koje imaju taj problem. Normalne vrijednosti iznose 120/80, pa je tako nizak pritisak onaj koji, umjesto 120, iznosi 90 ili manje.</p><p>Ako osjećate vrtoglavicu, nesvjesticu, umor, mučninu, glavobolju, ako vam je zamagljen vid ili ubrzano i plitko dišete, trebalo bi da provjerite krvni pritisak.</p><p>Ono što možete da uradite za sebe kako biste spriječili pad pritiska ili pomogli sebi jeste da pijete više vode i dodate natrij u svoju ishranu. Poznato je da dehidracija dovodi do smanjenja pritiska, pa bi tako dnevni unos vode za žene bio oko 2,7 litara, a za muškarce 3,7, piše B92.</p><p>S natrijem ne treba pretjerivati i svakako se treba konsultovati s ljekarom, ali ga ne treba i potpuno izbaciti iz ishrane.</p>

Normalne vrijednosti iznose 120/80

Ovo su simptomi niskog krvnog pritiska, ne ignorirajte ih

<p>Štucanje uzrokuje grčenje dijafragme, a kad je ono kontinuirano, može ukazivati na problem sa signalima nervnog sistema u tom području. Uporno štucanje definisano je trajanjem dužim od dva dana. Kada traje duže od mjesec, naziva se neukrotivim štucanjem.<br></p><h2>Stanja koja utječu na mozak i nervni sistem</h2><p>Moždani udar, tumori mozga ili ozbiljna povreda mozga mogu biti povezani s upornim štucanjem. Ono također može biti znak bolesti koje pogađaju nervni sistem, poput meningitisa, epilepsije ili multiple skleroze.</p><h2>Problemi sistema organa za varenje</h2><p>Uporno štucanje može se javiti i ako nešto nije uredu sa sistemom organa za varenje. Ta stanja uključuju gastroezofagealnu refluksnu bolest, hijatalnu herniju ili čir. Problemi s jednjakom također mogu biti uzrok problema pa uporno štucanje kod nekih dovodi do dijagnoze ezofagitisa ili raka jednjaka, piše Kurir.rs.</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Kardiovaskularne i plućne bolesti</span></h2><p>Neprestano štucanje može biti povezano i sa problemima srca. Ta stanja uključuju perikarditis, srčani udar i aneurizme aorte. Upala pluća, rak pluća ili plućna embolija neki su od zdravstvenih problema pluća povezanih s neukrotivim štucanjem.</p><h2>Problemi s jetrom ili bubrezima</h2><p>Studije su otkrile da uporno štucanje, doduše u izrazito rijetkim slučajevima, može biti simptom raka jetre i bubrega.</p><p>Iz organizacije za istraživanje raka "Cancer Research UK" kažu da pacijenti s rakom mogu imati uporno štucanje ako:</p><p>- njihov stomak prestaje da radi i postaje naduven</p><p>- imaju infekciju koja pogađa grudi ili jednjak</p><p>- rak im pritiska dijafragmu</p><p>- imaju simptome zbog tumora na mozgu</p><p>- njihovi bubrezi ne rade normalno i hemijski sastav krvi im se mijenja</p><p>- imaju visok nivo kalcija u krvi (hiperkalcemiju)</p><p>- hepatitis ili apsces jetre, uremija i otkazivanje bubrega također mogu izazvati uporno štucanje.</p><h2>Lijekovi</h2><p>Ponekad i određeni lijekovi, poput kortikosteroida, opioida, benzodiazepina, barbiturata, antibiotika i anestezije, uzrokuju uporno štucanje.</p>

Može biti znak zdravstvenih problema

Kada štucanje treba shvatiti ozbiljno i obratiti se ljekaru

<p>Mnogi ljudi uočavaju u svom životu smanjenje seksualne aktivnosti u odnosu na neki raniji period, a razlozi za to mogu biti višestruki: od niskog libida, seksualne disfunkcije, hormonske neravnoteže ili jednostavno zbog prevelike iscrpljenosti.&nbsp;</p><h2>Seks nije samo zadovoljstvo</h2><p>Dobra je vijest da bi za neke moglo postojati jednostavno rješenje. Studije pokazuju da dovoljan unos jednog vitamina može poboljšati seksualni život.<br></p><p>Seks nije samo zadovoljstvo, dobar seksualni život može poboljšati vaše zdravlje i život. Prema stručnjacima na WebMD-u, jednoj od vodećih stranica specijaliziranih za zdravlje, zdrav seksualni život pomaže u održavanju imunološkog zdravlja, snižava krvni pritisak, smanjuje rizik od srčanog udara, poboljšava san, ublažava stres, pa čak i sagorijeva kalorije.</p><p>Stoga je važno uzeti u obzir da sve veći broj istraživanja pokazuje da nedostatak vitamina D može značajno utjecati na vaše seksualno zdravlje, piše Bestlife.</p><p>Prema mnogim istraživanjima, kod muškaraca ovaj „vitamin sunca“ igra ključnu ulogu u seksualnoj funkciji. Primjerice, studija iz 2019. koja je objavljena u časopisu The World Journal of Men’s Health pokazala je da vitamin D povećava pokretljivost spermija, potiče plodnost i pomaže poboljšati funkciju testisa kroz proizvodnju spolnih hormona.</p><h2>Protok krvi</h2><p>Studija iz 2019. uočila je, također, vezu između niskog nivoa vitamina D kod žena i simptoma seksualne disfunkcije, poput boli tokom spolnog odnosa, nemogućnosti uzbuđenja i nedostatka seksualnog nagona.</p><p>Između ostalog, i klinika Cleveland Heart Lab izvještava da vitamin D pomaže povećati protok krvi u genitalije na način da poboljšava sluznicu stijenki krvnih žila, što podržava protok krvi i smanjuje upalu.</p><p>Kako biste očuvali svoje seksualno zdravlje, unosite dovoljno vitamina D provodeći vrijeme vani na suncu, jedući hranu bogatu vitaminom D i uzimajući dodatke vitamina D (po potrebi, uz prethodnu konsultaciju ljekara).</p>

Zdrav seksualni život pomaže u održavanju imunološkog zdravlja

Nedostatak ovog vitamina može vam uništiti seksualni život

<p>Dugo već naučnici sumnjaju da bi Epštajn-Barov virus (EBV), jedan od najraširenijih virusa među ljudima, mogao biti okidač za multiplu sklerozu, autoimunu bolest koja pogađa oko 36 od 100.000 osoba diljem svijeta. Ipak, nisu uspijevali objasniti kako taj virus, najpoznatiji kao uzročnik mononukleoze, u nekim slučajevima, ne kod svih zaraženih osoba, potiče čovjekov imuni sistem da napada vlastito tkivo i to godinama nakon infekcije.<br></p><p>Sada su istraživači sa Univerziteta Texas napravili korak naprijed u razumijevanju puta kojim virus pokreće imune ćelije u ranim fazama bolesti, kada se javljaju prvi simptomi multiple, ali možda još nije dijagnosticirana. Kod multiple skleroze imuni sistem greškom napada mijelin, zaštitnu ovojnicu koja prekriva živčana vlakna u mozgu i leđnoj moždini. Neka prethodna istraživanja sugeriraju da se to događa zbog tzv. molekularne mimikrije: proteini virusa slični su proteinima u mijelinu, pa čovjekov odbrambeni sistem i domaće proteine počinje prepoznavati kao strane te kreće u napad na njih.</p><h2>Zabuna odbrambenog sistema</h2><p>Konkretno, napad počinju antitijela koja proizvode B-ćelije, vrsta bijelih krvnih ćelija. Ona se zbog zabune odbrambenog sistema vežu za domaće molekule i označavaju ih za uništenje. To je samo dio procesa, jer se u odbranu uključuju i T-ćelije, još jedna vrsta bijelih krvnih ćelija. One prepoznaju alarm koji odašilju zaražene ćelije, a to je pojava antigena, posebnih proteinskih fragmenata, na njihovoj površini. Tada imuni sistem proizvodi vojsku klonova T-ćelija specifičnih za taj određeni antigen, piše Živim.hr.</p><p>Kako bi bolje shvatili ulogu T-ćelija, naučnici su pratili njihovo ponašanje u uzorcima krvi i likvora (cerebrospinalne tekućine) kod osam osoba s ranim simptomima multiple, kako bi vidjeli šta T-ćelije prepoznaju. Uporedili su odgovore T-ćelija na Epštajn-Barov virus, na laboratorijski uzgojene ćelije zaražene njime, ali i na laboratorijski uzgojene ćelije zaražene drugim uobičajenim virusima, poput virusa gripe. Pokazalo se da je u uzorcima krvi pacijenata 13 posto T-ćelija imalo receptore za prepoznavanje ćelija zaraženih EBV-om, dok je samo četiri posto prepoznalo antigene za gripu. No, u likvoru je broj T-ćelija koje su prepoznale ćelije zaražene EBV-om "eksplodirao" - bilo ih je čak 47 posto.</p><h2>Važna uloga</h2><p>Po tim rezultatima, naučnici pretpostavljaju da T-ćelije prisutne u likvoru u najranijim fazama multiple vjerovatno igraju važnu ulogu u nastanku bolesti te misle da one na neki način pridonose bolesti ili je čak uzrokuju, kako je rekao neurolog Džon Vilijam Lindzi (John William Lindsey), jedan od autora studije koja je objavljena u PNAS-u. Za bolje shvatanje njihove uloge potrebna su daljnja istraživanja, svjesni su naučnici.</p><p>Zanimljivo je da multipla skleroza nije jedina "odgođena" bolest s kojom se povezuje Epštajn-Barov virus. Smatra se da isti uzročnik može izazvati i sindrom hroničnog umora, poznat i kao mialgični encefalomijelitis.</p>

Univerzitet u Beču: Boravak u prirodi unapređuje opće blagostanje

Kruška, jabuka ili pješčani sat: Kako je građa ženskog tijela povezana s rizikom od teških bolesti

Melatonin ili magnezij, šta pomaže kod nesanice

Znate li šta je "nocebo učinak"?

Finansijski stres najštetniji za zdravlje, stvara niz loših posljedica

Strah od crvenjenja lica samo pogoršava problem

Djeca koja piju energetska pića podložnija su mentalnim poremećajima

Glavobolja, bol u zglobovima, povišen pritisak: Kako da preživite naglu promjenu vremena

Idete češće u WC kada vam je hladno: Evo zašto se to dešava

Niko o njemu ne priča, ali ovo povrće rješava probavne probleme, obiluje vitaminom C i regulira holesterol

Ovo su znaci da se gojite zbog štitne žlijezde

Crne vijesti iz Beograda, preminulo četvero djece: Veliki kašalj opasno prijeti u BiH

Ovo su simptomi niskog krvnog pritiska, ne ignorirajte ih

Kada štucanje treba shvatiti ozbiljno i obratiti se ljekaru

Nedostatak ovog vitamina može vam uništiti seksualni život

Ovaj virus bi mogao biti okidač za pojavu multiple skleroze

Zdravlje

Univerzitet u Beču: Boravak u prirodi unapređuje opće blagostanje

Kruška, jabuka ili pješčani sat: Kako je građa ženskog tijela povezana s rizikom od teških bolesti

Melatonin ili magnezij, šta pomaže kod nesanice

Znate li šta je "nocebo učinak"?

Finansijski stres najštetniji za zdravlje, stvara niz loših posljedica

Strah od crvenjenja lica samo pogoršava problem

Djeca koja piju energetska pića podložnija su mentalnim poremećajima

Glavobolja, bol u zglobovima, povišen pritisak: Kako da preživite naglu promjenu vremena

Idete češće u WC kada vam je hladno: Evo zašto se to dešava

Niko o njemu ne priča, ali ovo povrće rješava probavne probleme, obiluje vitaminom C i regulira holesterol

Ovo su znaci da se gojite zbog štitne žlijezde

Crne vijesti iz Beograda, preminulo četvero djece: Veliki kašalj opasno prijeti u BiH

Ovo su simptomi niskog krvnog pritiska, ne ignorirajte ih

Kada štucanje treba shvatiti ozbiljno i obratiti se ljekaru

Nedostatak ovog vitamina može vam uništiti seksualni život

Ovaj virus bi mogao biti okidač za pojavu multiple skleroze