<p>Mnogi ljudi uočavaju u svom životu smanjenje seksualne aktivnosti u odnosu na neki raniji period, a razlozi za to mogu biti višestruki: od niskog libida, seksualne disfunkcije, hormonske neravnoteže ili jednostavno zbog prevelike iscrpljenosti.&nbsp;</p><h2>Seks nije samo zadovoljstvo</h2><p>Dobra je vijest da bi za neke moglo postojati jednostavno rješenje. Studije pokazuju da dovoljan unos jednog vitamina može poboljšati seksualni život.<br></p><p>Seks nije samo zadovoljstvo, dobar seksualni život može poboljšati vaše zdravlje i život. Prema stručnjacima na WebMD-u, jednoj od vodećih stranica specijaliziranih za zdravlje, zdrav seksualni život pomaže u održavanju imunološkog zdravlja, snižava krvni pritisak, smanjuje rizik od srčanog udara, poboljšava san, ublažava stres, pa čak i sagorijeva kalorije.</p><p>Stoga je važno uzeti u obzir da sve veći broj istraživanja pokazuje da nedostatak vitamina D može značajno utjecati na vaše seksualno zdravlje, piše Bestlife.</p><p>Prema mnogim istraživanjima, kod muškaraca ovaj „vitamin sunca“ igra ključnu ulogu u seksualnoj funkciji. Primjerice, studija iz 2019. koja je objavljena u časopisu The World Journal of Men’s Health pokazala je da vitamin D povećava pokretljivost spermija, potiče plodnost i pomaže poboljšati funkciju testisa kroz proizvodnju spolnih hormona.</p><h2>Protok krvi</h2><p>Studija iz 2019. uočila je, također, vezu između niskog nivoa vitamina D kod žena i simptoma seksualne disfunkcije, poput boli tokom spolnog odnosa, nemogućnosti uzbuđenja i nedostatka seksualnog nagona.</p><p>Između ostalog, i klinika Cleveland Heart Lab izvještava da vitamin D pomaže povećati protok krvi u genitalije na način da poboljšava sluznicu stijenki krvnih žila, što podržava protok krvi i smanjuje upalu.</p><p>Kako biste očuvali svoje seksualno zdravlje, unosite dovoljno vitamina D provodeći vrijeme vani na suncu, jedući hranu bogatu vitaminom D i uzimajući dodatke vitamina D (po potrebi, uz prethodnu konsultaciju ljekara).</p>

Zdrav seksualni život pomaže u održavanju imunološkog zdravlja

Nedostatak ovog vitamina može vam uništiti seksualni život

<p>Dugo već naučnici sumnjaju da bi Epštajn-Barov virus (EBV), jedan od najraširenijih virusa među ljudima, mogao biti okidač za multiplu sklerozu, autoimunu bolest koja pogađa oko 36 od 100.000 osoba diljem svijeta. Ipak, nisu uspijevali objasniti kako taj virus, najpoznatiji kao uzročnik mononukleoze, u nekim slučajevima, ne kod svih zaraženih osoba, potiče čovjekov imuni sistem da napada vlastito tkivo i to godinama nakon infekcije.<br></p><p>Sada su istraživači sa Univerziteta Texas napravili korak naprijed u razumijevanju puta kojim virus pokreće imune ćelije u ranim fazama bolesti, kada se javljaju prvi simptomi multiple, ali možda još nije dijagnosticirana. Kod multiple skleroze imuni sistem greškom napada mijelin, zaštitnu ovojnicu koja prekriva živčana vlakna u mozgu i leđnoj moždini. Neka prethodna istraživanja sugeriraju da se to događa zbog tzv. molekularne mimikrije: proteini virusa slični su proteinima u mijelinu, pa čovjekov odbrambeni sistem i domaće proteine počinje prepoznavati kao strane te kreće u napad na njih.</p><h2>Zabuna odbrambenog sistema</h2><p>Konkretno, napad počinju antitijela koja proizvode B-ćelije, vrsta bijelih krvnih ćelija. Ona se zbog zabune odbrambenog sistema vežu za domaće molekule i označavaju ih za uništenje. To je samo dio procesa, jer se u odbranu uključuju i T-ćelije, još jedna vrsta bijelih krvnih ćelija. One prepoznaju alarm koji odašilju zaražene ćelije, a to je pojava antigena, posebnih proteinskih fragmenata, na njihovoj površini. Tada imuni sistem proizvodi vojsku klonova T-ćelija specifičnih za taj određeni antigen, piše Živim.hr.</p><p>Kako bi bolje shvatili ulogu T-ćelija, naučnici su pratili njihovo ponašanje u uzorcima krvi i likvora (cerebrospinalne tekućine) kod osam osoba s ranim simptomima multiple, kako bi vidjeli šta T-ćelije prepoznaju. Uporedili su odgovore T-ćelija na Epštajn-Barov virus, na laboratorijski uzgojene ćelije zaražene njime, ali i na laboratorijski uzgojene ćelije zaražene drugim uobičajenim virusima, poput virusa gripe. Pokazalo se da je u uzorcima krvi pacijenata 13 posto T-ćelija imalo receptore za prepoznavanje ćelija zaraženih EBV-om, dok je samo četiri posto prepoznalo antigene za gripu. No, u likvoru je broj T-ćelija koje su prepoznale ćelije zaražene EBV-om "eksplodirao" - bilo ih je čak 47 posto.</p><h2>Važna uloga</h2><p>Po tim rezultatima, naučnici pretpostavljaju da T-ćelije prisutne u likvoru u najranijim fazama multiple vjerovatno igraju važnu ulogu u nastanku bolesti te misle da one na neki način pridonose bolesti ili je čak uzrokuju, kako je rekao neurolog Džon Vilijam Lindzi (John William Lindsey), jedan od autora studije koja je objavljena u PNAS-u. Za bolje shvatanje njihove uloge potrebna su daljnja istraživanja, svjesni su naučnici.</p><p>Zanimljivo je da multipla skleroza nije jedina "odgođena" bolest s kojom se povezuje Epštajn-Barov virus. Smatra se da isti uzročnik može izazvati i sindrom hroničnog umora, poznat i kao mialgični encefalomijelitis.</p>

Jedan od najraširenijih virusa među ljudima

Ovaj virus bi mogao biti okidač za pojavu multiple skleroze

<p><br></p><p>Ljudi koji su izloženi finansijskom stresu, u odnosu na neke druge vrste stresa, u 59 posto slučajeva i narednih će godina imati ozbiljne posljedice po zdravlje, navodi se u novom istraživanju Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), koje je objavljeno u naučnom žurnalu “Mozak, ponašanje i imunitet” (Brain, Behavior and Immunity).</p><h2>Život pod pritiskom</h2><p>Posljedice čestih ili dugotrajnih tenzija ili života pod pritiskom, naročito ako je riječ o njegovanju teških bolesnika u porodici, gubitku voljene osobe ili komplikovanom razvodu braka, također, u 61 posto slučajeva pogoršavaju zdravstveno stanje ljudi u godinama koje slijede, a ozbiljni problemi obično počinju da se manifestuju približno dvije godine nakon stresnih događaja.</p><p>Ove kategorije stresa naučnici su izdvojili kao najopasnije analizirajući podatke dobivene testiranjem 5.000 ljudi starijih od 50 godina, piše Kurir.rs.</p><p>Zaključeno je da uzastopne stresne situacije, kao i one koje traju duži period, pogubno utječu na ljudski imunitet, nervni sistem, kao i endokrini sistem koji reguliše lučenje hormona koji, pored ostalog, kontrolišu rast, razvoj i raspoloženje.</p><p>Jedan od autora istraživanja, doktorant Odesa Hamilton, naglašava da često ponavljanje, odnosno ponovno preživljavanje tenzija i pritisaka na radnom mjestu ili u privatnom životu za 19 posto povećava mogućnost pojave ozbiljnih i teško izlječivih oboljenja.</p><p>Prema nedavno publikovanim podacima, 35 posto stanovništva u 143 zemlje svijeta živi i radi pod stresom.</p><h2>Svakodnevna tenzija</h2><p>U SAD ovaj procent ljudi pod svakodnevnom tenzijom je za petinu veći, a statistika ukazuje da čak 33 posto Amerikanaca pati od ekstremno teškog oblika stresa.</p><p>Podaci Američkog instituta za stres ukazuju na to da ljudi trpe najveći stres na radnom mjestu i da godišnje 120.000 Amerikanaca umre od posljedica direktno vezanih za ovakvo stanje.</p><p>Navodi se da oko milion radnika u SAD svaki dan izostane s posla zbog poteškoća u vezi sa stresom, a da globalno svjetska ekonomija ima ogromne gubitke zbog smanjene produktivnosti i izostajanja s posla radnika koji su pod tenzijom i imaju povećanu anksioznost.</p>

Zaključeno je da uzastopne stresne situacije, kao i one koje traju duži period, pogubno utječu na ljudski imunitet

Finansijski stres najopasniji: Tenzija na poslu nemilosrdno i nepovratno uništava zdravlje

<p><br></p><p>Hormoni stresa ubrzavaju rad srca, što rezultira većim protokom krvi ka organima i udovima. Ova reakcija omogućava osobi da bude spremna za borbu ili bjekstvo. Također, dišu brže, a krvni pritisak raste. U isto vrijeme čula postaju oštrija, a tijelo oslobađa hranljive materije u krv kako bi osiguralo energiju za sve dijelove tijela. Ovaj proces se dešava veoma brzo i stručnjaci ga nazivaju stres.</p><p>Anksioznost je odgovor tijela na taj stres. Mnogi ljudi prepoznaju anksioznost kao osjećaj uznemirenosti, nelagode ili straha koji osoba ima prije značajnog događaja. Održava ih budnima i svjesnima. Reakcija borbe ili bjekstva može se aktivirati kada osoba uoči fizičku ili emocionalnu, stvarnu ili percipiranu prijetnju. Iako može biti korisna, za neke ljude može ometati svakodnevni život, prenosi "MedicalNewsToday".</p><h2>Koji su simptomi</h2><p>Postoji mnogo sličnosti između simptoma stresa i anksioznosti. Kada je osoba pod stresom, može doživjeti:</p><p>- ubrzan rad srca</p><p>- brže disanje</p><p>- anksiozne misli</p><p>- promjenljivo raspoloženje, razdražljivost ili bijes</p><p>- opću nesreću</p><p>- usamljenost</p><p>- mučninu</p><p>- vrtoglavicu</p><p>- proljev ili zatvor</p><p>Kada je osoba anksiozna, može doživjeti:</p><p>- ubrzan rad srca</p><p>- brže disanje</p><p>- osjećaj nelagode ili straha</p><p>- znojenje</p><p>- proljev ili zatvor</p><p>- nervoza</p><p>- napetost</p><p>- uznemirenost.</p><p>Stres i anksioznost su dio iste tjelesne reakcije i imaju slične simptome, što znači da može biti teško razlikovati ih. U prvom momentu možete da ih razlikujete tako što stres traje kratko i javlja se kao odgovor na "prijetnju", dok je anksioznost duža i ne postoji jasan razlog zbog čega se javlja, piše B92.</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Liječenje i upravljanje</span></h2><p>Ljudi mogu liječiti ili upravljati stresom i anksioznošću na različite načine, uključujući:</p><p>- vježbe disanja</p><p>- fokusiranje na umirujuću riječ, poput 'mir' ili 'smirenost'</p><p>- vizualizacija mirne scene, poput plaže ili livade</p><p>- vježbanje joge</p><p>- vježbanje tai čija</p><p>- polako brojanje do 10</p><h2>Vježbanje</h2><p>Fizička aktivnost može pomoći ljudima da se nose sa stresnim situacijama. To može biti brza šetnja, vožnja bicikla ili trčanje. Fluidni pokreti aktivnosti poput joge i qi gonga također mogu pomoći ljudima da se osjećaju smirenim.</p><h2>Razgovor sa stručnjakom</h2><p>Razgovor sa stručnjakom, bilo licem u lice, telefonom ili putem interneta, može pomoći ljudima da ublaže stres. Ljudi mogu izabrati da razgovaraju s prijateljem, partnerom, članom porodice ili kolegom kome vjeruju.</p><h2>Kada posjetiti ljekara</h2><p>Stres i anksioznost nisu uvijek loše stvari. To su prirodne, kratkotrajne reakcije koje ljudi reprodukuju kako bi ostali bezbjedni. Ako neko počne da osjeća stres ili anksioznost veći dio vremena, trebalo bi da se obrati ljekaru, jer je vrlo moguće da je hronično. Upozoravajući znaci na koje treba obratiti pažnju uključuju:</p><p>- pretjeranu anksioznost koja ometa svakodnevni život</p><p>- zloupotrebu droga ili alkohola radi suočavanja sa stresom ili anksioznošću</p><p>- iracionalne strahove</p><p>- značajnu promjenu u navikama spavanja</p><p>- značajnu promjenu u navikama ishrane</p><p>- značajnu promjenu u navikama lične higijene</p><p>- produženo loše raspoloženje</p><p>- samopovređivanje ili razmišljanje o samopovređivanju</p><p>- suicidne misli</p><p>- osjećaj gubitka kontrole</p>

To su prirodne, kratkotrajne reakcije koje ljudi reprodukuju kako bi se zaštitili

Kako prepoznati razliku između stresa i anksioznosti

<p>Divna Milovanović, jedna od najtraženijih motivatorica s naših prostora u AVAZOVOM PODCASTU govori samo za gledaoce AVAZ TV.</p><p>Kako postaviti optimalne ciljeve s kojima se možete nositi i fokusirati se na njih, a da ne padnete u zamku anksioznosti.</p>

Kako postaviti optimalne ciljeve s kojima se možete nositi i fokusirati se na njih, a da ne padnete u zamku anksioznosti

Divna Milovanović u AVAZOVOM PODCASTU

<p>Januar je posvećen borbi protiv karcinoma grlića materice, stoga je veoma važno konstantno dizati svijest o ovoj bolesti koja pogađa sve više žena. Doktor Mirza Mehić je za "Avaz“ istaknuo najvažnije informacije.</p><h2>Razvoj karcinoma</h2><p>- Karcinom grlića materice u više od 90 posto slučajeva povezan je s dugogodišnjom infekcijom genitalnog trakta humanim papiloma virusom (HPV), ali se ne razvija odmah nego iz svojih predrazvojnih stadija tzv. premaligne bolesti. Dakle, da bi nastao karcinom grlića materice, potrebno je da prvo postoji dugogodišnja HPV infekcija, drugo, da se razvije premaligna bolest i na kraju da se iz premaligne bolesti u konačnici razvije klinički karcinom grlića materice (PAP III,PAP IV ili CIN I/II/III ili LSIL, HSIL) – objasnio je doktor Mehić.</p><p>Dodao je da se razlikuju četiri stadija ove bolesti. Osnovni simptom početnog stadija karcinoma, kako kaže, jeste spontano bezbolno neregularno genitalno krvarenje ili genitalno krvarenje koje se javlja nakon odnosa, a kako se bolest širi i napreduje, nastaju i bolovi u donjem dijelu stomaka te problemi s mokrenjem i stolicom. Na kraju se javljaju otoci nogu i problemi sa zgrušavanjem krvi.</p>

<p>- Karcinom grlića materice dijagnosticira se klinički, ginekološkim pregledom, a potvrđuje histološki tzv. biopsijom grlića materice. Da bi se odredio stadij, tačnije proširenost, služimo se drugim dijagnostičkim alatima poput ultrazvuka, RTG-a pluća, CT-a abdomena, MRI-a male karlice, cistoskopije, rektoskopije te, u posljednje vrijeme, tamo gdje je dostupno, PET - CT dijagnostikom – kazao je dr. Mehić.</p><h2>Prevencija bolesti</h2><p>Također je naveo da se razlikuju primarna, sekundarna i tercijarna prevencija. Primarna prevencija bi bila edukacija o vrstama i značaju HPV genitalne infekcije kao i o potencijalnim metodama suzbijanja HPV infekcije. Kad je riječ o vrstama HPV infekcije, razlikujemo visokorizične tipove, srednjorizične i niskorizične tipove. Visokorizični i srednjorizični tipovi pogoduju nastanku karcinoma grlića materice dok niskorizični tipovi pogoduju nastanku genitalnih bradavica ili kondiloma.</p><p>- Kada je riječ o liječenju, tu za sada ne postoji lijek koji će svojim djejstvom direktno eliminirati virus iz organizma, ali postoje imunomodulatori i vakcine koje će svojim indirektnim djelovanjem doprinijeti u borbi imunog sistema domaćina protiv virusa i tako doprinijeti samoj eliminaciji HPV infekcije iz organizma – naveo je dr. Mehić.</p><p>U sekundarnu prevenciju, dodao je, spadaju HPV testiranje, kolposkopija i PAP bris. Ovdje je potrebno napomenuti da su sve dijagnostičke metode po pacijenta jednostavno izvodive i, što je najbitnije, potpuno bezbolne. Tercijarni nivo prevencije bi praktično bio liječenje premaligne bolesti.</p><h2>Značaj vakcinacije</h2><p>Premaligna bolest liječi se hiruškim isijecanjem grlića materice postupkom konizacije ili konusno isijecanje grlića materice. Konizacija može biti klasična ili moderna.</p><p>- Klinički stadij presudan je za izbor terapije karcinoma grlića materice, stoga razlikujemo hirurško liječenje za prvi i drugi stadij, radio i hemoterapiju za treći stadij i na koncu, u četvrtom se provodi palijativna mjera održavanja života. Ovdje treba istaći kako je liječenje uznapredovalog karcinoma grlića materice vrlo ozbiljno i kompleksno pitanje – dr. Mehić.</p><p>Pacijenticama je poručio da se ne boje, da se informišu, pitaju i na kraju, što je najvažnije, da dođu na pregled, jer premaligna bolest ne boli, ali predstavlja ključ u liječenju jer se pravovremenim otkrivanjem, zapravo, liječi karcinom grlića materice.</p><p>- Ogroman je značaj HPV vakcine u kontroli širenja genitalne infekcije HPV virusom te samim tim i pojavom genitalnih kondiloma i karcinoma grlića materice. Potrebno je razlikovati dvije vrste vakcinacije, redovno i oportuno vakcinisanje. Sistematsko redovno vakcinisanje se provodi s dvije doze u periodu završnog razreda osnovne škole, i to i kod dječaka i kod djevojčica, zato što dječaci nisu samo prenosioci nego i oni mogu oboljeti od genitalnih bradavica. Kada je riječ o oportunom vakcinisanju, potrebno je da pacijent primi tri doze do starosne uzrasti 45 godina. Do sada su u svijetu dati milioni doza vakcine i nije prijavljena niti jedna ozbiljna komplikacija niti smrtni ishod zbog vakcinacije – objasnio je dr. Mehić.</p><h2>Registar oboljenja</h2><p>Rezultat incidence karcinoma grlića materice koji imamo treba promatrati kroz prizmu praktično prisutna dva problema. Prvo, u BiH još nije uspostavljen jedinstveni registar malignih oboljenja, što predstavlja realan problem za kontrolu, ne samo karcinoma grlića materice nego i svih ostalih malignih bolesti u državi, a drugo, općeprisutna je velika migracija pretežno mlađeg, zdravog, stanovništva posljednjih deset godina iz BiH prema drugim zemljama.&nbsp;&nbsp;</p>

Ogroman je značaj HPV vakcine u kontroli širenja genitalne infekcije, kazao je dr. Mehić

Januar je mjesec borbe protiv ovog opasnog stanja: Dugogodišnja infekcija uzrokuje rak grlića materice

<p>Pojava bolova u mišićima vrata je u porastu posljednjih decenija. Bol u vratu koji potiče od gornjeg trapeznog mišića (trapeziusna mijalgija) je česta kod kancelarijskih radnika i javlja se u drugim zanimanjima koja uključuju ponavljajuće i monotone radne zadatke, kazao je dr. Edin Buljugić za "Avaz".</p><h2>Važna uloga</h2><p>- Trajna aktivnost motoričkih jedinica niskog praga trapeznog mišića iz dana u dan dovodi do poremećaja intramuskularnog biohemijskog miljea, a često se razvija i mijalgija bol mišića. Intervencije koje imaju za cilj ublažavanje bolova u mišićima često uključuju fizičku aktivnost, a poznato je da različiti oblici tjelesnog treninga u određenoj mjeri ublažavaju bolove u mišićima vrata. Pokazalo se da mišići vrata i ramena za samo 20 minuta 3 puta sedmično značajno smanjuju bol kod žena sa trapeznom mijalgijom. </p><p>Rezultati ukazuju na to da visok nivo aktivacije bolnih mišića (tj. visok intenzitet treninga) igra važnu ulogu u procesu rehabilitacije. Na osnovu funkcionalne anatomije kompleksa vrat/ramena, vjerovatno je da je izolovana elevacija ramena (“slijeganje ramenima”) najspecifičnija vježba za gornji trapezni mišić, zaključak koji je podržan i elektromiografskim (EMG) mjerenjima – navodi dr. Buljugić.</p><p>Vježbe slijeganja ramenima se stoga često preporučuju za efikasno ciljanje trapeznog mišića tokom rehabilitacije.</p><p>- Međutim, mali vanjski moment ruke rezultira utezima za vježbanje koje su 4 do 5 puta veće od onih drugih vrsta vježbi za vrat ili ramena (npr. vježbe abdukcije ramena). Ovo je veliki praktični problem tokom rehabilitacije jer rukohvat i snaga donjeg dijela leđa mogu postati ograničavajući faktori u rukovanju ovim teškim utezima u vježbama slijeganja ramenima – kaže dr. Buljugić.</p><p>Nadalje, dodaje, za kućnu rehabilitaciju može biti zgodnije imati bučice u rasponu od 3 do 8 kg za vježbe kao što su bočno podizanje, obrnuti let i uspravno veslanje u odnosu na 20 do 30 kg za vježbu slijeganja ramenima. </p><p>Stoga je relevantno istražiti da li druge vježbe jačanja s nižim apsolutnim težinama, ali dužim vanjskim momentima ruku mogu izazvati nivoe aktivacije mišića u trapeznom mišiću koji su jednaki onima kod vježbe slijeganja ramenima.</p><h2>Negativan utjecaj</h2><p>- Sindrom miofascijalne boli je čest i značajan klinički problem, koji čini 15 posto općih medicinskih posjeta. Takva bol negativno utječe na funkciju i učešće u životnim aktivnostima. Sindrom miofascijalne boli je izazvao kontroverzu djelimično zato što je bilo neslaganja oko dijagnostičkih kriterija. Imao je mnoga imena, uključujući fibrozitis, miofasciitis i miogelozu, što odražava nedostatak saglasnosti o etiologiji, patofiziologiji i primarnom uključenom tkivu – ističe dr. Buljugić.</p><p>Sindrom miofascijalne boli je pomiješan s drugim sindromima boli kao što su fibromijalgija i neuropatski bol, i iako ostaje zabuna, postoji opće prihvaćanje termina "miofascijalni bolni sindrom" i njegovih dijagnostičkih komponenti.</p>

<p>- Dry needling je nefarmakološki tretman za miofascijalnu bol koji se obično koristi za smanjenje boli povezanog s bolnim triger tačkama. Dry needling izvodi fizioterapeut koristeći akupunkturnu iglu ubačenu u palpabilno bolni čvor pomoću površinske (10- 20 mm) ili duboko (25-40 mm). Izazivanje 1 ili više lokalnih odgovora na ubod je cilj ove tehnike i često koristi pojedincima s bolovima koji su posljedica miofascijalnih triger tačaka – kazuje dr. Buljugić.</p><p>Učinkovitost dry needling terapije, ističe ljekar, bilo je teško dokazati zbog nedostatka objektivnih mjera bola. Trenutno se procjena pacijenata sa sindromom miofascijalnog bola oslanja na pacijentove samoprijave o boli.</p><p>Ishodi prijavljeni od strane pacijenata su pouzdane mjere, ali njihova osjetljivost na promjene, raznolikost načina izražavanja bola od strane pojedinačnih pacijenata, korelacije s fizičkim nalazima i druge objektivne mjere otežale su validaciju.</p><p>- Rezultati studija pokazali su da jedan tretman dry needling ciljane na aktivne simptome miofascijalnog bola izgleda da smanjuje hiperaktivnost simpatičkog nervnog sistema i razdražljivost završne ploče motora. Nakon tretmana dry needling-a, terapeut će vam aplicirati analgetske struje kako bi se smanjila upala i bol u vratu – govori dr. Buljugić.</p><h2>Pasivno istezanje</h2><p>Ova tehnika se koristi u kombinaciji sa drugim analgetskim procedurama, radije nego samostalno. Čini se da su dry needling i pasivno istezanje efikasnije od samo pasivnog istezanja. Efekti se održavaju u kratkom roku.</p><p>Primjena dry needling-a triger tačke subokcipitalnih i gornjih trapeznih mišića dovodi do značajnog poboljšanja indeksa glavobolje, osetljivosti triger tačaka, indeksa funkcionalne ocjene i opsega pokreta kod pacijenata sa cervikogenom glavoboljom.&nbsp;</p>

Vježbe slijeganja ramenima sečesto preporučuju za efikasno ciljanje trapeznog mišića tokom rehabilitacije, kazao je dr. Buljugić

Pojava bolova u mišićima vrata je u porastu

Dr. Buljugić za "Avaz": Zašto se javlja bol u vratu i ramenima i kako je otkloniti

<p>Ništa nije važnije za zdravlje od kvalitetnog, okrepljujućeg sna. No, ako se tijekom noći često okrećete u krevetu i imate isprekidan san, moguće je da vam ne odgovara položaj u kojem najčešće spavate. Četiri su najuobičajenija položaja u kojima većina ljudi spava, a svaki ima svoje prednosti i mane: fetus poza, spavanje na boku, na leđima i na trbuhu. Iako se smatra da je položaj na boku jedan od boljih za spavanje, čini se da to ipak nije posve točno. Naime, nekoliko je razloga zašto nije najbolja odluka redovito spavati na boku, posebice ako je riječ o desnom boku.</p><h2>Žgaravica</h2><p>Svako tko redovito spava na desnoj strani tijela potiče želučanu kiselinu natrag u jednjak, što u konačnici dovodi do žgaravice. Međutim, stvari su drugačije kada spavate na lijevoj strani. To sprečava da želučana kiselina dopre do jednjaka. Stoga, ako imate problema s probavom ili žgaravicom, ima smisla izbjegavati spavanje na desnoj strani.</p><h2>Bore</h2><p>Bore su estetski problem s kojim se mnoge žene i muškarci ne žele suočiti. No, ako redovito spavate na boku, brzo će se pojaviti prve bore. To znači da osjetljiva koža lica stalno dolazi u dodir s jastukom i toliko se često pomiče naprijed-natrag da se potiče prerano stvaranje bora. Da biste to spriječili, preporučuje se spavanje na leđima.</p><h2>Problemi s vratom</h2><p>Kada spavate na boku, glava vam nije u ravnini s kralježnicom. To može dovesti do bolova u vratu ili čak do hernije diska vratne kralježnice. I ovdje je preporučljivo spavati na leđima.</p><h2>Bolovi u leđima</h2><p>Oni koji često spavaju na boku često pate od kroničnih bolova u leđima. To je zato što se na leđa stavlja golem pritisak kada se cijela težina tijela prebaci na jednu stranu. Osim toga, kralježnica nije u svom prirodnom položaju, zbog čega često dolazi do osjećaja utrnulosti u udovima. Zdravije je ležati na leđima i podmetnuti jastuk ispod koljena kako bi se leđa rasteretila i opustila.</p><h2>Pritisak na grudi</h2><p>Žene bi trebale obratiti posebnu pozornost na svoj položaj spavanja. Jer ako spavaju na boku, stvaraju veliki pritisak na grudi. Ne samo da to može uzrokovati bol, već može uzrokovati i brže spuštanje grudi. Stoga je poželjno spavati na leđima.</p><h2>Pritisak na bebu</h2><p>Pravilan položaj spavanja također je važan za trudnice. Spavanje na desnom boku - baš kao i na trbuhu - treba izbjegavati pod svaku cijenu. To stvara dodatni pritisak na bebu zbog rasporeda organa. Liječnici preporučuju spavanje na lijevoj strani tijekom trudnoće jer bi cirkulacija krvi mogla biti bolja, budući da je glavna arterija na lijevoj strani.</p>

Četiri su najuobičajenija položaja u kojima većina ljudi spava, a svaki ima svoje prednosti i mane

Ležite li na lijevom ili desnom boku? Zbog ovog ćete dobro razmisliti

<p>Januar bije glas da je najdepresivniji mjesec u godini. Međutim, za to ne postoji nikakvo naučno uporište. Čak je i matematičkom formulom izračunato da se baš u januaru nalazi najdepresivniji dan u godini, tzv. Blue Monday.</p><h2>Prošli praznici</h2><p>Teoriju o “Plavom ponedjeljku” uspostavio je 2004. godine Klif Arnal (Cliff Arnall), velški psiholog. Taj samoprozvani guru u obzir je uzeo niz faktora, uključujući vremenske uvjete, dugove, vrijeme koje je prošlo od praznika i motivaciju. U stvarnosti, “Plavi ponedjeljak” je prevara, odnosno rezultat reklamne kampanje “Sky Travela” iz 2005. godine.</p><p>Iako je većina ljudi bezvoljna, bez energije, ali i finansijski iscrpljena zbog potrošnje za blagdane, pa nerijetko mnogi iznose da im je januar i najduži mjesec u godini, ipak, psiholog Marko Romić kaže da takvim stvarima uopće ne treba pridavati značaja.</p><p>- U stručnim krugovima ne postoji januarska depresija niti se ta ozbiljna bolest može vezati isključivo za neki mjesec. Inače, skloniji smo reći da smo tokom zimskih mjeseci depresivniji u odnosu na druge. Ta pojava se možda na neki način može pripisati onim područjima gdje vlada prava zima, gdje su noći izrazito duge, a dani kratki i moguće je da se ljudi, eto, osjećaju nešto depresivnije, posebno nakon blagdana, silnog blještavila i slavlja i jednostavno nakon praznične euforije - kaže nam prof. Romić.</p><h2>Osjećaj potištenosti</h2><p>Navodi i da se ljudi osjećaju bezvoljno jer se nerijetko dogodi da je njihova potrošnja znatno veća nego što im to mogućnosti dopuštaju.</p>

<p>- Dakle, sasvim je uredu da se ljudi osjećaju potišteno u ovom periodu, ali to se ne može okarakterizirati specijalnom vrstom depresije ili nekom drukčijom - govori Romić.</p><h2>10 miliona KM za lijekove</h2><p>Inače, depresija je najčešća mentalna bolest u Evropi, od koje boluju milioni ljudi. Nažalost, u BiH ne postoji registar oboljelih od depresije. Međutim, prema posljednjim podacima, upotreba antidepresiva u BiH je u porastu. Na godišnjem nivou se za lijekove za smirenje i antidepresive utroši skoro 10 miliona KM.</p>

Ta ozbiljna bolest se ne može posebno vezati ni za jedan mjesec, kaže Romić

U januaru je ''Blue Monday'', najdepresivniji dan u godini

Prvi mjesec u godini bije loš glas: Januarska depresija muči i bh. građane

<p><b>U srijedu, 24. januara, u 20 sati na AVAZOVOM PODCASTU gledajte Divnu Milovanović, jednu od najtraženijih motivatorica s naših prostora.</b><br></p><p>Divna Milovanović, kreatorica brenda “Pozitivna stvarnost”, koju na društvenim mrežama prate stotine hiljada ljudi, govori samo za “Avazove” gledaoce - kako postaviti optimalne ciljeve s kojima se možete nositi i fokusirati se na njih, a da ne padnete u zamku anksioznosti.</p>

<p>- Najbolje bi bilo da svoja pravila u svom životu diktirate vi! Prestanite da sebe mjerite kroz perspektivu toga kako tuđi životi izgledaju, koja može biti vrlo, vrlo zakrivljena, zamagljena nekim iluzijama. Nemojte praviti tu veliku razliku između sebe i drugih tako što ćete druge gledati u njihovim najboljim izdanjima, a sebe kada ste najlošiji, kada smatrate da ste najslabiji i kada se najlošije osjećate – kaže Divna u “Pozitivnoj stvarnosti” za AVAZ TV.</p>

<p>Divna svakodnevno pruža dozu motivacije, inspiracije kao i korisnih i praktičnih savjeta za unapređenje života i partnerskih odnosa, a samo u AVAZOVOM PODCASTU govori o temama koje svima mogu pomoći da kroz život idemo lakše i sretnije.</p><p>Divna voli da kaže da joj je misija da pomogne ljudima da kreiraju život po sopstvenoj mjeri, kao i da je najvažniji put na koji svako od nas može da krene, upravo put ka Sebi. Baš zato, jasno je da u budućnosti možemo očekivati mnogo sjajnih projekata.</p><p>AVAZOV PODCAST s Divnom i “Pozitivnu stvarnost” gledajte na avaz.ba i na <a href="https://avaz.ba/avaz-tv">AVAZ TV.</a></p>

Jedna od najtraženijih motivatorica s naših prostora savjetuje kako kroz život ići lakše i sretnije

<p>Generalni sekretar Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u srijedu je istakao važnost pripreme za "bolest X", izrazivši nadu da će zemlje do maja ove godine postići sporazum o pandemiji, kako bi se pozabavile ovim "zajedničkim neprijateljem", javlja Anadolija.</p><p>- Sporazum o pandemiji može ujediniti sva iskustva sa svim izazovima s kojima smo se suočili i sva rješenja - rekao je Tedros Adhanom Gebrejesus (Ghebreyesus) na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj.</p><p>Rekao je da je "bolest X", nepoznata bolest, prvi put upotrijebljena kao termin 2018. godine.</p><p>Naveo je da postoje nepoznate stvari koje se mogu dogoditi i da je sve što se dešava "pitanje kada, ne ako".</p><p>- Ne bismo se trebali suočiti sa stvarima nepripremljeni, možemo se pripremiti i za neke nepoznate stvari - rekao je Gebrejesus na panel diskusiji naziva "Priprema za bolest X".</p><p>Dotaknuvši se važnosti istraživanja i razvoja, kao i zdravstvene infrastrukture i radne snage koje treba pripremiti za "bolest X", Gebrejesus je naglasio da je primarno zdravlje ključno što je svijet imao priliku da vidi tokom pandemije COVID-19.</p><p>Ponavljajući važnost sporazuma o pandemiji, naglasio je da to može pomoći svijetu da se bolje pripremi za budućnost.</p><p>- Zato što se radi o zajedničkom neprijatelju i bez zajedničkog odgovora, počevši od pripravnosti, suočit ćemo se s istim problemom kao što je bio i COVID - rekao je Gebrejesu.</p>

Tedros Gebrejesus se nada da će zemlje postići sporazum o pandemiji do maja, kako bi se pozabavile ovim "zajedničkim neprijateljem"

Šef Svjetske zdravstvene organizacije: Budite spremni za "bolest X"


<p>Danas u svijetu puši ili na drugi način uživa u duhanu svaki peti žitelj planete, dok je tokom 2000. godine svaki treći čovjek bio zavisnik od duhana.</p><p>Trend opadanja uživanja u ovom, za zdravlje pogubnom, zadovoljstvu se nastavlja, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o upotrebi duhana u periodu od 2000. do 2030. godine.</p><h2>Kakve su projekcije</h2><p>U dokumentu se naglašava da je prošle godine 1,25 milijardi ljudi, starosti iznad 15 godina, uživalo u duhanskim produktima, dok su početkom stoljeća u svijetu bile 1,34 milijarde korisnika.</p><p>Projekcije ukazuju da će se, uprkos povećanju planetarne populacije, broj zavisnika od duhana u 2030. godini smanjiti na 1,2 milijarde.</p><p>U izvještaju se navodi da je najveći broj pušača danas lociran u Jugoistočnoj Aziji i Evropi i da je broj zavisnika blizu jedne četvrtine ukupnog stanovništva na tim prostorima, uz naznaku da se broj korisnika duhanskih proizvoda i dalje povećava u Egiptu, Jordanu i Indoneziji, piše RTCG.</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Posljedice konzumiranja duhana</span></h2><p>Navodi se da je ovaj izvještaj nepotpun i da je realan broj uživalaca duhana u svijetu vjerovatno znatno veći, jer više od 70 zemalja svijeta nije poslalo najnovije podatke i informacije o kretanju broja zavisnika.</p><p>Svjetska zdravstvena organizacija, uprkos raspoloživim podacima koji govore o padu broja pušača, upozorava da će globalno smrtnost od ove štetne navike ostati na približno istom nivou.</p><p>Svake godine, dodaje se, od posljedica konzumiranja duhana u svijetu umre osam miliona ljudi, ali i 1,3 miliona nepušača koji su izloženi duhanskom dimu.</p>

Navodi se da je najveći broj pušača danas lociran u Jugoistočnoj Aziji i Evropi 

Svjetska zdravstvena organizacija: Smanjuje se broj pušača u svijetu

<p>Povišen holesterol u tijelu jedna je vrsta „tihog ubice“ jer, baš kao što i sam naziv kaže, tiho se nakuplja u arterijama. Kako napreduje, ovo stanje postaje glavni uzrok rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a posebno ateroskleroze, bolesti koronarnih arterija i moždani udar. Iako nemaju jasne i tačne simptome, visok nivo holesterola ipak možemo prepoznati.<br></p><h2>Arterijska bolest</h2><p>- Pojedini znakovi koji ukazuju na višak holesterola mogu se pojaviti kao rezultat nekoliko zdravstvenih stanja. Jedno od tih stanja je takozvana periferna arterijska bolest (PAD) - rekla je doktorica Monika Vaserman (Wassermann), piše Živim.hr.</p><p>Jednom kada se holesterol nakupi u arterijama, može pokrenuti proces poznat pod nazivom ateroskleroza koje sužava krvne žile. Kada se to dogodi, protok krvi u dijelove tijela može biti ometan, izazivajući perifernu arterijsku bolest.</p><p>- Sužene krvne žile ometaju protok krvi do ključnih organa kao što su noge, bubrezi, ruke i želudac zbog blokade uzrokovane plakom u arterijama, što rezultira spomenutom perifernom arterijskom bolesti - objasnila je Vaserman.</p><h2>Znaci ranog upozorenja</h2><p>Iako se ova bolest ne manifestira uvijek simptomima, Vaserman je podijelila neke koji mogu biti znaci ranog upozorenja i na koje treba reagirati:</p><p>- Utrnulost u rukama ili stopalima</p><p>- Kontinuirani umor</p><p>- Iritabilnost, posebno kod donjih ekstremiteta</p><p>- Intermitentna klaudikacija - ovo možete primijetiti u samo nekoliko sekundi - bolovi, napetost i osjećaj slabosti u nogama tokom hodanja. Bol prestaje u trenutku kad stanemo.</p><p>- Bol u tijelu</p><h2>Posljedice uzrokovane aterosklerozom</h2><p>Vaserman je dodala i neke druge moguće posljedice koji mogu biti uzrokovane aterosklerozom.</p><p>- Ateroskleroza može povećati krvni pritisak jer tijelo koristi više sile za pumpanje krvi, pritom uzrokujući bol u prsima, umor ili mučninu, što su također znakovi visokog holesterola - objašnjava i dodaje da ponekad plak može otpasti sa stijenki arterija, uzrokujući krvne ugruške na krvnim žilama koje opskrbljuju srce krvlju i hranjivim tvarima, što dovodi do nedostatka zraka, ishemije ili srčanog udara.</p><p>Budući da za visok holesterol često nema simptoma, ova doktorica preporučuje da se urade potrebne krvne pretrage. One su ipak najpouzdaniji način utvrđivanja nivoa holesterola.</p><h2>Kako sniziti visok holesterol</h2><p>Postoji mnogo toga što možemo učiniti ne bismo li snizili loš holesterol, a jedan od dobrih faktora odnosi se na prehranu. Promjena uključuje smanjenje unosa zasićenih masnoća koje se nalaze u prerađenim mesnim proizvodima, keksima i slično.</p><p>Uz ove, dodatne promjene načina života, od tjelovježbe do prestanka pušenja također mogu pomoći. U nekim slučajevima ljekar će propisati lijekove za snižavanje holesterola koji se nazivaju statini kako biste izbjegli daljnje komplikacije.</p>

Ovo stanje postaje glavni uzrok rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a posebno ateroskleroze, bolesti koronarnih arterija i moždani udar

Ne zanemarujte ove signale: Upućuju na povišen holesterol

<p>Inhibitori fosfodiesteraze tipa 5 (PDE5i) – lijekovi za erektilnu disfunkciju koji se prodaju kao Viagra, Levitra i Cialis – i nitrati u lijekovima protiv bolova u prsima mogu uzrokovati pad krvnog pritiska.</p><p>Švedski istraživači proučavali su 61.400 muškaraca na nitratima, od kojih je 5700 također koristilo tablete za erektilnu disfunkciju. Muškarci koji su uzimali oboje, imali su ukupni veći rizik od smrti plus srčani udar, zatajenje srca i druge kardiološke probleme.</p><p>Malo toga se dogodilo unutar 28 dana nakon što su muškarci primili lijek za erektilnu disfunkciju, što ukazuje da postoji nizak neposredni rizik.<br></p><p>Vanredni profesor Daniel Peter Andersson s instituta u Stockholmu, rekao je da postoji potreba za pažljivim razmatranjem usmjerenim na pacijenta prije propisivanja oba lijeka. Rezultati su objavljeni u časopisu "American College of Cardiology", piše Express.co.uk.<br></p>

Viagra uz lijekove protiv bolova u prsima može biti fatalna, upozoravaju stručnjaci

Ova dva lijeka ni u ludilu ne pijte zajedno: U kombinaciji vam mogu uzrokovati srčani udar

<p>Oblik terapije hladnom vodom, koji se nekada povezivao s vrhunskim sportistima, počelo je da primjenjuje sve više ljudi različitog nivoa kondicije i aktivnosti.<br></p><p>Ovaj trend je također povezan s raznim prednostima za mentalno zdravlje, a u nastavku pročitajte sve što bi trebalo da znate o ledenim kupkama...</p><h2>Šta su ledene kupke</h2><p>Ledene kupke su prilično jednostavne i odnose se na proces potapanja tijela u ledenu vodu u trajanju od pet do 15 minuta. Dobre su za opuštanje, smanjenje upale mišića, bolova, pa čak i za poboljšanje raspoloženja.</p><p>Ledene kupke su oblik krioterapije i koriste se godinama. Uvođenjem tijela u izuzetno hladno okruženje snižava se temperatura kože i tijela, što potiče veće kretanje krvi kroz vene kako bi tijelo bilo toplije. U trenutku kada izađete iz kade, vaši krvni sudovi se šire i pune vaše tijelo kisikom, isporučujući ga vašim mišićima i svim glavnim organima. Ovo može imati pozitivan efekt na razne stvari, smanjujući upalu i čineći da se osjećate bolje, piše B92.</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Koje su prednosti i mane</span></h2><p>U osnovi, ledene kupke su povezane s višestrukim prednostima kao što su ublažavanje bolova u mišićima i poboljšanje sna. Neki naučnici sugerišu da ledene kupke mogu pomoći u treniranju vagusnog nerva, koji je povezan sa parasimpatičkim nervnim sistemom. Uvježbavanjem ovog nerva i njegovim aktiviranjem možda ćemo lakše da se suočimo sa stresnim situacijama.</p><p>Kada govorimo o neželjenim efektima, jedna od glavnih briga je efekt ledenih kupki na ljude sa kardiovaskularnim oboljenjima ili visokim krvnim pritiskom. Proces brzih promjena tjelesne temperature utječe na protok krvi. U zavisnosti od bolesti, ovo može biti opasna praksa. Također je važno da se pridržavate preporučenog vremenskog okvira za ledenu kupku, jer prekomjerno izlaganje hladnoći može dovesti do hipotermije.</p><p>Uprkos njihovoj širokoj upotrebi, ledene kupke nisu detaljno istražene, što znači da koristi nisu naučno dokazane ili opovrgnute.</p>

Uprkos njihovoj širokoj upotrebi, ledene kupke nisu detaljno istražene, što znači da koristi nisu naučno dokazane ili opovrgnute

Ledena kupka: Novi trend ili korisna terapija

<p><br></p><p>Hladna, zimska atmosfera izaziva potrebu za toplinom i udobnošću. Kako temperatura pada, topla pića postaju ugodno rješenje protiv zimske hladnoće. Zato su zdravstveni stručnjaci sastavili popis primamljivih toplih napitaka koji ne samo da štite od zimske hladnoće već nude i niz zdravstvenih prednosti.</p><h2>Kafa s cimetom</h2><p>Kafa s dodatkom cimeta služi kao okrepljujući napitak koji sjedinjuje kofein u kafi s antioksidativnim prednostima cimeta. Ovaj moćni napitak pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa i upale te poboljšava naše zdravlje u hladnoj sezoni.</p><h2>Biljni čajevi</h2><p>Za one koji traže alternative bez kofeina, biljni čajevi, kao što su metvica i čaj od đumbira, izvrstan su izbor. Oni poboljšavaju probavu i reguliraju krvni pritisak. Čaj od meda i đumbira, posebno kada se pripremi s listovima svetog bosiljka, jača imunološki sistem.</p><h2>Zlatno mlijeko</h2><p>Zlatno mlijeko ili mlijeko od kurkume, sa svojim protuupalnim svojstvima, idealno je za ublažavanje upale grla i prehlade. Veganska alternativa može se napraviti od orašastih plodova i sjemenki.</p><h2>Topla voda s limunom</h2><p>Topla voda s limunom ima niz prednosti za zdravlje: učinkovita je za hidraciju, bogata je vitaminom C, podržava probavu, potiče detoksikaciju te može blago ubrzati metabolizam. Mnogima je topla voda s limunom važan dio jutarnje rutine.</p><p>Iako ova pića nude mnoštvo zdravstvenih dobrobiti, važno ih je konzumirati umjereno. Preporučljivo je posavjetovati se s ljekarom prije nego što uvrstimo ta pića u svoju rutinu, piše Index.hr.</p>

Nedostatak ovog vitamina može vam uništiti seksualni život

Ovaj virus bi mogao biti okidač za pojavu multiple skleroze

Finansijski stres najopasniji: Tenzija na poslu nemilosrdno i nepovratno uništava zdravlje

Kako prepoznati razliku između stresa i anksioznosti

Divna Milovanović u AVAZOVOM PODCASTU

Januar je mjesec borbe protiv ovog opasnog stanja: Dugogodišnja infekcija uzrokuje rak grlića materice

Dr. Buljugić za "Avaz": Zašto se javlja bol u vratu i ramenima i kako je otkloniti

Ležite li na lijevom ili desnom boku? Zbog ovog ćete dobro razmisliti

Prvi mjesec u godini bije loš glas: Januarska depresija muči i bh. građane

Divna Milovanović u AVAZOVOM PODCASTU

Šef Svjetske zdravstvene organizacije: Budite spremni za "bolest X"

Svjetska zdravstvena organizacija: Smanjuje se broj pušača u svijetu

Ne zanemarujte ove signale: Upućuju na povišen holesterol

Ova dva lijeka ni u ludilu ne pijte zajedno: U kombinaciji vam mogu uzrokovati srčani udar

Ledena kupka: Novi trend ili korisna terapija

Ljekari preporučuju ove napitke za jačanje imuniteta tokom zime

Zdravlje

Nedostatak ovog vitamina može vam uništiti seksualni život

Ovaj virus bi mogao biti okidač za pojavu multiple skleroze

Finansijski stres najopasniji: Tenzija na poslu nemilosrdno i nepovratno uništava zdravlje

Kako prepoznati razliku između stresa i anksioznosti

Divna Milovanović u AVAZOVOM PODCASTU

Januar je mjesec borbe protiv ovog opasnog stanja: Dugogodišnja infekcija uzrokuje rak grlića materice

Dr. Buljugić za "Avaz": Zašto se javlja bol u vratu i ramenima i kako je otkloniti

Ležite li na lijevom ili desnom boku? Zbog ovog ćete dobro razmisliti

Prvi mjesec u godini bije loš glas: Januarska depresija muči i bh. građane

Divna Milovanović u AVAZOVOM PODCASTU

Šef Svjetske zdravstvene organizacije: Budite spremni za "bolest X"

Svjetska zdravstvena organizacija: Smanjuje se broj pušača u svijetu

Ne zanemarujte ove signale: Upućuju na povišen holesterol

Ova dva lijeka ni u ludilu ne pijte zajedno: U kombinaciji vam mogu uzrokovati srčani udar

Ledena kupka: Novi trend ili korisna terapija

Ljekari preporučuju ove napitke za jačanje imuniteta tokom zime