<p>Chatbota umjetne inteligencije koji svakodnevno spremno odgovara na pitanja miliona korisnika, pitali smo koji je najbolji sastav BiH svih vremena.&nbsp;<br></p><p>Chatbot najbolji sastav Bosne i Hercegovine rasporedio je u formaciju 4-3-3, a u prvih 11 su se našli:<br><br>Enver Marić na golu. U odbranu je stavio Mehmeda Baždarevića (koji je igrao veznog), Faruka Hadžibegića, Emira Spahića i Safeta Sušića (igrao ofanzivnog veznog).</p>

<p>U vezni red najboljeg bh. sastava svih vremena Chatbot je stavio Hasana Salihamidžića, Zvjezdana Misimovića i proslavljenog bh. košarkaša Mirzu Teletovića.</p><p>U napadu bi prema Chatbotu trebali igrati Elvir Bolić, Edin Džeko i Predrag Pašić.</p><p>Očito je da će Chatbotu još puno usavršavanja trebati da bi davao prave informacije.</p>

Chatbot najbolji sastav Bosne i Hercegovine rasporedio je u formaciju 4-3-3

Chatbot izabrao Mirzu Teletovića u najbolji fudbalski sastav BiH svih vremena

<p>„Dnevni avaz“ nedavno je objavio kako je Sulejman el-Šidi (Al Shiddi), kućni prijatelj lidera SDA Bakira Izetbegovića, bez saglasnosti Nadzornog odbora, ukupnu dobit „Magros Veletrgovine“ d.d. od 72 miliona KM izvukao putem pozajmica u druge firme u svom vlasništvu koje su poslovale negativno te dobit koristio da bi pokrivao te gubitke.</p><p>Upravo se u tome, vjerovatno, krije njegov pokušaj da pošto-poto preuzme i manjinski dio vlasništva u „Magrosu“, koji iznosi svega 0,37 posto, i tako postane većinski vlasnik.</p><h2> Pranje novca</h2><p>Mali dioničari objašnjavaju da na taj način hoće njima onemogućiti uvid u svoje poslovanje te dobiti potpuno odriješene ruke za mešetarenja.</p><p>No, čini se da tu kontroverze ne prestaju. Kako tvrde mali dioničari „Magrosa“, El-Šidi je izvlačenje novca iz „Magros Veletrgovine“ d.d. vršio i preko firme iz Istanbula, što ima odlike pranja novca. Tako je potpisan fiktivni konsultanski ugovor s firmom „Itimat Danişmanlik Hizmetleri Inşaat Mobilya San“.</p><p><br></p>

<p>S ovom firmom iz Istanbula generalni direktor firme „Magros Veletrgovina“ d.d. Murad Abed, prema ovlaštenju Sulejmana el-Šidija, potpisao je 6. januara 2015. godine ugovor o pružanju konsultantskih usluga u vezi s “uređenjem enterijera, uključujući koordinaciju i usklađivanje dizajna odvojenih prostorija i nadzor nad implementacijom radova na enterijerima uredskog/poslovnog tornja u ’Sarajevo City Centru’”.</p><p>Ugovor je potpisan na period od 12 mjeseci i njegova ukupna vrijednost iznosila je 450.000 eura, odnosno 880.123,50 KM. Ugovoreno je da se plaćanje vrši na način da se 50 posto od ukupnog iznosa isplati u roku od 15 dana od potpisivanja ugovora, a preostalih 50 posto iznosa će biti isplaćeno u roku od 30 dana od prijema idejnog rješenja od „Magros Veletrgovine” d.d. Međutim, ova firma iz Istanbula nikada nije izvršila ugovorne obaveze, a Uprava „Magros Veletrgovine“ d.d. je firmi iz Istanbula, i pored toga, uplatila ukupno 797.000,75 KM, iako je ugovorom u članu 4. predviđeno da će firma vratiti naknade ukoliko ne izvrši uslugu.</p><h2>Fiktivna nagodba</h2><p>Umjesto da Uprava „Magros Veletrgovine“ d.d. postupi u skladu s članom 4. i zaštiti interes firme te zatraži povrat uplaćenog novca, jer firma „Itimat Danişmanlik“ nije izvršila ništa od ugovornih obaveza, Murad Abed, prema nalogu El-Šidija, vrši fiktivnu sudsku nagodbu s firmom „Itimat Danişmanlik“ i, umjesto povrata uplaćenog avansa od 440.061.75 KM, „Magros Veletrgovina“ d.d. uplaćuje firmi „Itimat Danişmanlik“ nova novčana sredstva, i to u julu, avgustu, septembru, oktobru, novembru 2017. godine, svaki mjesec po 61.608,65 KM, a u decembru 2017. godine iznos od 48.895,75 KM.</p><p><br></p>

<p>Novim uplatama uplaćeno je dodatnih 356.939 KM iako firma „Itimat Danişmanlik“ nije izvršila ništa od ugovornih obaveza. Na ovaj način Uprava „Magrosa“, sa Sulejmanom el-Šidijem na čelu kao predsjednikom Nadzornog odbora i Muradom Abedom kao generalnim direktorom, firmi „Itimat Danişmanlik“ iz Istanbula uplatila je ukupno 797.000,75 KM, a da ta firma nije izvršila ništa od ugovornih obaveza.</p><h2>Prikrivali radnje</h2><p>Dioničari navode i da su Sulejman el-Šidi i Murad Abed svjesno prikrivali vlastite nezakonite radnje iz ugovora potpisanog između „Magros Veletrgovine“ d.d. i „Itimat Danişmanlika“. To dokazuje, kako su naveli, da uplaćeni avans iz januara 2015. godine od 440.061,75 KM nije evidentiran kao investicija u izvještajima o investicijama u privatizaciji „Magrosa Veletrgovine“ d.d. koje je Murad Abed, kao ovlašteni predstavnik ortačke grupe „Al Shiddi Trading Co. Ltd.“ i „Al Shiddi Internationala“ d.o.o., dostavljao Kantonalnoj agenciji za privatizaciju Sarajevo.&nbsp;</p>

Platili 880.123,50 KM za konsultantske usluge firme iz Turske koje nikad nisu izvršene

El-Šidi sa Sebijom i Bakirom Izetbegovićem: Gdje je završio novac

Mutne radnje biznismena bliskog Bakiru Izetbegoviću: Kako je El-Šidi oprao novac iz "Magrosa" 

<p>U intervjuu za „Dnevni avaz“ ministar pravde BiH Davor Bunoza govorio je o usvajanju zakona o sukobu interesa i sudovima BiH, ispunjavanju 14 prioriteta EU, njegovom dosadašnjem radu te posljednjim antiustavnim odlukama iz RS.</p><h2>Niz zadaća</h2><p><b>Mnoge je iznenadilo Vaše imenovanje za ministra, s obzirom na to da do sada niste obnašali političke funkcije. Kako ste se snašli u ulozi ministra, tj. šta ste u proteklom periodu uspjeli ostvariti?</b></p><p>- Svjestan sam iznenađenja koje je moje imenovanje izazvalo, pogotovo što se radi o vrlo odgovornoj funkciji. Na početku mi je bilo teško naviknuti se, jer sam iz realnog sektora prešao u upravna tijela, međutim, smatram da smo u ovih pola godine mandata u Ministarstvu pravde BiH pokrenuli neka pitanja koja su dugo stajala otvorena i nisu rješavana. To je vidljivo iz činjenice da imamo završena četiri zakona, da imamo otvorene pregovore s EUROJUST-om i da smo pokrenuli rješavanje i niza drugih zadaća.</p><p><b>Kako ocjenjujete napredak u ispunjavanju 14 prioriteta EU, što je naznačeno kao fokus Vijeća ministara BiH?</b></p><p>- Mislim da napredujemo, a to potkrepljujem činjenicom da smo završili pojedine zakone na kojima se radilo desetak godina i da smo ispunili određene prioritete iznad očekivanja. Je li moglo bolje? Uvijek može bolje i uvijek trebamo davati svoj maksimum, ali dosadašnji rad Vijeća ministara BiH, posebice predsjedateljice Borjane Krišto smatram izuzetno uspješnim. </p><p> </p><p><b>&nbsp;Svjedočimo novoj krizi vlasti u BiH nakon što je NSRS, na Dodikov zahtjev, donijela odluku da odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika ne važe na teritoriji Republike Srpske. Kako se aktuelna kriza odražava na rad Vijeća ministara?</b></p><p>- Ako BiH želi biti članica Europske unije, mi moramo poštivati i provoditi odluke Ustavnoga suda BiH. Ne želim se miješati u stavove NSRS, no mi trebamo ispuniti obavezu koja nam je navedena u članku VI st.1. točka d) Ustava BiH, tj. moramo regulirati pitanje stranih sudaca u Ustavnom sudu, ali isto tako moramo provesti reformu Ustavnog suda, a odluke Ustavnog suda BiH se moraju provoditi, što je i jedan od prioriteta koje je Europska komisija stavila pred BiH na putu ka EU.</p><h2>&nbsp;Reforma pravosuđa</h2><p><b>&nbsp;U vezi s prethodnim pitanjem, kao ministar pravde, jeste li zadovoljni radom pravosudnih institucija? Mnogi su skloni mišljenju da do svega ovoga ne bi ni došlo da je Tužilaštvo radilo svoj posao, prije svega kroz procesuiranje onih koji negiraju genocid, ali i ranijih primjera neustavnog djelovanja.</b></p><p>- Ne bih želio komentirati pojedinačne predmete niti davati subjektivne stavove o radu pravosuđa. Činjenica je da se veći dio prioriteta koji su postavljeni od EU odnosi upravo na rad pravosuđa, te je jasno da moramo popravljati stanje u našem pravosuđu.</p><h2>Pravedan sistem </h2><p><b>&nbsp;Šta je, prema Vašem mišljenju, neophodno učiniti da se napravi istinski efikasan i pravedan pravosudni sistem u BiH bez političkog utjecaja?</b></p><p>- Donošenjem jasnih zakona koji će biti provedivi i kroz digitalizaciju pravosudnih institucija smatram da možemo značajno popraviti naš pravosudni sustav. Kroz izmjene i dopune Zakona o VSTV-u nastojimo osigurati transparentni, odgovorni rad nositelja pravosudnih funkcija. Ovdje posebno naglašavam značaj formiranja Odjela za integritet, koji bi, prema ovom zakonu, trebao imati značajnu ulogu u provjeri i dodatnim provjerama imovine nositelja pravosudnih funkcija, ali i njihovih srodnika. Nacrt zakona propisuje i odgovornost članova VSTV-a.</p><p>Efikasno pravosuđe podrazumijeva da sudski procesi neće trajati godinama, a da će nositelji pravosudnih funkcija biti osobe koje su tu zbog svojih osobnih kvaliteta.</p>

Završili smo pojedine zakone na kojima se radilo desetak godina. Veći dio prioriteta koji su postavljeni od EU odnosi se upravo na rad pravosuđa

Ministar Bunoza za "Avaz": Odluke Ustavnog suda BiH se moraju provoditi

<p>Ogromna, neviđeno duga kolona jučer se formirala pred stadionom Grbavica. Navijači Željezničara pohrlili su da nabave ulaznice za meč drugog pretkola Konferencijske lige protiv azerbejdžanskog Nefčija odmah nakon što su puštene u prodaju. Kada bi se rezultati kluba mjerili ljubavlju njegovih navijača, Željo bi bio najveći klub u Evropi. Klub za koji većina Sarajlija navija, ali i koji je među rijetkim koji se mogu pohvaliti da ima navijače širom zemlje, tokom godina ostao je bez mnogo toga.</p><p>Posljednja titula osvojena je daleke 2013. godine. Klub i dalje grca u dugovima, dotle da mu je na momente i finansijska stabilnost bila upitna, a sastavi tima se iz godine u godinu doslovno krpe.</p><p>Ipak, sve to godinama nije ni na tren pokolebalo navijače, pa Željo kontinuirano i neprikosnoveno bilježi najveće posjete na svojim utakmicama u BiH, dok za evropske utakmice karte nestanu u nekoliko sati. Ne svodi se uloga Željinih navijača samo na navijanje i gledanje utakmica voljenog kluba. Rijetko gdje imamo toliku involviranost i podršku navijača i u samom djelovanju kluba. Dovoljno je podsjetiti na akcije poput kupovine stolica ili prikupljanja sredstava za sponzoriranje kluba.</p>

<p>Ipak, podrška navijača sama po sebi u modernom fudbalu nije dovoljna. Ma koliko da je, s jedne strane, Željo imao bezrezervnu i masovnu podršku svojih navijača, dotle je, s druge strane, izostalo dovoljno kvalitetno upravljanje koje će finansijski stabilizirati klub, organizirati poslovanje i vratiti najuspješniji bh. klub tamo gdje i pripada – na tron bh. fudbala.<br></p>

Kada bi se rezultati kluba mjerili ljubavlju njegovih navijača, Željo bi bio najveći klub u Evropi

Kolona navijača Željezničara u redu za kartu

Ponos glavnog grada

<p>Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) zatražila je od Predsjedništva BiH dokumente koji se odnose na reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije.</p><p>Predmet je zaveden pod nazivom “Bakir Izetbegović i drugi”. SIPA ovu dokumentaciju traži u okviru provjera koje provodi prema naredbi Tužilaštva Bosne i Hercegovine. </p><h2>Deset godina</h2><p>Revizija će, vjerovatno, ostati najkontroverzniji dio političke karijere Bakira Izetbegovića.</p><p>Konačna odluka o pokretanju revizije presude pred sudom u Hagu donesena je 17. februara 2017. godine. Simptomatično je da je te godine istjecao i rok za podnošenje zahtjeva za reviziju od deset godina. Presudom koja je donesena 2007. godine Srbija je označena krivcem što nije spriječila genocid u Srebrenici, ali ne i direktnim krivcem za počinjenje genocida. </p><p>Pokretanje revizije najavljeno je simbolično u sarajevskoj Vijećnici, gdje je Bakir Izetbegović, kao član Predsjedništva BiH, okupio sve bošnjačke političare i intelektualce kako bi dobio podršku za ovaj proces. I dobio bi je.</p><p>Ovaj događaj bit će ključan za ono što će se kasnije desiti.</p><p>- Odluka Predsjedništva donesena je legalno, u skladu s Ustavom BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH - kazao je Izetbegović i naglasio da je Sakib Softić ovlašten odlukom Predsjedništva iz 2002. godine da podnese zahtjev za reviziju te da nije potrebna nikakva nova odluka ili novo imenovanje Predsjedništva BiH.</p><p>Izetbegović je tad kazao da su aplikaciju BiH za reviziju presude sačinili vrhunski međunarodni pravni stručnjaci.</p><h2>&nbsp;Sve bila laž</h2><p>Ispostavilo se da je sve ovo bila neistina. Prije svega, Sakibu Softiću je mandat istekao još 2013., a novi nikad nije objavljen. Legitimitet za zastupanje BiH nije imao. Zahtjev za reviziju presude zaustavljen je na pisarnici Međunarodnog suda pravde u Hagu. Na taj način BiH je doživjela neviđenu bruku.</p><p>Tako je propala i posljednja mogućnost da se formalnopravno dokaže krivica Srbije za zločine i genocid u BiH.</p><p>Tri su ključna pitanja koja se u svemu postavljaju. Zašto se čekalo punih deset godina da se pokrene revizija? Zašto je zahtjev predat pred sam istek roka? Zašto je javnost obmanjivana da Softić i dalje ima legitimitet predstavljati BiH godinama nakon što mu je istekao mandat? </p><p>Ostaje pitanje je li Izetbegović svjesno lagao i obmanjivao bh. javnost znajući da od svega nema ništa, s obzirom na to da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao kako mu je u Beograd slao emisere da mu poruče da se oko svega ne uzbuđuje jer od revizije ne može biti ništa. </p><h2>Za sve krivi savjetnici</h2><p>Krivicu za propast revizije Izetbegović je naknadno pokušao prebaciti na svoje savjetnike.</p><p>- S tom revizijom, bilo mi je rečeno, tamo je jedna ozbiljna grupa pravnika, mojih savjetnika, advokata i tako dalje, koji su mi kazali: “Čujete, nemamo legitimaciju, ali se ne treba na to obazirati. Mi moramo ovo završiti, idemo nastaviti. Nemojte uopće spominjati u javnosti da nemamo legitimaciju za tu stvar, da nemamo agenta.” I ja sam ih poslušao, tu ih nisam trebao poslušati, trebao sam tu stvar otvoriti javnosti - kazao je Izetbegović.</p>

Revizija će, vjerovatno, ostati najkontroverzniji dio političke karijere Bakira Izetbegovića

Kako je propala revizija presude protiv Srbije

<p>Od imenovanja Kristijana Šmita (Christian Schmidt) za visokog predstavnika Milorad Dodik i vlasti u RS papagajski ponavljaju kako je on nelegalno postavljen na ovu funkciju. Odlučili su napraviti i korak dalje, za koji mnogi predviđaju da bi mogao biti kritičan, pa donijeti zakon po kome odluke visokog predstavnika neće važiti na teritoriji ovog entiteta, što je Šmit hitro poništio. Imenovanje Šmita je, podsjetimo, dobilo jedinstvenu podršku svih zapadnih zemalja. </p><h2>Uzdao se u Rusiju</h2><p>Uzdao se Dodik u činjenicu da Kina i Rusija nisu podržale imenovanje Šmita, odnosno da bi podršku za svoje politike mogao naći na Istoku. Ipak, ni tu ruže ne cvjetaju. Kina im je srušila nade još u aprilu, kad je odbila dati kredit prezaduženoj Republici Srpskoj, dok je Rusija, nakon agresije na Ukrajinu, izolirana od ostatka Evrope. Stoga nije čudno što Dodik nervozno trči Vučiću i Porfiriju tražeći posljednje ostatke podrške koje bi negdje još za svoje politike mogao dobiti.</p><p>Posebno hladan i bolan tuš dobio je iz Ujedinjenih naroda. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uputila je inicijativu UN-u da joj se dostavi dokument o imenovanju Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH. Dobila je odgovor generalnog sekretara UN-a Antonija Guteresa (Guterres) da ova organizacija nije potpisnik Dejtonskog sporazuma niti je UN član PIC-a, odnosno Vijeća za implementaciju mira, jedinog relevantnog tijela za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH.</p><p>Poslije ove bruke iscrpljene su i posljednje pravne mogućnosti očajničkih Dodikovih pokušaja da dokaže kako je Šmit nelegalno na svojoj funkciji, odnosno da je odluka UN-a za njegovo imenovanje bila neophodna.</p><p>Nakon što je izgubio i posljednju mogućnost postaje jasno da će Dodik morati da se nosi s posljedicama kako odluka visokog predstavnika tako i svojih pokušaja udara na ustavni poredak BiH. </p><h2>&nbsp;Nije presedan</h2><p>Iako se nekoliko puta desilo da se Vijeće sigurnosti UN-a izjasni o odabiru visokog predstavnika, također se dešavalo da Vijeće ne potvrdi imenovanje visokog predstavnika. Da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Kristijan Švarc Šiling (Christian Schwarz-Schilling). Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown)&nbsp;pisanim putem obavijestio&nbsp;generalnog sekretara UN-a da će Švarc Šiling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju te da je obaviješten da bi “ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.</p><p>Štaviše, definirana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Karla Bilta (Carl Bildt) nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.</p><h2>Procedura ne postoji</h2><p>Jasno definirana procedura imenovanja visokog predstavnika ne postoji. Činjenica da imenovanje Šmita nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a ne čini ga “nelegitimnim” ili “nelegalno izabranim”, što je i sam UN potvrdio, tako da Dodikove tvrdnje postaju besmislene.</p><p><br></p>

Iscrpljene su i posljednje pravne mogućnosti očajničkih Dodikovih pokušaja da dokaže kako je Šmit nelegalno na svojoj funkciji

Predsjednik RS izgubio je i posljednju nadu: UN nokautirao Dodika

<p class="">U Sarajevu se u kuloarima godinama šuškalo da je Sebija Izetbegović, direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Bakirova supruga, na sumnjiv način, u jeku ratnog haosa, došla do svojih akademskih zvanja. Bit će potrebno tek njeno bahato i silejdžijsko upravljanjem KCUS-om i političkim odnosima u BiH da se mediji počnu baviti ovim pitanjima, što će pokrenuti ozbiljnu istragu o Sebijinim diplomama i dovesti do poništenja njenih zvanja magistra i doktora nauka.<br></p><h2>Nema istrage</h2><p>Tužilaštvo Kantona Sarajevo je pak u srijedu objavilo odluku da neće provoditi istragu o provjeri vjerodostojnosti zagrebačkog indeksa Sebije Izetbegović, ističući da je tim vještaka grafološke struke utvrdio da su svi potpisi u njenom indeksu autentični.</p><p>Ovo je, dakako, s radošću dočekano od trabanata režima koji su i ovu odluku iskoristili da predstave kako je Izetbegović, tobože, žrtva velike zavjere u kojoj udruženo učestvuju suparničke političke stranke, mediji i Univerzitet u Sarajevu. Ipak, na mnoga pitanja u vezi s njenom akademskom kvalifikacijom i dalje nema odgovora.</p><p>Inspekcija je u Medicinskom fakultetu utvrdila niz nepravilnosti i nedostajuće dokumentacije u dosjeu Sebije Izetbegović. Njen upisni list nije do kraja popunjen, nedostaju podaci o nazivu visokoškolske ustanove koju je upisala, broj upisnice, podaci o studentu, a nema čak ni potpisa. Utvrđeno je i da je upis za drugi semestar nepotpuno popunjen te da ne sadrži iste podatke kao i upisni list, a da je broj dosjea 830/60 napisan olovkom.</p><p>Prema zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 23. septembra 2021., koji je dostavljen i Tužilaštvu KS, inspektorima je od Medicinskog fakulteta Sarajevo predočen dokument kojim se priznaje ekvivalencija ranije stečenih prava – položeni ispiti na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p><p>Međutim, prema nalazu inspekcije, koji ima i Tužilaštvo KS, radi se o dva lista papira na kojima je ručno napisano/pobrojano 10 ispita s ocjenama iz ovjerene kopije indeksa.</p><p>Nema ni podatka koji je položeni ispit na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (prema indeksu)&nbsp;ekvivalent kojem ispitu prema nastavnom planu i programu Medicinskog fakulteta u Sarajevu.</p><p>U dosjeu Sebije Izetbegović nema dokaza, odnosno prijava o polaganju ispita na Medicinskom fakultetu u Sarajevu za magistarski studij. Dosje sadrži jedino ovjerenu kopiju indeksa Sebije Izetbegović s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je izdat 1993. godine. U indeksu je navedeno da je Izetbegović položila 10 ispita za koje su upisane ocjene. Međutim, taj zagrebački indeks nikad nije dobio potvrdu iz Zagreba da je autentičan.</p><h2>Neodgovorena pitanja</h2><p>Uvidom u Matičnu knjigu magistranata inspektori su utvrdili da je Sebija Izetbegović upisana pod rednim brojem 437. Tu se navodi da je ona 19. marta 1998. godine odbranila magistarski ispit. Ali nije napisano kada je Izetbegović upisala magistarski studij i kada je apsolvirala. Diplomu, prema vlastitom priznanju na Facebooku, nikad nije ni podigla.</p><p>Izetbegović nije predočila nijedan relevantan dokaz da je uredno završila magisterij, ali očekuje da joj se vjeruje na riječ i preko propagandne mašinerije sve nastoji prikazati kao veliku zavjeru protiv sebe.</p><h2>Dokaza nema</h2><p>Sarajevski univerzitet objavio je svojevremeno koja dokumentacija nedostaje kada je u pitanju valjanost postdiplomskog studija Sebije Izetbegović. Tako su naveli da, između ostalog, nedostaju:</p><p>– uvjerenje o položenim ispitima prof. dr. Sebije Izetbegović o započetim godinama ili semestrima na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svrhu daljnjeg školovanja na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu;</p><p>– valjana isprava vezana za postupak ekvivalencije položenih ispita na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Odnosno dostavljena su dva lista tzv. reciklažnog papira na kojima je u rukopisu napisano/nabrojano (na engleskom jeziku) 10 (deset) ispita s ocjenama prema kopiji indeksa i 9 (devet) naziva predmeta na maternjem jeziku bez ocjena. Navedena dva lista papira nemaju memoranduma institucije koja je sačinila prethodno opisani sadržaj. Nema evidentiranog datuma sačinjavanja, nema pečata, nema potpisa lica koje je sačinilo sadržaj na spomenutim papirima.</p>

Izetbegović nije predočila nijedan relevantan dokaz da je uredno završila magisterij, očekuje da joj se vjeruje na riječ

Priča o indeksu je zamazivanje očiju javnosti: A gdje je diploma?!

<p>Apelaciono vijeće Suda BiH u petak je izreklo osuđujuću presudu za Hasana Dupovca i Alisu Ramić (ranije Mutap) u slučaju „Dženan Memić“. Ovo bi mogao biti tek početak u ostvarivanju pravde, no ključna pitanja vezana za ovaj slučaj i dalje stoje, već punih sedam godina, i čekaju na svoje razjašnjenje.<br></p><p>Prvo i osnovno pitanje ostaje, svakako, ko su bili nalogodavci, a ko izvršioci ubistva Dženana Memića. Ko, kako i zbog čega je upregao cijeli sistem da se ubistvo pokuša podvaliti kao saobraćajna nesreća, što je i sudski oboreno kao obična besmislica.</p><p>Ko je sve iz politike, pravosuđa i policijskih struktura učestvovao u pokušaju prikrivanja ubistva?</p><p>Zašto šuti Alisa Mutap, čak i po cijenu vlastite slobode, a nakon što joj je alibi „privremene amnezije“ definitivno pao u vodu? Koga štiti ili čega se boji, ili od koga je ucijenjena i čime?</p>

<p>Zašto je obavještajno-medijsko podzemlje jedne političke opcije toliko uspaničeno zbog cijelog slučaja i sve vrijeme pokušava kompromitirati kako porodicu Memić tako i advokate, tužioce, sudije koji rade na ovom slučaju, kao i sve one koji su podržali Muriza u borbi za pravdu? Čega se to oni konkretno plaše i zbog čega?</p><p>Ovo su samo neka od pitanja koja nakon presude tek zahtijevaju istragu, odgovor i adekvatno procesuiranje.</p><p>A njihovo raspetljavanje, sudeći barem po panici pojedinih trbuhozboraca bivšeg režima, tek bi moglo iz temelja uzdrmati ovo društvo.</p>

Koga štiti ili čega se boji, ili od koga je ucijenjena i čime

Alisa, propjevaj

<p>Javnost u Sarajevu posljednjih dana zabavlja se prepucavanjem gradskih i kantonalnih funkcionera nakon što je Almir Bečarević, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, odlučio ugasiti plamen u Spomen-parku Vraca zbog, kako je rekao, enormnog troška za plin u iznosu od 140.000 maraka.<br></p><h2>Tastatura antifašizam</h2><p>Odmah su, ljutito, a gdje drugo nego na Facebooku, reagirali gradonačelnica Benjamina Karić i načelnik Općine Centar Srđan Mandić. </p><p>- Ako mi zaboravimo žrtve naših djedova, naša će djeca zaboraviti žrtve svojih očeva - odbrusila mu je Benjamina Karić, dok je Mandić poručio da se boji da Bečarević slijedi ideologiju Skake i „borbe protiv antifašizma“.</p><p>U međuvremenu, Karić je, pozivajući se na anketu s portala, uspjela dati i rješenje te najavila da će stručnjaci koje je angažirala naći način da trošak plina na Vracama bude višestruko manji.</p><p>Antifašizam dokazan, snažna poruka poslana, lajkovi pljušte na sve strane, još koja desetina glasova više osigurana. Problem riješen? </p><p>Naravno da nije. Jer izvan svijeta Facebook populizma, jeftinih prepucavanja i patetičnih, zvučnih riječi ostaje Spomen-park Vraca. Prljav, oronuo, zapušten, išaran, devastiran i prepušten samom sebi, na čijem uređenju ni prošle ni sadašnje vlasti godinama ništa nisu radile.</p><h2>Prebacivanje odgovornosti</h2><p>Iako je u pitanju spomenik koji ima značajnu kulturno-historijsku, umjetničku i arhitektonsku vrijednost, nikada nije u potpunosti obnovljen, već se godinama ulaže u njegovo održavanje i čišćenje, a do sada je organizirano i nekoliko desetina akcija uklanjanja smeća, kao i uređenja. </p><p>Niko ne preuzima ni odgovornost za njegovo čišćenje i održavanje, s obzirom na to da nikad nije razjašnjeno ko ima nadležnost za upravljanje parkom, što različitim političkim funkcionerima dođe kao savršena prilika da jedni na druge prebacuju krivicu i na tome kupe političke poene.</p><p>Podsjetimo da je još u junu 2021. godine Grad Sarajevo pokrenuo inicijativu uređenja i čišćenja, a gradonačelnica Karić najavila je da će nakon pribavljanja potrebnih saglasnosti predložiti Gradskom vijeću da se ovaj park-muzej na otvorenom, neprocjenjive vrijednosti, pridruži JU Gradski muzeji. Inicijativu su podržali i načelnici općina Centar i Novo Sarajevo Srđan Mandić i Hasan Tanović.</p><p>Od tada su prošle dvije godine, a dokle je stiglo uređenje parka na Vracama, možete i sami zaključiti prema priloženim fotografijama.</p><p>No, realno, koga briga za to. Onaj stvarni i jedini istinski politički cilj je postignut. Poruka je poslana putem Facebooka, glasovi su prikupljeni, ljudi su uvjereni da je zaista nešto i učinjeno. A to što Spomen-park Vraca propada, Bože moj.</p><h2>Ugašen u februaru</h2><p>S obzirom na to u kakvom je stanju Spomen-park Vraca, plamen je tu čak i ponajmanji problem. Plamen je, zapravo, ugašen još u februaru ove godine u mandatu ministra Envera Hadžiahmetovića (NiP).&nbsp;</p>

 Iako je u pitanju spomenik koji ima značajnu kulturno-historijsku, umjetničku i arhitektonsku vrijednost, nikada nije u potpunosti obnovljen

I nakon patetičnih poruka ostaju smeće i haos: Mogu li Facebook statusi urediti Spomen-park Vraca

<p>Nakon što je udario na ustavni poredak BiH, proizveo novu krizu, natjerao visokog predstavnika da djeluje i postao tema u najvišoj svjetskoj politici, predsjednik RS Milorad Dodik sada ima rješenje. U Brisel je poslao svoj plan za deeskalaciju krize. </p><p>Dodik, dakle, zna kako deeskalirati krizu koju je sam proizveo i eskalirao. Većina vas je, vjerovatno, imala nekog siledžiju u komšiluku koji bi tako djeci tražio da mu daju pet-šest maraka dobrovoljno, u suprotnom će morati primijeniti silu, tj. ostat će svakako bez svog novca, ali će pritom dobiti i batine.</p><h2>Udar na državu</h2><p>Na sličan način godinama politički djeluje i Milorad Dodik. Doduše, on vas prvo prebije, a kad shvati da nema para, obeća da će vam oprostiti što vas je tukao i da će ubuduće biti malo nježniji, a, nažalost, takav pristup i način vođenja politike kabadahiji iz Laktaša godinama je prolazio.</p><p>Jedan od simptomatičnijih primjera svakako je povlačenje stranih tužilaca iz Tužilaštva BiH. Bila je godina 2011., a Dodik je, kao i danas, udarao na državu, proizvodio krize i prijetio otcjepljenjem. Ketrin Ešton (Catherine Ashton) doletjela je u Banju Luku kako bi s Dodikom razgovarala o "referendumu o pravosuđu" i stranim sudijama i tužiocima u Sudu i Tužilaštvu BiH.</p><p>S evropskim predstavnicima je postignut dil: Dodik je „odustao“ od svog nauma da na teritoriji RS ukine Sud i Tužilaštvo BiH, ali po cijenu povlačenja stranih tužilaca iz Tužilaštva BiH koji su se, za razliku od mnogih domaćih, odupirali političkoj kontroli te uveliko doprinosili jačanju i razvoju ove institucije koja se, nakon njihovog povlačenja, strmoglavila.</p><h2>Nove mete</h2><p>Dodik je postigao svoj cilj, ali nije nikada postao kooperativan, nego je izmišljao nove mete i nove institucije države BiH za neutraliziranje prijeteći haosom i krizama ako ne bude po njegovom. No, on odavno ne bi smio biti u poziciji da postavlja bilo kakve uvjete i svjetskoj i domaćoj javnosti prodaje svoje siledžijske fore o „deeskaliranju“ kriza koje sam izaziva samo ako mu se izađe ususret.</p><p>Jer poslije svakog popuštanja Dodiku države BiH bilo je manje. Popuštanje, a ne njegovi udari, ono je što bi istinski oslabilo državu. A Dodikom bi se trebale baviti pravosudne institucije.  </p><h2>Žuljaju strane sudije</h2><p>Aktuelna meta zbog koje su i doneseni njegovi zakoni o nepriznavanju odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika na teritoriji RS jesu Ustavni sud BiH i državna imovina. </p><p>Dodik, kao i prije 12 godina, u slučaju Državnog tužilaštva, traži povlačenje stranih sudija s namjerom, jasno je, da i ovu instituciju stavi pod svoju kontrolu, a onda nekako isposluje poništenje odluke kojom je državna imovina u vlasništvu države BiH, što mu predstavlja poseban uteg oko vrata usljed prezaduženosti i sve veće kreditne nepouzdanosti.</p>

On vas prvo prebije, a kad shvati da nema para, obeća da će vam oprostiti što vas je tukao i da će ubuduće biti malo nježniji

Politički siledžija nudi deeskalaciju krize: Popuštanje Dodiku bio bi poraz za državu BiH

<p>"Bolje pisati za sebe, a nemati publiku nego pisati za publiku, a nemati sebe“, čuvene su riječi engleskog pisca Sirila Vernona Konolija (Cyril Connolly).</p><p>Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić s ovom njegovom mišlju nema problem. Ona očigledno nema sebe, pa se ne zamara tričarijama poput političkih principa, ideologije, plana, programa, vrijednosti... Ali zato ima publiku, pa će pisati, govoriti i raditi sve što publika želi da vidi i čuje, bez razmišljanja o posljedicama koje će to imati po društvo.</p><h2>&nbsp;U anketi je spas</h2><p>Benjamina Karić politički djeluje kao dijete začeto u odnosu Saveza komunista Jugoslavije i Mladih muslimana, koje je tokom odrastanja Haris Zahiragić učio javnom nastupu, a Hana Hadžiavdagić vođenju društvenih mreža.</p><p>Rješenje za sve probleme s kojima se suočava vidi u Facebooku i Instagramu, a političke poteze vuče pod geslom “uvijek biraj onu opciju koja će donijeti najviše lajkova”. </p><p>Kada se pojavi problem gašenja vatre na spomeniku antifašistima na Vracama zbog astronomskog računa od 140.000 KM godišnje, ti reci da se slažeš da je račun previsok jer su ankete na portalima pokazale da je račun previsok i onda obavijesti javnost da si našla rješenje da on bude niži.</p><p>Kad Vlada KS i nadležno ministarstvo maknu provokatorsku tablu Dodikovog primitivca Ćosića, ti sebi za to prisvoji zasluge iako za njeno micanje nisi imala nikakve nadležnosti.</p><p>Na portalske ankete se pozovi i kad doneseš odluku da zabraniš javno osvjetljavanje Vijećnice, a nakon što si napravila haos prethodnom odlukom da Čifutima i pederima, pardon, Ambasadi Izraela i Povorci ponosa zabraniš da osvijetle Vijećnicu, jer si svjesna da Bošnjaci baš ne mirišu pretjerano ni jedne ni druge. Zanemarit ćemo da si upravo ti zaslužna što je uopće od Vijećnice napravljeno vašarište koje je osvjetljavao svako ko je platio, od privatnih firmi, do bjelosvjetskih diktatora. </p><h2>&nbsp;Baklava politika</h2><p>Dobro, napravit ćeš i tu, naravno, izuzetke, pa ćeš Vijećnicu zvanično proglasiti mezarjem koje će se osvjetljavati samo u slučaju komemoracija zločina. Jer znaš da Bošnjaci ni na šta nisu osjetljivi kao na svoje stradanje, a takva prilika za lajkove se ne propušta.</p><p>Kao što se, uostalom, ne smije propustiti prilika ni da za Bajram, obučena u nanu iz mahale, dijeliš baklave naivnim građanima, a na pitanje novinara „otkud zato finansije“, drčno, populistički, tako da te razumije svaki nargilaš s ljiljanom oko vrata, odgovoriš da ćeš uvijek njegovati našu svijetlu tradiciju i dijeliti baklave. Ne vole ništa Bošnjaci više od Bajrama i baklave, možda samo Tita, bez obzira na ideološke razlike, jer ljudi imaju lijepo sjećanje na svoju mladost, a tebi taman dobro dođe da i dalje malo glumiš ljevičarku, ipak si iz SDP-a. Neće ti to previše zamjeriti ni boračka udruženja ni silni desničari koji ti aplaudiraju. Ipak ćeš u međuvremenu progresivno, socijaldemokratski, napraviti zaokret 150 godina u prošlost i najaviti i uvođenje mukate, nekakvog feudalnog poreza koji bi se plaćao Islamskoj zajednici mimo svih zakona i razuma.</p><p>Dakako, nećeš njegovati tradiciju i izaći na ulicu da farbaš i dijeliš jaja za uskrs/vaskrs, jer oni čija je to tradicija odavno su manjina u Sarajevu. Njima ćeš čestitati kalendar umjesto Božića, jer mogla bi time kakvog potencijalnog glasača iz ove prve grupe uvrijediti. Recimo, radikala koji se zalaže za rušenje ustavnog poretka Nihada Aličkovića. Njega ćeš pak darovati zlatnikom, pravdajući se da si ti gradonačelnica svih građana bez izuzetka, pa i njega.</p><p>Ali lagiš, malo, nisi baš svih, izuzetak su ti pederi, jevreji, katolici, pravoslavci, Srbi, Hrvati, ateisti, liberali, nepristojni novinari... Znam, ništa lično, podržavala bi ti možda i njih i založila se za njihova prava, ali... manjina su. A znamo da manjina ne donosi glasove i lajkove, što je ipak najpreča stvar Instagram generaciji kojoj pripadaš. </p><h2>&nbsp;Nemojte se zavarati</h2><p>Benjamina je sklona desničarenju, nagrađivanju radikalnih desničara, prešućivanju neugodnih tema, a obaveznom iskorištavanju svake ratne i historijske teme, podilaženju bošnjačkom nacionalizmu, kočijaškom prepucavanju s političarima iz Srbije i Hrvatske preko društvenih mreža... Ne zato što je ona nekakva doktrinarno desničarka ili bošnjačka nacionalistkinja, ta, čak i to bi zahtijevalo ipak neko čitanje i promišljanje, nego zato što je u postdejtonskom obrazovnom sistemu koji je skrojila SDA, a koji je ona pohađala, naučila da to tako treba, da to narod voli.</p>

Benjamina Karić politički djeluje kao dijete začeto u odnosu Saveza komunista Jugoslavije i Mladih muslimana

Zeleno-crvena lajk gradonačelnica

<p>U Bosni i Hercegovini se u posljednje vrijeme zbog zaoštravanja političke i sigurnosne krize, posebno usljed antidejtonskog i antiustavnog djelovanja predsjednika RS Milorada Dodika, sve češće otvara pitanje mogućeg raspoređivanja NATO snaga u BiH. </p><p>U tom pogledu su čak i određeni politički zvaničnici napravili neke korake, a i Evropski parlament je zabrinut zbog novonastale situacije u Bosni i Hercegovini te je na zasjedanju 12. jula pozvao na razmatranje raspoređivanja dodatnih kapaciteta EUFOR-a u Distriktu Brčko.</p><h2>&nbsp;Angažiranje trupa</h2><p>Pitanje koje se nameće jeste da li bi, u slučaju potrebe i narušavanja ustavnog poretka, EUFOR ili NATO imali mogućnost djelovanja u Bosni i Hercegovini. Odgovor je da, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, ne samo da imaju mogućnost i pravo nego i obavezu djelovanja u našoj zemlji.</p><p>Iako Bosna i Hercegovina nije članica NATO-a, Sjevernoatlantski savez je prisutan u našoj zemlji od prvog dana novoustroja države. Dejtonski mirovni sporazum eksplicitno daje NATO-u mandat da nadgleda njegovu provedbu u BiH. </p><p>S obzirom na to da je Dodik odlučio da ne priznaje odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda, koji su dejtonske kategorije, ozbiljno je narušio ustavnu konstrukciju Bosne i Hercegovine pa mnogi strahuju da bi to moglo dovesti do eskalacije tenzija u našoj zemlji te odgovor traže u dodatnom angažiranju stranih trupa u BiH.</p><h2>Nema snagu</h2><p>S izuzetkom MUP-a RS, Dodik na svojoj strani nema oružanu silu nakon što je stvaranjem Oružanih snaga BiH 2006. ukinuta Vojska Republike Srpske te bi, u slučaju da napravi još drastičniji korak u pravcu rušenja ustavnog poretka zemlje, njegova mogućnost bilo kakve fizičke odbrane tih poteza bila krajnje ograničena. S druge strane, takvim potezima direktno bi prizvao mandat vodeće vojne sile u historiji ljudskog roda da djeluje.</p><p>Drugim riječima, ako bi Dodik nastavio da udara na državu, oglušuje se na odluke visokog predstavnika ili se pokušao sukobiti s policijskim snagama države BiH u slučaju intervencije, kako je najavljivao, jasno je čiju bi silu u konačnici mogao prizvati.</p><h2>Brzi odgovor</h2><p>EUFOR je krajem 2022. godine u Bosni i Hercegovini održao vojne vježbe znakovitog naziva „Brzi odgovor 2022", u kojima je učestvovalo tačno 20 zemalja. Trenutno je u Bosni i Hercegovini 1.100 vojnika EUFOR-a, ali se aktiviranjem rezervnih trupa iz inozemstva može angažirati ukupno 3.500 vojnika. Na šta bi uslijedio „brzi odgovor“, zaključite sami.</p>

Jasno je čiju bi silu Dodik u konačnici mogao prizvati

NATO bi za 24 sata mogao urnisati Dodika

<p class="">Često se u javnosti može čuti da Milorad Dodik, predsjednik RS i SNSD-a, ne snosi posljedice zbog svoje politike, ili da Zapad nije dovoljno ažuran kada je u pitanju kažnjavanje njegovog antidržavnog djelovanja. Istina je, pak, da njegovo djelovanje ima itekako duboke posljedice i po RS i po državljane BiH. Samo što su te posljedice indirektne, a njihov krivac ne tako vidljiv.<br></p><h2>Na začelju </h2><p>Nije, dakle, slučajno da je Bosna i Hercegovina već godinama na začelju regiona po prilivu direktnih stranih investicija. Naime, kapital prije svega traži sigurnost, a zemlje u kojima konstantno vladaju politički haos, tenzije, prijetnje sukobima i otcjepljenjima, kapital zaobilazi u širokom luku. Može se samo nagađati bez koliko je milijardi investicija i hiljada novih radnih mjesta BiH u prethodnim periodu ostala zbog Dodikovog destruktivnog ponašanja.</p><p>No, postoje i parametri koji su mjerljivi i vidljivi. Jedan od njih je kamatna stopa od enormnih gotovo 5 posto, po kojoj se RS u aprilu 2021. zadužila na Londonskoj berzi, nakon što ni u jednoj međunarodnoj finansijskoj instituciji nije uspjela dobiti kredit. Objavljeno je i pismo visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) u kojem je upozorio investitore da ne ulažu novac u RS jer bi mogli ostati bez njega.</p><p>Te muke nastavljene su i ove godine, u kojoj zvaničnici RS, od Kine do Mađarske, putuju i mole za novi kredit za ovaj entitet.</p><p>Koliku štetu životu i džepovima građana RS nanosi suluda politika Milorada Dodika, pokazuje i nedavni primjer, u jeku do sada najbrutalnijih nasrtaja predsjednika manjeg entiteta na državu. </p><p>U novom paketu finansijske pomoći Evropske unije Bosna i Hercegovina dobila je 303 miliona eura za četiri važna projekta za našu zemlju. No, sva četiri projekta odvijaju se na području većeg entiteta, tj. sva sredstva planirana su za Federaciju BiH, dok je za RS namijenjeno 0 KM.</p><h2>Poruka EU</h2><p>To je zapravo prava poruka Evropske unije i Zapada kuda RS i njene građane vodi politika destrukcije, udara na ustavni poredak i saradnje s Rusijom – u međunarodnu izolaciju i finansijsku bijedu i propadanje.</p><p>No, koliko je moralno pervertirana i bezumna postala politika Republike Srpske pod vodstvom Milorada Dodika, pokazuje prijetnja premijera manjeg entiteta Radovana Viškovića, koji je na vijest da EU sprema 303 miliona eura za BiH zaprijetio da će predstavnici RS u državnim institucijama blokirati ova sredstva zbog toga što su namijenjena samo za Federaciju.</p><p>Iako Dodik iz nekih svojih proračuna negdje u podsvijesti možda i priželjkuje da bude maknut i u historiju uđe kao mučenik, ne treba smetnuti da je bijeda u koju vodi građane RS pozicije koštala i mnogo veće igrače od njega. Račun Miloševiću za deset godina ekonomske propasti, inflacije i izolacije Srbije na kraju su ispostavili građani ove zemlje. Na ulici.</p><h2>Enorman dug</h2><p>Na kraju 2022. učešće javnog duga Federacije u odnosu na ostvareni BDP iz 2021. godine iznosio je 25,66 posto, a u odnosu na procijenjeni BDP za 2022. oko 23,22 posto, što je znatno niže u odnosu na učešće javnog duga Republike Srpske koje iznosi oko 43 posto. Javni dug po stanovniku Republike Srpske je otprilike dva puta veći nego u Federaciji BiH. Na kraju 2022. zaduženost Federacije po glavi stanovnika iznosila je 2.986 KM, a Republike Srpske 5.633 KM.</p>

Zvaničnici RS, od Kine do Mađarske, putuju i mole za novi kredit za ovaj entitet

Fatalne posljedice sulude politike po životni standard: Dodik sve nas vodi u bijedu!

<p>Nakon stadiona “Grunvald” i kasnije Olimpijskog, zadivljujući teren na sjeveru Minhena treći je domaći stadion u Bajernovoj dugoj historiji Bundeslige i svakako najspektakularniji. Najmoderniji evropski stadion, s kapacitetom od više od 70.000 gledalaca, već se u kratkom roku učvrstio u kolektivnoj svijesti fudbalskih navijača širom svijeta.<br></p><h2>Impresivna fasada</h2><p>Posjetioce i dalje posebno impresionira fasada, 2.760 jastuka u obliku dijamanta čine najveću membransku oblogu na svijetu koja pokriva površinu od 66.500 kvadrata. Troslojna unutrašnjost “Allianz Arene” ima izvanrednu akustiku koja brzo pretvara stadion u kotao.</p><p>Nije iznenađenje da je „Allianz Arena“ gotovo uvijek puna do vrha. Karte za utakmice Bajerna teško je naći čak i za utakmice koje se igraju mjesecima unaprijed, a najskuplja sjedišta i lože rasprodati su godinama unaprijed.</p><p>Oko dva miliona navijača posjeti stadion svake sezone, a svih 71.000 raspoloživih sjedala i stajaćih mjesta rasprodato je za svih 17 domaćih utakmica Bundeslige. Bajernov nevjerovatan rekord posjećenosti uvijek uključuje 68.000 punih mjesta za evropske utakmice (kapacitet je smanjen za 3.000 u konfiguraciji sa svim sjedalima). U pravilu, nedugo nakon objave rasporeda Bundeslige početkom jula, više od pola Bajernovih ligaških utakmica na ''Allianz Areni'' odjednom se rasproda.</p><p>Šta dovodi desetine hiljada fanova da gledaju bavarskog giganta? Zvijezde moćnog minhenskog Bajerna, naravno. Ali navijači, također, mogu očekivati da će se o njima dobro brinuti, i prije i poslije utakmice. Za gastronomske potrebe brine se 6.000 ugostiteljskih objekata unutar stadion. Najveće višeetažno parkiralište u Evropi nudi gotovo 10.000 parking mjesta.</p><h2>Bajernov muzej</h2><p>Od maja 2012. postoji još jedan uvjerljiv razlog zbog kojeg navijači i porodice hrle na stadion u gomilama: FCB Erlebniswelt, smješten na “Allianz Areni” i već poznat kao nezaobilazna atrakcija za hiljade od pet miliona posjetilaca Minhena svake godine. Najveći njemački klupski muzej priča zanimljivu priču o klubu u interaktivnoj instalaciji koja pokriva više od 3.000 kvadrata.</p><p>Izložba na nivou 3 “Allianz Arene” sadrži mnogo više od bezbrojnih fascinantnih eksponata, uključujući trofeje, kopačke i majice Bajernovih velikana iz prošlosti i sadašnjosti. Stodvadesettrogodišnja historija jednog od najpoznatijih i najuspješnijih evropskih klubova prepričava se opojnom mješavinom činjenica i infotainmenta, moderno i emotivno dirljivo, ali u isto vrijeme potpuno autentično. </p><p>Trofeji, pehari i više od 500 izložaka izloženi su pomoću nagrađivane medijske tehnologije i interaktivnih elemenata, privlačeći velike i male nogometne entuzijaste, ljubitelje sporta i posjetioce koji su jednostavno znatiželjni.</p><h2>Bajernov šop</h2><p>Nakon što su doživjeli FCB Erlebniswelt posjetioci ulaze u gigantski FC Bayern Megastore, sada proširen i moderniziran, koji je još atraktivniji nego ikad prije. Službena roba posvećena najuspješnijem njemačkom klubu ispunjava gotovo 1.000 kvadrata i najširi je asortiman koji nudi neki bundesligaški klub s više od 500 artikala za navijače.</p><h2>Arhitektonsko čudo</h2><p>Ovo arhitektonsko čudo osmislili su svjetski poznati arhitekti Žak Hercog (Jaques Herzog) i Pjer de Meron (Pierre de Meuron). Posebno se može ponositi činjenicom da je “Allianz Arena” pozitivno dočekana od minhenske javnosti. Na referendumu održanom ujesen 2001. godine većina od 65,8 posto građana Minhena glasala je za projekt izgradnje. Kamen temeljac položen je 21. maja 2002. Manje od tri godine kasnije Bajern Minhen suočio se s Njemačkom 31. maja 2005. u prvoj utakmici u “Areni”.</p>

Fasada od 2.760 jastuka u obliku dijamanta čini najveću membransku oblogu na svijetu

“Allianz Arena”: Stadion koji ostavlja bez daha 

Posjetili smo jedan od najljepših stadiona na svijetu: Dom Bajerna je svjetsko arhitektonsko čudo

<p>Sve opcije su na stolu, Dodik sam odlučuje o svojoj sudbini. Ovo je bio odgovor visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt) na pitanje u intervjuu za „Avaz“ razmišlja li o mogućnosti da čak i smijeni Milorada Dodika.<br></p><p>A upravo smjena i njegovo uklanjanje s političke scene ono je što su mnogi analitičari i nevladine organizacije zahtijevali nakon posljednjeg Dodikovog udara na državu Bosnu i Hercegovinu s izglasavanjem zakona po kojima odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda više neće važiti na teritoriji ovog entiteta.</p><h2>Krše obaveze</h2><p>Bonska ovlaštenja koja su usvojena krajem 1997. godine omogućavaju&nbsp;visokom predstavniku da smijeni s dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.</p><p>No, zanimljivo je da se na prvom mjestu naglašava moć smjene političara koji krše Dejtonski sporazum. A upravo su smjene bile mehanizam koji su, u prvim godinama nakon Dejtona, visoki predstavnici često upotrebljavali kako bi sa scene uklonili problematične političare i omogućili da Bosna i Hercegovina postane funkcionalnija država.</p><p>Među prvim „krupnim zvjerkama“ koje su bile smijenjene bio je Nikola Poplašen, koji je 1999. godine uklonjen s mjesta predsjednika Republike Srpske od tadašnjeg visokog predstavnika Karlosa Vestendorpa (Carlos Westendorp). Ironija je da je razlog smjene bilo njegovo odbijanje da Miloradu Dodiku, tadašnjem miljeniku Zapada, dodijeli mandat za sastav Vlade, što je Dodik tada podržao javno ismijavajući Poplašena zbog smjene.</p><p>Austrijski diplomata Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch) za bonskim ovlastima posegnuo je 242 puta. Nakon što je spriječen pokušaj uspostave "hrvatske samouprave", 2001. godine, Petrič je smijenio člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a Antu Jelavića, koji je poslije toga prebjegao u susjednu Hrvatsku. Zajedno s njim smijenjen je i niz zvaničnika na federalnom i kantonalnim nivoima.</p><h2>Pedi šampion</h2><p>Najviše je bonske ovlasti upotrebljavao Britanac Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), koji je tokom svog mandata, od 2002. do 2006. godine, nametnuo čak 430 odluka. Ešdaun je čuven po tome da je u jednom danu smijenio 59 funkcionera u RS, među njima i Dragana Kalinića, predsjednika Narodne skupštine RS i do tada prvog čovjeka SDS-a, Zorana Đerića, ministra unutrašnjih poslova RS, poslanike SDS-a u Narodnoj skupštini RS i znatan broj načelnika općina. Na listi trajno smijenjenih našlo se 12 osoba, dok su ostali smijenjeni uvjetno, do hapšenja Radovana Karadžića. Visoki predstavnik je 2003. smijenio i tadašnjeg direktora “Elektroprivrede BiH” Edhema Bičakčića, a zbog zloupotrebe položaja i korupcije. Ešdaun je 2005. s dužnosti člana Predsjedništva BiH smijenio Dragana Čovića zbog podizanja optužnice u Sudu BiH, a koja ga je teretila za zloupotrebu položaja i učestvovanje u sumnjivim poslovima firme "Lijanovići".</p><p>Svi njihovi grijesi danas izgledaju minorno u odnosu na udare na državu i nedjela koja provodi Milorad Dodik.</p><h2>Obustavljene smjene</h2><p>Ešdaunov nasljednik Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwartz-Schilling) nije upamćen po smjenama, ali je prije nekoliko godina izjavio da je planirao smijeniti Milorada Dodika. Miroslav Lajčak je u svom mandatu smijenio direktora Policije RS Dragomira Andana i zaposlenika Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Predraga Ćeranića. Valentin Incko (Inzko) smijenio je&nbsp;policijskog komesara u HNK Himzu Đonku i Radislava Jovičića, funkcionera u SIPA-i. Kristijan Šmit još nije smjenjivao. </p><p>Ipak, i pored haosa koji stvara u srcu Evrope, međunarodna zajednica još nije odlučila podržati visokog predstavnika u punom korištenju njegovih ovlaštenja, iako je jasno da je proces izgradnje BiH kao države negdje u međuvremenu debelo zakazao.</p>

Svi njihovi grijesi danas izgledaju minorno u odnosu na udare na državu i nedjela koja provodi sadašnji predsjednik RS

Kako su nekad korištene bonske ovlasti: Visoki predstavnici su smjenjivali i veće igrače od Dodika

<p>Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakone po kojima odluke Ustavnog suda i visokog predstavnika više ne važe na teritoriji ovog entiteta svi postavljaju pitanje šta dalje.<br></p><p>Odgovor na ovo pitanje čini se da sa sigurnošću jedino znaju radikalni trabanti SDfA stranke. Naime, grupica ljudi koji sebe nazivaju politolozima, analitičarima i stručnjacima, a čije su veze s vrhom Demokratske stranke i u manjoj mjeri SDA dokumentirane kako kroz prostor u udarnim terminima u njima bliskim medijima ili druženja na stranačkim sijelima tako i kroz činjenicu da su mnoge njihove opasne ideje u međuvremenu počeli ponavljati i Komšić i Izetbegović, ima rješenje. </p><h2>Koji mehanizam</h2><p>Na Dodikove udare na državu i njen ustavni poredak oni predlažu da bošnjački prvaci urade još gore – izvrše udar na dejtonsku BiH i sruše ustavni poredak.</p><p>Ovi krugovi tako već danima šire teorije da bi probosanski političari (pritom ne precizirajući tačno koji) trebali pod hitno formirati vladu nacionalnog jedinstva i proglasiti BiH republikom, odnosno proglasiti vraćanje na scenu ustava koji je važio prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. </p><p>Ovakve ideje su diletantske, nebulozne, ali i krajnje opasne iz više razloga. Prije svega, Bosna i Hercegovina i dalje ima svoje izvršne, zakonodavne i sudske institucije – Vijeće ministara, Parlamentarnu skupštinu s dva doma, Ustavni sud, Sud i Tužilaštvo, uz prateće državne institucije od Oružanih snaga BiH, preko SIPA-e, do Carinske službe. </p><p>No, koji bi to tačno bio mehanizam „vraćanja“ Ustava Republike BiH? Dakako da oni ne očekuju da ga proglasi Parlamentarna skupština BiH, što je nemoguće s obzirom na strukturu i način odlučivanja. Nešto veće šanse imali bi u Parlamentu FBiH, no Federacija nije država, pa njihova vizija valjda podrazumijeva da se političari iz samo jednog naroda okupe na kakvoj livadi i kažu – “Dejton je mrtav, odsad važi Republika BiH!”   </p><h2>Možda ratom</h2><p>I sve da se to i uradi – ko bi tu novu vladu i vlast tačno priznao? Još važnije, čak da se to hipotetički i desi, da grupa političara jednostrano proglasi povratak Republike BiH, kako bi tačno uspostavili vlast nad 49 posto Republike Srpske i još oko 25 posto teritorije države na kojoj vlada HDZ, koji takvu državu zasigurno ne bi prihvatili? Možda ratom? Ili očekuju da im to neko drugi isporuči, možda NATO? </p><p>A Dodik bi, naravno, s radošću i ushićenjem dočekao takav potez. Ako bi na njegovo antiustavno djelovanje bošnjačka reakcija bila jednostrano proglašenje nekakve vlastite države i udar na kompletnu dejtonsku ustavnu strukturu, Dodik bi dobio upravo ono što želi – raspad države, u doslovnom smislu rušenje i nestanak njenih institucija i formiranje paradržave na teritoriji BiH, čija bi hipotetička vlast mogla sezati samo dotle dokle su Bošnjaci većina. Osim ako ne misle ratovati.</p><h2>Jugoslavenska lekcija </h2><p>Sličan scenarij dešavao se u slučaju raspada Jugoslavije. Naime, Miloševićevi silni udari na pravni poredak zemlje, od jednostranog ukidanja autonomija Kosovu i Vojvodini, preko uvođenja sankcija Sloveniji, do upadanja u monetarni sistem države, u konačnici su doveli do toga da Slovenija i Hrvatska u junu 1991. proglase nezavisnost. Prethodno je došlo do de facto raspada jugoslavenskih institucija, a Badinterova komisija u konačnici nije mogla ništa drugo zaključiti nego da se ta država raspala.</p><p>Nadati se da bošnjački političari iz svih stranaka imaju daleko više razuma, ali, ako se uzme u obzir da su ranije mnoge opasne i štetočinske ideje ove klike već usvajali neki od bošnjačkih lidera poput Željka Komšića, onda itekako imamo razloga strahovati od njihovih ideja.</p>

Chatbot izabrao Mirzu Teletovića u najbolji fudbalski sastav BiH svih vremena

Mutne radnje biznismena bliskog Bakiru Izetbegoviću: Kako je El-Šidi oprao novac iz "Magrosa"

Ministar Bunoza za "Avaz": Odluke Ustavnog suda BiH se moraju provoditi

Ponos glavnog grada

Kako je propala revizija presude protiv Srbije

Predsjednik RS izgubio je i posljednju nadu: UN nokautirao Dodika

Priča o indeksu je zamazivanje očiju javnosti: A gdje je diploma?!

Alisa, propjevaj

I nakon patetičnih poruka ostaju smeće i haos: Mogu li Facebook statusi urediti Spomen-park Vraca

Politički siledžija nudi deeskalaciju krize: Popuštanje Dodiku bio bi poraz za državu BiH

Zeleno-crvena lajk gradonačelnica

NATO bi za 24 sata mogao urnisati Dodika

Fatalne posljedice sulude politike po životni standard: Dodik sve nas vodi u bijedu!

Posjetili smo jedan od najljepših stadiona na svijetu: Dom Bajerna je svjetsko arhitektonsko čudo

Kako su nekad korištene bonske ovlasti: Visoki predstavnici su smjenjivali i veće igrače od Dodika

Sulude ideje trabanata bliskih SDfA: Srušiti državu BiH u inat Dodiku

Chatbot izabrao Mirzu Teletovića u najbolji fudbalski sastav BiH svih vremena

Mutne radnje biznismena bliskog Bakiru Izetbegoviću: Kako je El-Šidi oprao novac iz "Magrosa"

Ministar Bunoza za "Avaz": Odluke Ustavnog suda BiH se moraju provoditi

Ponos glavnog grada

Kako je propala revizija presude protiv Srbije

Predsjednik RS izgubio je i posljednju nadu: UN nokautirao Dodika

Priča o indeksu je zamazivanje očiju javnosti: A gdje je diploma?!

Alisa, propjevaj

I nakon patetičnih poruka ostaju smeće i haos: Mogu li Facebook statusi urediti Spomen-park Vraca

Politički siledžija nudi deeskalaciju krize: Popuštanje Dodiku bio bi poraz za državu BiH

Zeleno-crvena lajk gradonačelnica

NATO bi za 24 sata mogao urnisati Dodika

Fatalne posljedice sulude politike po životni standard: Dodik sve nas vodi u bijedu!

Posjetili smo jedan od najljepših stadiona na svijetu: Dom Bajerna je svjetsko arhitektonsko čudo

Kako su nekad korištene bonske ovlasti: Visoki predstavnici su smjenjivali i veće igrače od Dodika

Sulude ideje trabanata bliskih SDfA: Srušiti državu BiH u inat Dodiku