Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila neustavne zakone kojima odluke Ustavnog suda BiH i odluke visokog predstavnika ne važe na teritoriji RS, a koje je Milorad Dodik u svojstvu predsjednika RS potpisao, mnogi postavljaju pitanje ko će uhapsiti Dodika!Naime, ovdje je jasno da je riječ o krivičnom djelu protiv integriteta Bosne i Hercegovine, koje je definirano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, a to djelo Kristijan Šmit (Christian Schmidt) dodatno je proširio i pooštrio nakon odluka NSRS.<h2>Negiranje genocida</h2>Ipak, ovo nije prvo nedjelo kojem svjedočimo u režiji Dodika i njegove klike u RS. Narodna skupština RS ranije je, podsjetimo, usvojila nekolicinu zakona kojima nastoje prisvojiti nadležnosti Bosne i Hercegovine, a svaki je poništen od visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.Osim toga, Dodik, ali i druge ličnosti iz RS nekoliko puta su otvoreno negirali genocid u Srebrenici, što je, prema zakonu koji je nametnuo prethodni visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko), krivično djelo.Ništa od navedenog nije naišlo na adekvatnu reakciju Tužilaštva BiH i SIPA-e. Glavni državni tužilac Milenko Kajganić čak je i pravdao svoje nedjelovanje tvrdnjama kako je djelo negiranja genocida „teško dokazati“.Kajganić je u trenutku imenovanja pred članovima VSTV-a, a kasnije i pred novinarima, negirao bilo kakvu povezanost s političkim strankama. &nbsp;<h2>Ključni problem</h2>Lider Stranke za BiH Semir Efendić prije nekoliko dana izrazio je sumnju u to da bi Dodik mogao biti uhapšen postavivši pitanje: “Kako ćemo očekivati da SIPA djeluje kad je Dodik postavio direktora?“Na čelu SIPA-e nalazi se Darko Ćulum, koji je, kao kadar SNSD-a, postavljan na čelo ove institucije u ljeto 2020. godine. I pored toga, Dodik je već najavljivao mogućnost da će čak i SIPA-i zabraniti djelovanje na prostoru RS.I dok je Kajganić negirao bilo kakve veze s politikom i strankama, u slučaju Ćuluma tu su stvari manje-više jasne.I tu dolazimo do ključnog problema Bosne i Hercegovine. Svakoj državi se može desiti da ovaj ili onaj kabadahija dođe na njeno čelo i krene kršiti zakone i ustav. No, zato princip podjele vlasti omogućava da ona pravosudna nadzire izvršnu i sankcionira svakoga ko bi izašao izvan okvira zakona i ustava. Upravo ta funkcija i osigurava trajnu funkcionalnost neke države. Stoga će posljednji udar Dodika na državu biti pravi ispit za institucije BiH, posebno Tužilaštvo, da li one uopće imaju smisla, tj. da li u stanju zaštititi ustavni poredak države. Jer, ako nema institucija, onda nema ni Bosne i Hercegovine kao države.<h2>Formiran predmet</h2>Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet u vezi s potpisivanjem odluke i objavljivanjem u „Službenom glasniku RS“ ukaza predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o proglašenju zakona da se odluke visokog predstavnika ne objavljuju u „Službenom glasniku“ i da se odluke Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na teritoriji RS. Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić naveo je da u timu rade tri tužioca, zajedno sa SIPA-om i drugim nadležnim agencijama.

Posljednji njegov udar na državu bit će pravi ispit za institucije BiH i to jesu li u stanju zaštititi ustavni poredak države

Ko će uhapsiti Dodika

Faruk Drina jedan je od primitivnijih internet jurišnika SDA na društvenim mrežama koji iz dana u dan, demonstrirajući raskošnu nepismenost, na najbrutalniji način vrijeđa i omalovažava svakoga ko bi se drznuo na bilo koji način suprotstaviti bračnom paru Izetbegoviću. I dok protivnike SDA Drina redovno zasipa optužbama da su četnici, izdajnici i strani plaćenici, za svog prijatelja Gorana Bregovića nalazi riječi hvale čak i kad na 11. juli, godišnjicu genocida u Srebrenici, organizuje derneke po bijelom svijetu.Posebna meta Drininih prostačkih napada i uvreda je slavni bh. novinar i voditelj Senad Hadžifejzović. Ovaj estradni primitivac ga svakodnevno targetira i upućuje mu sadističke uvrede i kletve.Tako je Drina u svojoj posljednjoj objavi na Facebooku objavio lažnu vijest o smrti Senada Hažifejzovića. -	Tužna vijest. Izgleda da nas je napustio još jedan doajen novinarstva - poznati novinar, Senad Hadžifejzović (nepotvrđeno-saznanje). Ne mogu da vjerujem. Radovao bih se da je ovo dezinformacija. Ali...! Božije je preće. Vječna pomjat – napisao je Drina.

Nije prvi put da je Hadžifejzović bio meta morbidnih želja ovog prostaka.

Tako je prije nekoliko mjeseci, nezadovoljan njegovim izvještavanjem, Drina poželio Hadžifejzoviću da mu srce otkaže, a nakon toga je napravio i montažu njegove smrtovnice.&nbsp;

Tužna vijest. Izgleda da nas je napustio još jedan doajen novinarstva - poznati novinar, Senad Hadžifejzović, napisao je Drina

Faruk Drina, menadžer SDA, izmislio smrt najpoznatijeg bh. novinara

Tokom obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici posebno upečatljiv, fantastičan govor održao je potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa Menahem Z. Rozensaft (Menachem Rosensaft), koji je između ostalog kazao da Milorad Dodik, Peter Handke i Željka Cvijanović negiraju genocid u Srebrenici i da im to nikad neće biti oprošteno i zaboravljeno.- Vama koji veličate Mladića muralima u Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci, Kalinoviku, Beogradu. Vama čije riječi danas ubijaju mrtve opet. Vi svojim lažima, negiranjem genocida postajete pomagači počiniocima nakon ubistava, silovanja, zločina protiv čovječnosti, etničkog čišćenja, genocida - rekao je Rozensaft.Važno je prisustvo Svjetskog jevrejskog kongresa u Potočarima. Nakon preživljenog holokausta i nacističkog užasa u Drugom svjetskom ratu Jevreji su prepoznali bošnjačku žrtvu i tokom rata u BiH, posebno oni nastanjeni u SAD bili su među najvećim zagovornicima zapadne vojne intervencije i sankcioniranja odgovornih za zločine.Podrškom radu Memorijalnog centra i jasnom osudom genocida u Srebrenici, ali i podizanjem svijesti svjetske javnosti o zločinu koji se dogodio Rozensaft svjedoči o dubinskoj povezanosti bošnjačkog i jevrejskog naroda te pokazuje da krovna organizacija Jevreja u svijetu neće dozvoliti da genocid nad Bošnjacima bude zanemaren ili zaboravljen, kao i da će negatori biti stavljeni na svjetski stub srama

Rozensaft svjedoči dubinskoj povezanosti bošnjačkog i jevrejskog naroda

Menahem Rozensaft: Historijski govor

“Kako se Evropi mogla dogoditi Srebrenica?“ zagrmio je prije nekoliko godina jedan visoki evropski zvaničnik na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici.Uistinu, kako se moglo desiti da u srcu Evrope, na kapiji svijetle i pobjedničke zapadne civilizacije, na očigled svijeta, u zaštičenoj zoni UN-a, uz kukavičko nijemo posmatranje holandskog bataljona, paravojska paradržave jednog pravoslavnog evropskog naroda izvede kompleksan genocidni poduhvat istrebljivanja pripadnika jednog muslimanskog evropskog naroda, likvidirajući ih preko osam hiljada u samo nekoliko dana? Za razliku od spomenutog zvaničnika, ovo pitanje zapadni diplomati uglavnom ne vole postavljati, jer ih podsjeća na infiderentnu, sramotnu, bijedničku ulogu vlastitih država u Srebreničkom genocidu. Umjesto toga, skloniji su razbacivati se prežvakanim floskulama „Srebrenice se moramo sjećati kako se zločin nikad ne bi ponovio“, itd..U Srbiji i Republici Srpskoj pitanje „kako se Srebrenica desila“ vole postavljat. Često. Odgovori su raznovrsni i mahom suprotstavljeni elementarnoj ljudskosti, civilizaciji i razumu, te se uglavnom kreću u rejonu teorija zavjera, od paklenog plana Amerikanaca koji su naivne pripadnike VRS navukli na genocid kako bi dobili opravdanje da ih bombarduju, preko pravdanja zločina odmazdom zbog navodnih prethodnih zločina pripadnika ABiH u okolini Srebrenice do čak i potpunog negiranja da se ikakav ozbiljniji zločin tu uopšte i desio.

<h2>Odgovor je jednostavan</h2>I Bošnjaci sebi često postavljaju to pitanje, uglavnom uz nevjericu – otkud u njihovim dojučerašnjim komšijama, prijateljima i kumovima toliko mržnje i zvjerstva da nad njima počine takav zločin.I zaista, kako se mogla dogoditi Srebrenica? Odgovor na ovo pitanje i pored sve brutalnosti zapravo je krajnje jednostavan, u njemu, štaviše, nema nikakve mistike i nerazjašnjenih motiva.Haški sud na kraju je presudio da se od svih masovnih zločina u BiH samo onaj u Srebrenici može okvalifikovati kao genocid. Teško je, bolno, tužno i mučno govoriti o Srebrenici koja je postala simbol stradanja Bošnjaka. Srebrenica je pojedinačno najužasniji, nakrvavij zločin u prethodnom ratu, ali ipak u konačnici samo jedna zločinačka epizoda, zenit na kraju krvavog velikosrpskog projekta puškom započetog početkom devedesetih. Ono što se desilo u Srebrenici, prethodno se desilo na desetinama stratišta u Prijedoru, Višegradu, Foči, Vlasenici, Sarajevu, Zvorniku… Nema razlike između zaklanih i strijeljanih na Višegradskoj ćupriji, Korićanskim stijenama ili u Potočarima. Granate Vojske RS koje su četiri godine masakrirale hiljade građana opkoljenog Sarajeva, u godinama koje su prethodile genocidu ubijale su i nesretnike u srebreničkoj enklavi. Padale su i po Bihaću, i po Goradžu. Da je VRS uspjela osvojiti urbani dio Sarajeva, desila bi se Srebrenica, višestruko krvavija, uzimajući u obzir ukupan broj stanovnika. Da su pali, Srebrenica bi se desila i u Goraždu, i u Bihaću, kao što se tokom 1992. Srebrenica desila širom Istočne Bosne i Krajine.<h2>Srebrenica nije bila izuzetak</h2>Kada se odaje počast žrtvama u Srebrenici na umu se uvijek mora imati činjenica da ovaj zločin nije bio nikakav eksces u ratu, nego najkrvaviji dio jedne funkcionalne slagalice. Bošnjaci u Srebrenici ubijani su na isti način, s istim motivom, od iste vojske i u ime iste ideologije i istog cilja kao i sve ostale bošnjačke žrtve. Cilj je bio, zvanično i objelodanjen od Radovana Karadžića na samom početku rata, stvoriti etničku čistu srpsku državu u BiH sa što većom teritorijom, koja bi se potom ujedinila sa Srbijom u jednu veliku srpsku državu. Bošnjaci kao većinsko stanovništvo fizički su stajali na putu ostvarenju tog cilja i zato ih se fizički uklanjalo gdje god su svojim brojem mogli ugroziti opstanak tog projekta. Poseban razlog za bijes bila je njihova potvrđena državotvorna svijest i odluka da žive u nezavisnoj BiH, kao i spremnost da kako nju tako i sebe fizički brane. Višestoljetna velikosrpska propaganda i mitomanija dehumanizacije i unižavanja Bošnjaka kao izdajnika koji su „prodali veru za večeru“, krezubim fukarama s kalašnjikovima u rukama davala je i moralnu potkovu i umirenje savjesti da je „istrag apoturica“ junački čin osvećivanja njihovih predaka i ostvarivanja historijske pravde.Skoro 18.000 ljudi direktno je učestvovalo u pripremi i provođenju genocida u Srebrenici. No tu ne staje brojka. Stvarna brojka učesnika u genocidu je desetinama puta veća. Genocid su svakako počinili oni koji su ispaljivali metke i zabijali kame u grla. Genocid su počinili i komadanti, pukovnici i generali koji su davali naredbe. Genocid su počinili i političari koji su pak tim generalima davali naredbe. Ali genocid su počinili i intelektualci koji su političarima davali ideje i podstrek, kreirajući u svojim glavama genocid godinama prije nego se on počeo realizovati. Genocid su počinili i pisci koji su desetljećima svojim toksičnim štivom pozivali na osvetu, na „Nooožž! Nooožž! Nooožž…!“. Genocid su počinili i novinari koji su umilnim, prijetećim glasovima pozivali na uzimanje puške i noža. Genocid su počinili i sveštenici koji su ubice pred krvave pohode zalijevali „svetom vodom“, nastojeći genocidu dati i božansko opravdanje. Genocid su počinili i članovi porodica onih koji su činili genocid, nastavljajući da im budu očevi, supruge, braća i sestre. Genocid su počinili i oni koji nisu činili ništa. Oni su ga pogotovo počinili. Genocid je bio jedan sveobuhvatan, kompleksan, slojevit projekat koji je u sebe uključivao sve pore društva. Genocid je država. Genocid je stanje svijesti. Genocid je sistem. I genocid je prije svega ideologija. Velikosrpska. Ona je u konačnici taj demon koji je pojedincima u ruke dao puške, pera, kandila i mikrofone i šaputao im da je došlo vrijeme za stvaranje velike Srbije i „istragu poturica“.

<h2>Otkloniti uzrok</h2>Da bi se spriječilo buduće ponavljanje genocida, sjećanje na Srebrenicu neće biti dovoljno, jer nije žrtva ta koja se pita smije li ona da živi. Neophodno je otkloniti njegov uzrok, velikosrpsku ideologiju koja je još u 19. stoljeću Srbiju do tančina očistila od muslimanskog stanovništva, a u dvadesetom nastavila s istim projektom i muslimane na jugoistoku Evrope, nekoć rasprostranjene od Mađarske do Rumelije, svela na otprilike dvije enklave u BiH. Ta se ideologija može otkloniti na dva načina. Ili će srpski narod proći katarzu i odreći se ideje koja je u svojoj krvavoj historiji proizvodila genocide, etnička čišćenja i zlo za sve, uključujući i same Srbe, ili oni koji stoje na putu te ideologije moraju biti toliko jaki, moćni i naoružani da njena realizacija neće biti isplativa.Velikosrpska ideja je i danas živa i zdrava. A ona je ta koja ubija. Svi ostali su samo izvršioci.

Ona je u konačnici taj demon koji je pojedincima u ruke dao puške, pera, kandila i mikrofone i šaputao im da je došlo vrijeme za stvaranje velike Srbi

Genocid je ideologija, velikosrpska

Baš kad pomislite da Milorad Dodik i njegova politička kamarila ne mogu pasti niže, da je dno već dosegnuto i da se ispod nalaze još samo beskonačna prostranstva svemira, oni se svaki put potrude pokazati da može i dublje te da je dno tamo gdje god da su oni. Ni genocid u Srebrenici nije mogao biti pošteđen njihovog divljaštva i prostačkih provokacija. Najprije je Dodik, tokom sastanka u Konjicu, opsovao genocid, a gdje je vožd stao, nastavlja njegov potrčko Mladen Grujičić s pozicije načelnika Srebrenice.Tako je pred samo obilježavanje genocida izvrijeđao majke Srebrenice koje je nazvao raznim pogrdnim imenima, a koje iz pristojnosti ovdje nećemo ponavljati.No, ni tu prostak i huškač nije stao, pa je na dan obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici Grujičić najavio održavanje komemoracije za srpske žrtve u selu Zalazje.Dakle, ni genocid, ni dan kada hiljade majki Srebrenice oplakuju svoje najmilije nisu mogli ostati pošteđeni provokacija ovog Dodikovog primitivca.A o kakvoj štetočini i hodajućoj sramoti se radi, pokazuje činjenica da je protiv Grujičića odlučio čak djelovati i lokalni SNSD te mu zabraniti da se kandidira na izborima 2024. godine.Ipak, Grujičić je istovremeno i veliki poraz bošnjačke politike koja je dozvolila da nakon 25 godina na čelo Srebrenice zasjedne nebošnjak, koji je očigledno postavljen s ciljem da sa svoje pozicije soli najbolniju ranu bošnjačkog naroda.

Ni genocid nije mogao ostati pošteđen 
provokacija ovog Dodikovog primitivca

Mladen Grujičić: Dodikov prostak

Svoj posljednji udar na ustavni poredak i državu Dodik - kako mu je to i običaj - pravda tobožnjom borbom protiv zapadnog kolonijalizma u BiH i pozivanjem da se stranci prestanu miješati u naše unutrašnje odnose. Upravo takva nacionalističko-suverenistička retorika, uz učestale uvrede na račun zapadnih predstavnika u BiH, bilo je ono što je „krasilo“ Dodikovu politiku posljednjih petnaestak godina.No, paradoks je da je, sve s takvom retorikom, Dodik svojim djelovanjem uporno prizivao zapadni intervencionizam u BiH i nametanja.Svojim nasrtajima na državu, nepoštivanjem Ustava i zakona, najavama otcjepljenja, korupcijom, rušenjem institucija, saradnjom s Rusijom i proizvodnjom haosa, domaćin iz Laktaša:

1. Već 15 godina onemogućava zatvaranje OHR-a, nego, naprotiv, primorava visokog predstavnika da djeluje, sankcionira njegovo ponašanje i bude jaka sila u BiH.2. Direktno priziva povećanje broja stranih trupa u BiH i povećanje opsega njihovog djelovanja.3. Nudi direktno opravdanje ostanka stranih sudija u BiH, jer je jasno da je domaće pravosuđe, bez upliva stranaca, pod političkom kontrolom njega i njegovih političkih saveznika i da takvo pravosuđe ne može biti funkcionalno i pravedno.4. Bosnu i Hercegovinu, od jedne suštinski male i nebitne zemlje, čini sigurnosnim i geopolitičkim izazovom od prvorazrednog značaja u svijetu kojim se sada bave najveće svjetske sile.Deset godina spavanja Valentina Incka (Inzko) i „izražavanja zabrinutosti“ omogućilo je Dodiku da se razmaše. U tom razmahivanju u kojem je najavljivao referendume i otcjepljenja jedino što je uspio napraviti jeste da je Kristijana Šmita (Christian Schmidt) primorao da, nakon dugo vremena, ponovo na velika vrata u BiH uvede korištenje bonskih ovlaštenja.I jedini rezultat nakon njegovih 15 godina borbe za „suverenitet“ i „samostalnost“ RS može biti taj da će nakon Dodika ovaj entitet biti stavljen pod striktnu prismotru i upaliti crveni alarm svima - kako se nikad više ne bi ponovio novi Dodik.

Uz politike Milorada Dodika, snažno zapadno prisustvo i intervencionizam u BiH su zagarantirani

Dodik zove NATO

U intervjuu za „Dnevni avaz“ visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) govori o nasrtajima Milorada Dodika na ustavni poredak BiH te njegovim intervencijama koje su uslijedile kao odgovor na to, mogućnosti da smijeni predsjednika RS, rješavanju pitanja državne imovine, da li on, kao visoki predstavnik, radi na štetu Srba i Bošnjaka, te da li se kaje što je prihvatio poziciju visokog predstavnika.

<h2>Nismo tigar od papira</h2>&nbsp;Vjerujete li da će Vaše subotnje odluke zaustaviti Dodika?- Ja sam u subotu donio odluku da ilegalni zakoni koji su doneseni u Narodnoj skupštini RS ne stupe na snagu, da to ne dopustimo. Slijedimo princip - ista pravila za sve. Imam osjećaj da Milorad Dodik misli da se zakon i pravo ne odnose na njega i da on sebi može dozvoliti ono što malo ko drugi smije. Ipak, mi smo neograničenu vladavinu sultana i careva u Evropi odavno ukinuli. To znači da svako mora prihvatiti i poštovati pravne norme. Mogu apelirati na sve da zajedno trebaju služiti narodu, a to znači sjesti i raditi te donijeti zakone koji su bitni za evropske integracije. To je ono što će doprinijeti budućnosti. Ako se to ne desi, onda mora svako znati da međunarodna zajednica nije tigar od papira.<h2>&nbsp;Morat će odgovarati</h2>&nbsp;Ali upravo izgleda da on jeste iznad zakona. Ovo nije prvi put da otvoreno udara na Ustav ili negira genocid. I nikom ništa. Tužilaštvo ne djeluje.- Niko nije iznad zakona, a isto tako iznad zakona nisu određene Dodikove izjave, kojim vrijeđa druge ljude. Ako neko negira genocid, po zakonu je to krivično djelo i to krivično djelo se mora istražiti. To je posao, prije svega, Tužilaštva, ali moram reći da baš i nisam zadovoljan dosadašnjim rezultatima.Možete li zamisliti da Vas Dodik u doglednoj budućnosti zaista dovede do tačke da Vam ne preostane ništa drugo nego da ga smijenite?- Sve opcije su na stolu i ja ih sa stola neću skloniti. Dakle, nije nemoguće da ćete smijeniti Dodika?- Gospodin Dodik je sam kovač svoje sreće. A šta ako Dodik odbije ispoštovati bilo koju Vašu odluku ili odluke institucija BiH koje mu ne budu išle u prilog, te krene „do kraja“, kako je najavio. Imate li mehanizme da provodite odluke protiv Dodika?- To ste pitanje njemu trebali postaviti. Njegove destruktivne politike ne mogu proći. Nije EU kriva što je RS doveo u finansijsku situaciju u kakvoj jeste. Jednom će zbog toga morati odgovarati građanima Republike Srpske. Ja mislim da Dodik mora biti svjestan ozbiljnosti situacije i da treba praviti korake prema evropskom putu BiH, kao i ostali političari. On mora promijeniti sebe.&nbsp;Može li se on, zaista, promijeniti? Malo je prenaivno u to vjerovati nakon 15 godina u kojima njegove politike postaju samo radikalnije.- Ja to ne znam. Ali on mora krenuti na zajednički put ako se želi promijeniti. Mora da radi za svoj entitet, a to do sada nije činio, nije radio za RS. On, umjesto toga, pokazuje političku ljutnju, političku srdžbu, poput djeteta u vrtiću, za šta nema nikakvu osnovu. Bilo bi malo bolje da počne slušati svoje savjetnike. Čuo sam da je u Banjoj Luci mnogim ljudima neprijatno zbog šansi koje ne koristi ovaj entitet zbog Milorada Dodika. <h2>Ostajem u BiH</h2>Prije snimanja razgovora rekli ste mi da u BiH nikad nema odmora. Ne sumnjam da je biti visoki predstavnik u našoj zemlji krajnje stresan posao. Pitate li se ikad „što mi je ovo trebalo?“- I da, i ne. Moram vam jednu anegdotu ispričati. Jučer (prekjučer, op.a.) mi je jedan čovjek prišao kazavši kako je negdje čuo da sam izjavio da se namjeravam povući te me zamolio da to ne činim. Rekao sam mu da se ne mora brinuti, da nemam namjeru ići. Namjeravam ovdje ostati. Nadao sam se da ću tokom ljeta imati barem malo vremena da vidim ljepote zemlje, ma koliko da su lijepi Sarajevo i zgrada OHR-a, ali s obzirom na dešavanja, slabo šta stignem vidjeti od ove prelijepe zemlje. Čovjek sam koji voli izazove i osjećam se izuzetno zadovoljno kad uspješno obavim posao. Da mi je posao dosadan, umjesto što je ovako izazovan, već davno bih napustio BiH.

Neće se tolerirati antidejtonsko ponašanje vlasti u RS.
Dodik mora raditi za svoj entitet, a to do sada nije činio, nije radio za RS

Kristijan Šmit ekskluzivno za "Avaz": Hoću li smijeniti Milorada Dodika!?

Uvjet življenja u ljudskom društvu počiva na poštivanju određenih pravila ponašanja. Ne možete ljude na ulici udarati, pljačkati, obijati im stanove, polijevati ih supom u restoranu ili psovati majku iz čista. To jeste, možete, samo u tom slučaju suočavat ćete se s posljedicama - verbalni sukob sigurno, fizički sukob moguće, zatvor izvjesno, a društvena izolacija i sramota i na vas i na vašu porodicu nesumnjivo. No, šta bi bilo kada sudovi takve pojedince ne bi kažnjavali i adekvatno sankcionirali? Drugim riječima, kada država ne bi obavljala svoju funkciju i zadaće zbog kojih prvenstveno i postoji. Naravno, građanima ne bi preostalo ništa drugo, nego da sami uzmu sudbinu u ruke i obračunaju se s pojedincima koji im ugrožavaju sigurnost i narušavaju društveni sklad. Jasno je da s njima na slobodi i s odbijanjem da promijene ponašanje mirno ne možete živjeti. Isti je slučaj s Miloradom Dodikom. On već godinama provodi nasilništvo nad državom BiH i građanima ove zemlje. Otvoreno krši Ustav, usvaja neustavne zakone, negira genocid... Šta negira, psuje ga... A da ne spominjemo tek brojna koruptivna djela za koja se sumnjiči. I sve to siledžijsko, kriminalno, anticivilizacijsko ponašanje protječe bez bilo kakvih sankcija.

Dakle, nije problem u Dodiku, problem je u onima koji ne ispunjavaju svoju osnovnu ulogu – ulogu države. A to je, prije svih, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, koje godinama drži širom zatvorene oči na sva Dodikova bjelodana krivična djela počinjena nerijetko u prijenosu uživo.Ipak, u slučaju Dodika, kao i većine siledžija, jasno je da se on promijeniti neće. Nasilje će svoje prosipati dok god mu bude prolazilo da ga prosipa i dok god mu se ne uzvrati istom mjerom. Neće se umiriti, smiriti, nemoguće ga je resocijalizirati, na pružene ruke uvijek će pljuvati i jedini preduvjet za stabiliziranje društva je njegovo uklanjanje iz politike i pozicija moći.Dakle, sad je i pticama na grani jasno, a čini se i europarlamentarcima – mirne Bosne nema i ne može biti s Dodikom na bilo kakvoj poziciji moći.&nbsp;

Mirne Bosne nema i ne može biti s Dodikom na bilo kakvoj poziciji moći

S krkanom krkanski

Sulejman el-Šidi (Al-Shiddi), vlasnik istoimene grupe i biznismen blizak Bakiru Izetbegoviću, uz pomoć kojeg se 2006., dok je sadašnji lider SDA bio direktor Zavoda za izgradnju KS, domogao atraktivne lokacije u centru Sarajeva, posljednjih sedmica ulaže enormne napore da preuzme 100 posto vlasništvo nad kompanijom „Magros Veletrgovina“. „Al-Shiddi International“ d.o.o. iz Sarajeva tako je dostavio ponudu za istiskivanje i otkup dionica od 260 manjinskih dioničara „Magros Veletrgovine“ d.d., odnosno SCC-a, te nudi 150 KM po dionici, iako je njihova vrijednost procijenjena na 100 KM. Trenutno je, putem firme „Al-Shiddi Trading Co. Ltd.“ iz Rijada, te „Al-Shiddi International“ d.o.o. iz Sarajeva, Sulejman el-Šidi i njegova porodica, zajedno s investitorom iz Bahreina „International Investment Bank“, sada „Ajyad Capital“, vlasnik 99,6292 posto dionica „Magros Veletrgovine“, a 255 manjinskih dioničara su vlasnici 0,3709 posto dionica.<h2>Nema logike</h2>Na prvu, ovakvo djelovanje nema previše logike, svakako ne finansijske, jer šta bi tačno El-Šidiju, nasuprot 99,62 posto vlasništva, u poslovanju unaprijedilo i ovih mizernih 0,37 posto. Ipak, razlog što po svaku cijenu pokušava u potpunosti ovladati „Magrosom“ mogao bi biti mnogo perfidniji.

Naime, dioničari su članovi Skupštine kompanije i kao takvi imaju pravo uvida u finansije i poslovanje firme, a upravo to je, prema pouzdanim informacijama „Dnevnog avaza“, dio koji El-Šidi po svaku cijenu želi sakriti od znatiželjnih očiju.Tako je El-Šidi proteklih godina nonšalantno (zlo)upotrebljavao sredstva i dobit „Magrosa“, odnosno SCC-a, kako bi krpio gubitke i rupe u poslovanju ostalih kompanija u njegovom vlasništvu.

A mimo SCC-a, u minusu posluju manje-više sve ostale El-Šidijeve firme koje posluju u BiH, uključujući „SRE Investment“, koji se bavi nekretninama, „SHAD Invest“, koji stoji iza Poljine Hillsa, te „Fly Bosniae“, čiji je primjer posebno indikativan.Krajem 2022. „Fly Bosnia“ ostala je bez certifikata nakon što već duže vremena nije obavljala letove, a od početka je poslovala s velikim gubicima. Samo tokom 2022. godine ova kompanija poslovala je sa 4 miliona KM gubitka, a na osnovu poreza, taksi i doprinosa državi je ostala dužna 1,4 miliona KM.<h2>Prebacivanje sredstava</h2>Gubici „Fly Bosniae“ i ostalih kompanija „krpljeni“ su prebacivanjem sredstava iz „Magrosa“, pa je tako, prema „Avazovim“ izvorima, do sada iz ove kompanije izvučeno više od 72 miliona KM i prebačeno u druge firme. El-Šidi je putem kratkoročnih pozajmica firmama u svom vlasništvu davao novac, tako da je samo kompaniji „Fly Bosnia“, zaključno sa 2021. godinom, pozajmio 8,7 miliona KM. Te pozajmice, naravno, nikad nisu vraćane.Mali dioničari „Margosa“, s druge strane, za sve ove godine nisu dobili niti jednu marku na ime dividendi, uprkos velikim dobitima koje je ova firma ostvarivala te njihovim zahtjevima, o čemu su se nedavno i javno oglasili.

No, da stvar bude gora, prema našim izvorima, odluke o prebacivanju novca u ostale kompanije Sulejman el-Šidi je donosio na svoju ruku, zaobilazeći Nadzorni odbor od pet članova, čija je odluka neophodna za povlačenje takvih poslovnih poteza.<h2>Kupovina iz 2006.</h2>Podsjetimo da je „Al-Shiddi“ grupa daleke 2006. kupila državni kapital u „Magros Veletrgovini“, a na lokaciji te kompanije na Marindvoru izgrađen je „Sarajevo City Center“.Početkom 2009. godine započela je izgradnja kompleksa „Sarajevo City Center“, ukupne površine više od 100.000 kvadratnih metara.&nbsp;

El-Šidi se 2006., uz pomoć nekadašnjeg direktora Zavoda za izgradnju KS Bakira Izetbegovića, domogao atraktivne lokacije u centru Sarajeva

Izetbegovićev jaran pokriva stare dugove: El-Šidi izvukao 72 miliona iz "Magrosa"!

Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS, u svojoj suludoj avanturi udara na ustavni poredak Bosne i Hercegovine ponovo je natjerao visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt) da reagira i upotrijebi bonske ovlasti. Šmit je, podsjetimo, u subotu objavio da poništava odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) kojima se van snage stavljaju odluke visokog predstavnika na teritoriji RS, kao i odluke Ustavnog suda BiH. On je, pored poništenja neustavnih odluka, napravio izmjene Krivičnog zakona po kojima će nepoštivanje odluka visokog predstavnika nositi i krivičnu odgovornost. <h2>Dosadne floskule</h2>Dan poslije, Dodik je na Kozari održao govor u kojem je ponovio svoje tipične fraze kako Šmit nije legalni visoki predstavnik, kako je BiH kolonija međunarodne zajednice, itd.. No, pored tipičnih floksula, zanimljivo je kako je Dodik kroz cijeli govor provlačio i predsjednika Aleksandra Vučića i Srbiju.Naime, Dodik je u svom govoru uporno ponavljao da se radi o napadu SAD i Zapada na srpski narod u cjelini te RS i Srbiju, pa je naveo kako pokušavaju da uklone njega i Vučića u paketu.No, iako Dodik pokušava prikazati da je riječ o tobože zajedničkoj borbi njega i predsjednika Srbije, radi se zapravo o perfidnom i očajničkom pokušaju bacanja vrućeg krompira u Vučićeve ruke. Naime, javna je tajna da je Dodik odavno izgubio podršku Vučića i da je u posljednjoj avanturi udara na državu ostao bez podrške predsjednika Srbije.Dodik Vučiću poseban problem pravi pokušajima da pitanje RS, tj. vlastito neustavno djelovanje, veže za pitanje Kosova.Naime, insistiranje Evropske unije da se na Kosovu formira Zajednica srpskih opština (ZSO), što koči kosovski premijer Aljbin Kurti i zbog čega Kosovo trpi i kaznene mjere EU, predstavlja značajan političkih uspjeh vlasti u Srbiji i svakako maksimum koji u ovoj odavno nezavisnoj državi mogu ostvariti za Srbe koji tamo žive.No, upravo Dodikov pokušaj da to pitanje veže za RS stvara ogroman problem Vučiću, te Kurtiju pruža savršen argument da Srbija na Kosovu pokušava napraviti novu Republiku Srpsku i širiti svoju hegemoniju u regionu.<h2>Priznali Šmita</h2>Također, za razliku od Dodika, Vučić i vlasti u Srbiji priznali su Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH, a predsjednik Srbije također ne nastupa neprijateljski prema zapadnim državama i njihovim političkim predstavnicima.U svojoj posljednjoj avanturi antiustavnog djelovanja i udara na državu Dodik je sam. Nema podršku Srbije, Rusija je daleko, zabavljena svojim jadom, a Dodik saveznika odavno nema ni u Draganu Čoviću, koji je jasno osudio politike Republike Srpske i okrenuo se saradnji sa zapadnim saveznicima i izgradnji države.Stoga, ovo je bitka koju Dodik vodi sam protiv ostatka svijeta. A u toj bici može završiti samo kao gubitnik, ma koliko da se pokušavao sakriti iza srpskog naroda i Srbije.<h2>Crni dani</h2>Da se Dodiku očito spremaju „crni dani“, u nedjelju je, između redova, potvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je kazao da su stranci donijeli odluku da „idu žestoko“.- Plašim se da su stranci donijeli odluku da idu veoma žestoko, vidjet ćemo - rekao je Vučić.Pritom, dodao je da neće dalje komentirati ova dešavanja, a niti jednom riječju nije dao podršku Dodiku da nastavi i da je Srbija uz njega.Jasno je da je Dodikovo „ukopavanje“ Vučića pokušaj stvaranja pritiska na predsjednika Srbije i stvaranja lažne slike da je u ovom poduhvatu Srbija uz njega.

Ovo je bitka koju predsjednik RS vodi sam protiv ostatka svijeta, a u toj bici može završiti samo kao gubitnik


Rusija je daleko, a Srbija ga spašavati neće: Dodik ostao sam 


Nedaleko od centra Minhena nalazi se gusto izgrađen kampus BMW-a, gdje su pored fabrike i glavnih ureda proizvođača automobila smješteni muzej i prostor za iskustvo marke koji su otvoreni za javnost. <h2>Arhitektonska historija</h2>Postoje tri glavna područja koja možete posjetiti u BMW Grupi – muzej, svijet i klasiku. Svako ima svoju fascinantnu arhitektonsku historiju i svako priča posebnu priču koje zajedno upotpunjuju sliku. Kompanija je osnovana 1916. godine (zapravo se spojila iz dvije prethodne firme) i otvorila je fabriku pored zračne luke u Minhenu, na mjestu koje je u to vrijeme inače bilo poljoprivredno zemljište izvan grada. Muzej je izgrađen u isto vrijeme kad i novo sjedište koje je otvoreno 1973. godine – poznata četiri okomita cilindra i oblik zdjele za muzej. Za postojanje muzeja moramo zahvaliti arhitekti prof. Karlu Švanceru (Schwantzer).Muzej ima stalne zbirke na 4.000 kvadratnih metara.BMW Welt, s druge strane, otvoren je 2007. godine, nakon međunarodnog konkursa koji je uključivao 275 prijedloga. Pobjednički projekt došao je od zadruge Himmelb(l)au iz Austrije, koju je vodio arhitekta Volf D. Priks (Wolf D. Prix), koji je bio Švancerov učenik. Legenda kaže da je, kada je Švancer dobio poziv da mu kažu da je pobijedio na konkursu za izgradnju muzeja, Priks bio u njegovoj učionici; kasnije, kad je Priks dobio poziv u vezi s izgradnjom ruba, on je, također, predavao i radosno je najavio da će biti jedan od profesora.<h2>Srebrene barijere</h2>Arhitekti su željeli da javni prostori odjekuju i prigrle užurbana raskrižja njihove lokacije, stvarajući niz širokih rampi sa srebrenim barijerama koje doslovno stvaraju kretanje i koje su ujedinjujući element među projektima različitih razdoblja. I muzej i prostor imaju vrlo praktičnu potrebu za dovođenjem automobila u izložbene i funkcionalne prostore, tako da su sve rampe dovoljno široke za to – uključujući i spiralu zdjele!<h2>600 hiljada posjetilaca</h2>Oko 600 hiljada posjetilaca godišnje, od čega 70 posto izvan Njemačke, dođe u BMW muzej i provede jedan-dva sata u razgledavanju njegovih tematskih izložaka. Ovdje ćete saznati više o cijeloj historiji različitih odjela marke pod naslovima kao što su dizajn, težina, snaga itd. Iako nije strogo hronološki, počinje se s najranijim proizvodima, a to su bili motori za avione i motocikli. Iznenađujuće, iskonski plavo-bijeli logo i natpisi nisu se mnogo promijenili od Prvog svjetskog rata.&nbsp;

Postoje tri glavna područja koja možete posjetiti u BMW Grupi – muzej, svijet i klasiku

BMW: Kompleks objekata automobilskog diva

Posjetili smo središte BMW-a u Minhenu: U srcu svjetskog automobilskog čuda

I dok Dodik vrši najnoviji udar na ustavni poredak kroz donošenje zakona da odluke Ustavnog suda više ne važe na teritoriji RS, ne bi bilo zgoreg priupitati: a šta je s istragama protiv Milorada Dodika? Ili, možda još bolje, je li strah od tih istraga razlog što Dodik pravi cijelu ovu frku i proizvodi novi haos u zemlji? I je li možda upravo zbog njih toliko kivan na sud i pravosudne institucije u ovoj zemlji? Još u decembru 2021. godine Tužilaštvo je donijelo naredbu o provođenju istrage protiv Dodika i još 12 osoba zbog krivičnog djela napad na ustavni poredak BiH, a zbog priprema seta zakona za otimanje nadležnosti države Bosne i Hercegovine.Protiv Dodika se vodi istraga i za kupovinu vile u Beogradu u predmetu “Pavlović banka”, povodom čega je Dodik već saslušan u Tužilaštvu BiH.

Ipak, navedeni slučajevi bi mogli biti samo vrh ledenog brijega. Naime, u kuloarima se već dugo spominje da bi, nakon istraga u vezi sa Sky aplikacijom i mnoštva hapšenja u Federaciji BiH koja su uključivala i bivše visoke političke zvaničnike, lavina istraga za teški kriminal mogla biti prebačena u RS, ali u konačnici voditi i do samog Dodika, kao i njegovih članova porodice, u prvom redu sina Igora, koji se veže za mnoge sumnjive poslove.I šta ako je Dodikov pokušaj „otcjepljenja“ od države BiH i njenih institucija zapravo u prvom redu spašavanje vlastite kože, tj. pokušaj da preko uvođenja pravnog haosa i političke hajdučije samog sebe sačuva od države i krivičnog procesuiranja?U slučaju Dodika nije izvjesno koliko iskreno voli Republiku Srpsku, ali sebe i svoju djecu voli nesumnjivo. I nemojte ni sumnjati da će u cilju svog i njihovog spašavanja biti spreman na apsolutno sve.

U slučaju Dodika nije izvjesno koliko iskreno voli Republiku Srpsku, ali sebe i svoju djecu voli nesumnjivo

Dodik ide u hajduke

Dva mjeseca od formiranja nova Vlada FBiH priprema cijeli niz reformi i politika za unapređenje ekonomskog stanja u većem entitetu. Porezna reforma je možda i najvažniji potez koji se priprema za naredni period. Godinama poslodavci visoke namete na plaće, prvenstveno doprinose, ističu kao osnovnu prepreku za lakše zapošljavanje i poslovanje. Vlada FBiH intenzivno priprema izmjene zakona o porezima i doprinosima kojima bi se smanjilo opterećenje na plaće, a, iako konačni procenti još nisu utvrđeni, cilj je značajno smanjiti opterećenje koje se plaća državi. Ovo smanjenje trebalo bi biti preusmjereno u neto plaće radnika, što bi omogućilo rast plaća u FBiH.<h2>40 poduzetnika</h2>Osim smanjenja doprinosa, Vlada FBiH kao cilj u okviru strategije razvoja Federacije 2027. planira da bude 40 poduzetnika na hiljadu stanovnika te&nbsp;tako napravi skok za 20 mjesta na svjetskoj listi lakoće poslovanja. BiH je trenutno, prema indeksu o lakoći poslovanja, rangirana na 90. mjestu na svijetu, a posebno smo loše rangirani u kategoriji pokretanja posla, gdje smo na mizernom 184. mjestu u svijetu. Vlada FBiH je kao jedan od glavnih ciljeva zacrtala upravo olakšavanje pokretanja biznisa.Uz smanjenje nameta i olakšavanje registracija biznisa, Vlada FBiH u strategiji namjerava povećati i produktivnost poslovnih subjekata u ovom entitetu. Također, planira i ograničenje javne potrošnje kroz fiskalnu konsolidaciju i smanjenje rashoda, dok se daleko veći dio prihoda planira preusmjeriti u investicijsku potrošnju radi poticanja ekonomskog rasta i razvoja privatnog sektora. Nikšićeva vlada ima u planu i ubrzati rast penzija, pa je tako doneseno vanredno usklađivanje od 3,9, koje je izvršno s penzijama za maj 2023. godine. Pokrenuta je, također, inicijativa za izradu dokumenta politike demografskog razvoja i oporavka FBiH.<h2>Nove trase</h2>Kada su u pitanju infrastrukturni projekti, prioriteti su nastavak izgradnje Koridora 5C i&nbsp;izgradnja nove trase autoputa od Doboja prema Tuzli te dalje prema Zvorniku, uz koju bi se radila i željeznička pruga, odnosno elektrifikacija pruge. Oko ovih projekata već su vođeni pregovori s međunarodnim finansijskim institucijama.Prve mjere koje su već poduzete i planirane ekonomske reforme ulijevaju povjerenje da će Vlada FBiH pokrenuti prijeko potrebne promjene koje se već godinama čekaju i značajno unaprijediti investicijski ambijent i lakoću poslovanja u Federaciji.<h2>Podrška i opozicije</h2>Za sve ove reforme trebat će većinska podrška u oba doma Parlamenta FBiH. S obzirom na to da je trenutna većina u Federaciji vrlo tijesna, očekuje se da i opozicione stranke, sa SDA na čelu, podrže reforme i zakone koji bi olakšali poslovanje, smanjili namete i omogućili ekonomski rast u FBiH. Nadati se da dobre mjere neće biti rušene radi jeftinog politikantstva.&nbsp;

Prve mjere koje su već poduzete te planirane ekonomske reforme ulijevaju povjerenje da će Vlada FBiH pokrenuti prijeko potrebne promjene


Vlada FBiH priprema ekonomske reforme: Smanjenje doprinosa, lakša registracija firmi

Duga je lista lidera u BiH koji su smjenjivani od visokih predstavnika, a neki su zbog toga završavali i na smetljištu historije. Tu sudbinu su tokom svojih mandata doživljavali Dragan Čović, Ante Jelavić i Mirko Šarović kao članovi Predsjedništva, Nikola Poplašen kao predsjednik RS, Dragan Kalinić kao predsjednik Narodne skupštine RS...Gledajući s današnje distance, njihova (ne)djela i razlozi za smjenu uistinu izgledaju krajnje benigno u odnosu na ono što Dodik godinama čini, od širenja vjerske i nacionalne mržnje, preko kočenja evropskog puta BiH, do višestrukog udara na državu i ustavni poredak.<h2>&nbsp;Testiranje strpljenja</h2>Godinama je Dodik testirao međunarodnu zajednicu i probosanske političare, odmjeravao koliko daleko može ići i pomjerao granicu dozvoljenog. Ovoga puta odlučio je tu granicu dobrano prijeći, pa je Narodna skupština RS usvojila zakon na osnovu kojeg na teritoriji ovog entiteta ne važe odluke ni visokog predstavnika ni Ustavnog suda BiH.Odlukom o Ustavnom sudu Dodik i RS otišli su i dugi korak dalje od retorike o „vraćanju izvornih nadležnosti“, s obzirom na to da je Ustavni sud BiH dejtonska kategorija ugrađena u izvorni tekst Aneksa 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma. Drugim riječima, Dodik je, zajedno s NSRS, udario na izvorni Dejtonski mirovni sporazum, na koji se tako voli pozivati, te de facto izašao iz Ustava. Prethodno je iz Ustavnog suda povučen jedini preostali srpski sudija Zlatko Knežević.<h2>&nbsp;Šta dalje</h2>Postavlja se pitanje „šta dalje“. Da je BiH ozbiljna i pravna država, stvar bi išla po PS-u: Ustavni sud bi hitro poništio ovu odluku, Tužilaštvo BiH i SIPA bi reagirali u roku odmah i odgovorne za pokušaj rušenja ustavnog poretka države priveli licu pravde.Problem je što se upravo na ovakvim primjerima pokazuje da je Dodik u pravu, tj. da ova država ne funkcionira kao država. Naime, u svim navedenim institucijama njihove rukovodeće kadrove postavili su upravo političari i iluzorno je očekivati da će oni udariti na svoje šefove, tj. provoditi zakon dok ga oni krše. U zločinu kreiranja takvog sistema Dodiku su društvo pravili njegovi bošnjački i hrvatski partneri, a ni nove vlasti ne pokazuju namjeru da mijenjaju tu praksu.No, upravo u ovakvim situacijama vidi se, zapravo, da su takve partokratske prakse porobljavanja države dovele i do njenog obesmišljavanja.Stoga, jedina adekvatna i smislena reakcija koja još može očuvati državu i njen ustavni poredak može doći od visokog predstavnika.Od prvog dana imenovanja, Dodik, uz svojstvene uvrede, tvrdi da ne priznaje visokog predstavnika i da on nije legalan u BiH. Odlukom NSRS tome je dao i pravnu dimenziju.Za razliku od svog prethodnika, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je pokazao da je spreman koristiti bonske ovlasti. No, svojim potezima kao da je potvrđivao Dodikovu tezu, jer, osim poništavanja dvije-tri neustavne odluke NSRS, Šmitove intervencije bile su uglavnom koncentrirane na prostor Federacije, dok je RS uglavnom bila oslobođena zadiranja u njihovu teritoriju.<h2>&nbsp;Pobijediti NATO </h2>A sve osim smjene Milorada Dodika bio bi nedostatan potez. Jer, od čega bi u tom slučaju međunarodna zajednica mogla strahovati? Da će, možda, Dodik krenuti i pobijediti NATO, koji, također, po Dejtonu ima mandat da djeluje u BiH. Sve drugo, čak i „dogovor“ da Dodik povuče ove odluke, a istrguje nešto zauzvrat, bilo bi mu samo davanje vremena da iskoristi sljedeću priliku i povuče još radikalniji potez.Dodik je proteklih godina neupitno i nedvosmisleno demonstrirao njegovo urazumljivanje, odnosno da ni saradnja ni dogovor s njim nisu mogući. Moguće ga je jedino ukloniti, trajno, a visoki predstavnik ima te ovlasti.<h2>&nbsp;Krivična odgovornost</h2>U Krivičnom zakonu BiH, članu 156. koji se odnosi na krivična djela protiv integriteta BiH, stoji:- Ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

 Dodik je proteklih godina neupitno i nedvosmisleno demonstrirao njegovo urazumljivanje, odnosno da ni saradnja ni dogovor s njim nisu mogući


Šmite, smijeni ga i makni ga trajno

S ove vremenske distance djeluju pomalo i komično Konakovićevi pohodi u Laktaše na utakmice Igokee ne bi li umilio Dodika, ili Nikšićeve najave da je Dodik čovjek s kojim će se moći sarađivati.Dodik, nažalost, pokazuje da je u svojoj destruktivnosti i cilju rušenja Bosne i Hercegovine neumoljiv. Potrebno je, ali prilično obesmišljeno, postaviti pitanje šta sada probosanske stranke mogu uraditi da zaustave Dodika.Odgovor je manje-više - ništa. Da je SDA prethodnih 30 godina bila posvećena izgradnji institucija umjesto njihovom zloupotrebljavanju kao sredstva za kontrolu resursa i pljačku (u čemu su udruženo djelovali sa SNSD-om i HDZ-om), danas bismo se mogli uzdati u akciju Ustavnog suda, Tužilaštva i SIPA-e da neustavne odluke ponište i odgovorne za rušenje ustavnog poretka sankcioniraju.

No, ko se može uzdati u akciju institucija u koje su godinama postavljane paravlićke, simići, osmice, kneževići i drugi stranački poslušnici, čiji je cilj postavljanja bio upravo u tome da slijepo služe i štite svoje političke šefove, a ne državu.Stoga, jedina nada sada, kao i prethodnih godina, ostaje da međunarodna zajednica i visoki predstavnik urade nešto. No, ni tu ne treba biti pretjerani optimista.Naime, ako to nisu odobravali, onda su predstavnici međunarodne zajednice godinama mirno posmatrali Dodikov kriminal, kočijaške uvrede, napade, kršenja zakona i otvorene udare na državu i njen poredak.Postoji objašnjenje da je Dodik zaista toliko moćan i nedodirljiv da mu vodeće sile svijeta ne mogu ništa, što je, naravno, apsurd, ili da su u pitanju mnogo dublje i ozbiljnije političke igre suprotne od ispraznih saopćenja punih zabrinutosti i ispraznih osuda zapadnih država iza kojih ne stoji konkretna akcija.U oba slučaja gubitnik može biti samo država Bosna i Hercegovina.

Potrebno je, ali prilično obesmišljeno, postaviti pitanje šta sada probosanske stranke mogu uraditi da zaustave Dodika

Dodik se ne šali

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine još nije razmatrao tačku koja se odnosi na imenovanje nedostajućeg sudije u Ustavni sud BiH nakon penzionisanja Mate Tadića prošle godine. To je zapravo i prvi veliki ispit jačine i funkcioniranja koalicije trojke i HDZ-a. <h2>Političke kontroverze</h2>Procedura koja je počela prije više od godinu i dalje nije okončana, a cijeli proces prate brojne političke kontroverze. Sporenja su se javila zbog činjenice da je prvorangirani kandidat za ovu poziciju bio Marin Vukoja, kao kadar navodno blizak HDZ-u, koji je 2019. bio i kandidat stranaka HNS-a za delegata u Domu naroda Parlamenta BiH.Ipak, radna grupa koju je imenovao Zastupnički dom Parlamenta FBiH, nakon raspisivanja konkursa i obavljanja intervjua s kandidatima, rangirala je Vukoju na prvo mjesto.Radnu grupu su činili Mladen Bošković (HDZ), Irfan Durić (NES) i Rasim Smajlović (NiP), kao članovi Komisije za izbor i imenovanja, te sudije Hakija Zajmović i Božana Banduka, kao članovi Udruženja sudija FBiH. Iako je Vukoja rangiran kao prvi, parlamentarna komisija još nije uputila u proceduru prijedlog kandidata.Opoziciji koju predvode SDA i DF očekivano smeta imenovanje Vukoje te su cijelu situaciju iskoristili za optužbe da HDZ preko njega namjerava preuzeti Ustavni sud BiH, iako zapravo hrvatski kandidat zamjenjuje drugog prenzionisanog hrvatskog kandidata. Sporenja su se sada javila i zato što HDZ traži da Komisija za izbor i imenovanja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kojom predsjedava HDZ-ov Mladen Bošković, Zastupničkom domu na izglasavanje uputi samo ime Marina Vukoje, dok opozicija zahtijeva više kandidata.<h2>Potrebno 50 ruku</h2>HDZ je više puta poručio kako jedino podržavaju imenovanje prvoplasiranog na listi, a iz trojke su, također, stizale poruke da nemaju ništa protiv toga. Međutim, čini se da ovaj izbor još jednom pokazuje nestabilnost koja postoji među određenim strankama trojke. Osim razmirica između samih koalicionih partnera, problem predstavlja i osiguravanje parlamentarne većine. Čak i u slučaju da Komisija dostavi ime samo jednog kandidata ili ih ipak dostavi više, sudiju mora izabrati većina od 50 zastupnika. S obzirom na to da je nova Vlada FBiH izabrana tijesnom većinom, to znači da će Vukoji za imenovanje biti potreban svaki glas vladajuće većine u FBiH. A činjenica da već mjesecima stranke ne uspijevaju riješiti ovo pitanje iako su formalne procedure ispoštovane odaje utisak prilične ranjivosti nove većine u Federaciji.<h2>14 kandidata</h2>Sudija Ustavnog suda iz FBiH posljednji put je biran 2008. godine. Tada je bilo 14 kandidata, a parlamentarna komisija je suzila listu na njih pet. Sudija je izabran tajnim glasanjem. Prvi krug glasanja tada nisu prošli Amor Mašović, koji je bio zastupnik u Parlamentu FBiH, Sevima Sali-Terzić, koja je bila viši pravni savjetnik u Ustavnom sudu BiH, te Faris Vehabović, bivši registrar ovog suda. U drugom krugu Mirsad Ćeman je dobio podršku 54 zastupnika i pobijedio Damira Arnauta.Sudija koji bude izabran u Ustavni sud tu dužnost obnaša do navršene 70. godine.

Ko će uhapsiti Dodika

Faruk Drina, menadžer SDA, izmislio smrt najpoznatijeg bh. novinara

Menahem Rozensaft: Historijski govor

Genocid je ideologija, velikosrpska

Mladen Grujičić: Dodikov prostak

Dodik zove NATO

Kristijan Šmit ekskluzivno za "Avaz": Hoću li smijeniti Milorada Dodika!?

S krkanom krkanski

Izetbegovićev jaran pokriva stare dugove: El-Šidi izvukao 72 miliona iz "Magrosa"!

Rusija je daleko, a Srbija ga spašavati neće: Dodik ostao sam

Posjetili smo središte BMW-a u Minhenu: U srcu svjetskog automobilskog čuda

Dodik ide u hajduke

Vlada FBiH priprema ekonomske reforme: Smanjenje doprinosa, lakša registracija firmi

Šmite, smijeni ga i makni ga trajno

Dodik se ne šali

I dalje se čeka novi sudija Ustavnog suda iz FBiH: Vukoja za trojku nije sporan!

Ko će uhapsiti Dodika

Faruk Drina, menadžer SDA, izmislio smrt najpoznatijeg bh. novinara

Menahem Rozensaft: Historijski govor

Genocid je ideologija, velikosrpska

Mladen Grujičić: Dodikov prostak

Dodik zove NATO

Kristijan Šmit ekskluzivno za "Avaz": Hoću li smijeniti Milorada Dodika!?

S krkanom krkanski

Izetbegovićev jaran pokriva stare dugove: El-Šidi izvukao 72 miliona iz "Magrosa"!

Rusija je daleko, a Srbija ga spašavati neće: Dodik ostao sam

Posjetili smo središte BMW-a u Minhenu: U srcu svjetskog automobilskog čuda

Dodik ide u hajduke

Vlada FBiH priprema ekonomske reforme: Smanjenje doprinosa, lakša registracija firmi

Šmite, smijeni ga i makni ga trajno

Dodik se ne šali

I dalje se čeka novi sudija Ustavnog suda iz FBiH: Vukoja za trojku nije sporan!