Međunarodna agencija S&amp;P Global Ratings zadržala je kreditni rejting BiH na 'B+', sa stabilnim izgledima. Radi se, ipak, o niskom kreditnom rejtingu kojim je naglašena spekulativna kreditna sposobnost i visok kreditni rizik BiH.<h2>Usporen rast</h2>Prema analitičarima S&amp;P-a, konsolidirana fiskalna pozicija vlade u BiH i procjene da će budžetski deficiti iznositi ispod 1 posto BDP-a, što bi do 2028. trebalo rezultirati stabilizacijom duga na 21 posto BDP-a, daju snagu rejtinga BiH. S druge strane, ekonomski rast je usporen zbog slabe potražnje glavnih trgovinskih partnera BiH u EU, pa će BDP rasti tek za 2,5 posto ove godine. S&amp;P bi mogao sniziti kreditni rejting BiH, ako dođe do eskalacije političkih i institucionalnih rizika, koji bi ugrozili osnovno funkcioniranje države ili oslabiti sposobnost vlade da servisira svoje dugove, naveli su iz S&amp;P.- Mi smo na jednoj granici između prava na kreditiranje do zabrane kreditiranja. I sama država s Dejtonskim sporazumom je u jednom neodlučnom stanju, pa se pomaci ne mogu ni očekivati dok se izvana ne vidi da smo politički stabilni i da smo jedinstvena zemlja. Bez toga nema pomicanja kreditnog rejtinga na plus – kaže magistar međunarodnih ekonomskih i političkih odnosa i bivši direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.Kao nešto što nam ide u prilog, Kutle vidi stabilnost ekonomije povezane s profitabilnim bankarskim sektorom, ali neodgovorni politički akteri državu i njene građane drže na trenutnom nivou.<h2>Jeftini depoziti</h2>- Da smo u višem kreditnom rejtingu, imali bismo stabilniju situaciju. Teoretski, građani i sve razine vlasti bi mogle doći do jeftinijih, dugoročnih sredstava, banke bi mogle povlačiti novac iz jeftinijih izvora. S tim da bi u našoj situaciji, s obzirom na to da imaju jeftine depozite, banke kredite mogle davati po nižim kamatnim stopama. Međutim, kao i svaka firma, gledaju sebe. Dakle, u normalnoj državi to bi se osjetilo, a u našoj, osim psihološke sigurnosti, teško da bismo nešto osjetili na novčaniku – pojašnjava Kutle.<h2>Nije realno da bude lošije</h2>Komentirajući upozorenje da bi, u slučaju eskalacije političke situacije moglo doći do snižavanja kreditnog rejtinga BiH, Kutle smatra da do toga neće doći.- Teško je vjerovati da će do toga doći, jer prije će akteri ove situacije – Dodik, Čović i ostali, otići, nego što se to prelomi. Nije realno da bude lošije, jer narod nije lud, samo je pitanje kad će se trenutne aktere natjerati da siđu sa scene – ističe Berislav Kutle.

I sama država s Dejtonskim sporazumom je u jednom neodlučnom stanju, pa se pomaci ne mogu ni očekivati, kaže Kutle

Kutle: Nema pomicanja kreditnog rejtinga na plus

Ekonomski stručnjak Berislav Kutle o kreditnom rejtingu BiH: Na granici smo zabrane kreditiranja, nema pomaka bez političke stabilnosti

O presudi Miloradu Dodiku, odlukama CIK-a i visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), blokiranom evropskom putu BIH, novim tehnologijama na izborima i Izbornom zakonu BiH, za “Avaz” je govorio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.&nbsp;Predsjednik HDZ-a, ističe, se zalaže za puno poštivanje odluka institucija.- BiH je nerijetko suočena s novim izazovima koji nas kontinuirano tjeraju da se bavimo sami sobom, umjesto pitanjima budućnosti, životnim temama i našim vanjskopolitičkim prioritetima. Tako je i ova presuda, iako dijelom očekivana, sa sobom donijela novi izazov. Suština u politici je upravo da se možemo nositi s različitim izazovima i uvjeren sam da ćemo naći načina kako izaći iz ove krize, a da pritom očuvamo ključne odnose funkcioniranja BiH – kazao je Čović.&nbsp;Naglašava da je, nakon odluke CIK-a, potrebno primiriti unutarnju situaciju, te prihvatiti ishod cijelog procesa, jer stav HDZ-a BiH i Čovića kao predsjednika, je nedvosmislen – poštivanje sudskih presuda važno je za funkcioniranje svakog društva, pa tako i BiH.- Moj osobni stav o CIK-u ste zadnjih par godina čuli više puta – to tijelo nije izabrano u skladu sa zakonom. Međutim, mi imamo konačne zaključke tog tijela koje moramo poštovati. Slično mogu kazati i za visokog predstavnika. Nije tajna da smatram da domaći predstavnici, koji su izraz demokracije i izborne volje žitelja BiH, moraju moći preuzeti potpunu odgovornost i nadležnost nad svim pitanjima BiH. To nam je, uostalom, jasno kazano i za naš evropski put. Kada će do toga doći ne mogu kazati sa sigurnošću. Ono što je jasno jest da institucija OHR-a postoji i djeluje u BiH i odluke OHR-a treba poštivati – ističe Čović.Podsjeća da je na isti način postupio i prije 20 godina, kada ga je tadašnji visoki predstavnik smijenio s pozicije člana Predsjedništva BiH. Imao je svoj stav, ali je odluku poštovao i molio sve kolege da postupe isto.<h2>Pravna država</h2>- I tada sam kazao da bih volio da to bude zadnja odluka visokog predstavnika, no djelovanje te institucije se produžilo još 20 godina. Slično je i s našim pravosudnim institucijama. Svjesni smo da, nažalost, nismo savršeno uređeno društvo. Često možemo raspravljati koliko funkcioniramo kao uređena pravna država i demokratsko društvo, ali uvijek smatram da je bolje poštivati sve presude svih naših institucija nego imati anarhiju kao odgovor. To je ujedno i odgovor svima nama koji se bavimo politikom, da moramo uvažavati drugostupanjsku presudu Suda BiH – dodaje Čović.Uvjeren je da će Dodikovi pravnici naći načina kako dalje komunicirati s Ustavnim sudom i institucijama koje im stoje na raspolaganju, a do tada se moraju tražiti rješenja kako osigurati da funkcioniraju svi elementi BiH.

- To je poruka svakom političaru, pa i onima koji se sada nadmudruju i kao zamalo ministri ili ministri svakodnevno komentiraju aktuelnu političku situaciju u BiH, a u biti stalno i svjesno dolijevaju ulje na neku novu vatru. Nama vatra ne treba i siguran sam da ćemo naći načina i dati puni doprinos u ime HDZ-a BiH da se odnosi stabiliziraju i da u miru rješavamo naše probleme, a činjenica je da je problema jako puno – naglašava Čović.Komentirajući poruke SNSD-a da ova stranka više nema partnera u FBiH, Čović kaže da ima isti stav kao početkom godine, kad je Trojka poručila da više ne komunicira s SNSD-om. Sporazum, potpisan 2022. godine, za HDZ vrijedi sve dok se ne potpiše novi.- Danas imamo Vijeće ministara koje imamo. Ne možemo ga drugačije ostvariti. To je izvršna vlast BiH koja mora funkcionirati. Imamo i parlamentarnu strukturu. Bez obzira kako se ona premetala kroz parlamentarnu većinu u Zastupničkom i Domu naroda, moramo očuvati taj kapacitet i čuvat ćemo ga do idućih izbora. Nakon izbora opet ćemo uvažavati volju predstavnika RS-a, kao izborne jedinice, odnosno FBiH, i praviti partnerstva s onima koji dobiju izborno povjerenje – kaže Čović.Slaže se s ocjenom da je evropski put BiH blokiran i podsjeća da, osim gubitka 10 posto sredstava iz Plana rasta, BiH nije usvojila zakone o Sudu i VSTV-u ni imenovala glavnog pregovarača.<h2>Riješiti Plan rasta</h2>- Danas, nažalost, uopće nema aktivnosti oko tih pitanja i to bismo mogli nazvati pravom tihom blokadom evropskog procesa. Trebamo se što prije osloboditi tih zastoja i pokušati, čak i u ovom vremenu izraženih unutarnjih problema i nadmudrivanja, riješiti Plan rasta. Vjerujem da se to može učiniti, jer bi bilo neodgovorno izgubiti dodatnih 100 miliona eura u idućih par mjeseci zbog nemogućnosti postizanja unutarnjih dogovora. Mislim da je to dovoljan motiv za sve političke dionike da uistinu svi prepoznamo evropski put BiH kao jedini put, koji apsolutno nema alternativu i koji ne smije biti riskiran zbog drugih problema s kojima se kao društvo nosimo – ističe Čović.U narednih 7 dana najavljuje razgovore s partnerima u FBiH, o pitanjima vezanim za ovaj entitet, dok na državnom nivou smatra da treba sačekati još 15-20 dana.- Istina je da postoji puno onih koji podržavaju podizanje temperature. Oni dolaze i iz našeg okruženja, ne samo iz BiH. Ja pozivam sve aktere u BiH da ne koristimo ovo vrijeme kako bismo usložnili situaciju. Na meni i na svima onima koji predstavljaju razne politike u BiH je da sjednemo i tražimo rješenja. Siguran sam da neće doći do bilo kakve izmjene vlasti na razini BiH, a da se mi moramo pripremiti da u stabilnim prilikama i demokratskim uvjetima provedemo naredne izbore i onda stabiliziramo odnose. Uvjeren sam da svi koji su davali doprinos da ova situacija bude još teža, da se bavimo samima sobom, s time moraju stati. Uistinu od toga ne vidim nikakve koristi. Mislim da će oni koji su ovih dana glasni i koji su se na određen način pretvorili u političke analitičare na koncu biti gubitnici kod onih koji na izborima trebaju dati svoje povjerenje političarima – kaže Čović.<h2>Demokratski izbori</h2>Da smo mi radili svoj posao, on ne bi trebao djelovati, kazao je, komentirajući odluku visokog predstavnika kojom su osigurana sredstva za nabavku novih tehnologija za izbore. Ipak, smatra da to ne treba biti izgovor ni visokom predstavniku da djeluje, jer je to „motiv ovima koji se žele samo svađati, kako bi donošenje odluka prepustili visokom predstavniku“.- Volio bih da smo izmijenili Izborni zakon u suštini, da smo riješili ono što osigurava ravnopravnost tri konstitutivna naroda tamo gdje se odlučuje o kolektivnim pravima – Predsjedništvu i Domovima naroda, a onda svakako i da zajamčimo integritet izbornog procesa. Tu je HDZ BiH uvijek davao svoju punu potporu. Izdvojiti stotinjak miliona KM za nešto za što ne znamo kakve će rezultate u konačnici dati može biti predmet raznih rasprava i kojekakvih pravnih procesa, ali nam u svakom slučaju treba izborni proces koji će jamčiti da svaki glas, koji je dat po demokratskim procedurama i sukladno zakonu, bude prebrojan i ne bude predmet bilo kakvih zloupotreba. Trebaju nam do kraja transparentni i demokratski izbori – ističe Čović.Vjeruje da će Izborni zakon, predložen od HDZ BiH, doći na dnevni red u jesen, jer je to zadnji rok kada bi ga trebalo usvojiti, jer 2026. je izborna godina.- Pozivam kolege koje imaju dovoljno ljubavi prema BiH, misleći prije svega na prijatelje iz Sarajeva, da malo drugačije razmišljaju. BiH se ne čuva na način da blokiraju takve procese. Hrvatski narod mora biti u mogućnosti birati svoje legitimne predstavnike – kazao nam je predsjednik HDZ-a BIH Dragan Čović.

Suština u politici je upravo da se možemo nositi s različitim izazovima i uvjeren sam da ćemo naći načina kako izaći iz ove krize, kaže Čović 

Dragan Čović: Odluke Suda BiH, OHR-a i CIK-a trebaju se poštovati

Iz Suda BiH potvrdili za “Avaz”: Zaprimljen zahtjev Milorada Dodika da kaznu zatvora zamijeni novčanomU Sud Bosne i Hercegovine stigao je zahtjev Milorada Dodika, predsjednika RS, kojim traži zamjenu kazne zatvora, potvrđeno je za “Avaz” iz Ureda za odnose s javnošću Suda BiH. - Sud je zaprimio zahtjev Milorada Dodika za zamjenu kazne zatvora novčanom. Odluka će biti donešena u razumnom roku – navode u odgovoru iz Suda BiH.Pravosnažnom presudom Suda BiH Milorad Dodik osuđen je na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Prema važećim zakonskim propisima osobe osuđene na kazne u trajanju do godinu dana imaju pravo otkupa kazne. Dodik bi u ovom slučaju, a kako bi izbjegao zatvorsku kaznu, trebao platiti 36.500 KM.

Dodik bi u ovom slučaju, a kako bi izbjegao zatvorsku kaznu, trebao platiti 36.500 KM

Iz Suda BiH potvrdili za “Avaz”: Zaprimljen zahtjev Milorada Dodika da kaznu zatvora zamijeni novčanom

Centralna izborna komisija BiH jučer je donijela odluku o prestanku mandata predsjednika RS Milorada Dodika, koja će postati pravosnažna po isteku žalbenog roka. Dok se osluškuju Dodikove reakcije, koji je uoči sjednice CIK-a, putem društvenih mreža, upitao: “A šta ako odbijem”, osnovni dio pravosnažne presude – kazna zatvora u trajanju od godinu, izvan je fokusa medija.<h2>Uputni akt</h2>Dok se njegov pravni tim o ovom pitanju ne izjašnjava, rok u kojem Sud BiH treba pozvati Dodika da se javi na izdržavanje kazne teče od dana pravosnažnosti presude.- To zakonom nije precizno definirano, ali u praksi, osobi koja je pravosnažno osuđena uputni akt se dostavlja u roku od 30 dana. Otprilike svi sudovi tako postupaju. Osoba preuzima uputni akt, a u njemu piše – javite se tada u taj zatvor – pojašnjava pravni stručnjak Damir Alić, advokat i nekadašnji tužitelj.Pravnom timu na raspolaganju je zahtjev za odgađanje izvršenja kazne, ako za to postoje zakonom propisani posebni razlozi, ili zahtjev da se zatvorska kazna preinači u novčanu. Alić očekuje da se to desi u ovom slučaju i da godina zatvora bude “otkupljena” za 36.500 KM.<h2>Zamijeniti kazne</h2>- Osuđena osoba ne mora čekati da dobije uputni akt. Takav zahtjev za svoje klijente podnosim odmah, čim je presuda došla, Sudu šaljem zahtjev za izmjenu zatvorske u novčanu kaznu. Tu Sud nema diskreciono pravo da odlučuje hoće li ili neće, nego mora zamijeniti kazne do godinu dana. Prije je mogao odlučiti, a to je po meni bilo bolje, jer zbog tzv. kriminala bijele kragne je i napravljena ova odluka da oni koji imaju para izbjegnu zatvorske kazne – ističe Alić.Alić pojašnjava da će zahtjevom za zamjenu kazne Dodik praktično priznati i odluku CIK-a. Odgovara i na Dodikovo pitanje: “Šta ako odbijem?”.<h2>Upravni spor pred Sudom BiH</h2>- Tehnički, on više ne može obnašati dužnost predsjednika i nema izlaza. On je u šah – mat poziciji i smatram da je ovo dobra situacija za građane. Mislim da će njegovi advokati pokrenuti neki upravni spor pred Sudom BiH protiv ove odluke CIK-a, ali to neće imati efekta, jer je CIK odluku donio ex officio, po sili zakona. Dakle, nema teoretske šanse, ali pravo je takvo da bukvalno mogu tužiti nekoga što je nebo plave boje. Sigurno će pokušati da krade vrijeme, da bi zakomplikovao političku situaciju, ali da će platiti kaznu, ja u to ne sumnjam – kaže Damir Alić, te dodaje da u periodu od 90 dana, u kojem CIK treba raspisati prijevremene izbore, NSRS mora donijeti odluku o imenovanju v.d. predsjednika RS do okončanja izbora.

Takav zahtjev za svoje klijente podnosim odmah, čim je presuda došla, Sudu šaljem zahtjev za izmjenu zatvorske u novčanu kaznu, ističe Alić

Pravnik Damir Alić: Teče rok u kojem Dodik treba dobiti uputni akt za izdržavanje kazne zatvora

Odlukom visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i potpisima zamjenika ministra finansija BiH Muhameda Hasanovića, kojima je slovenačkom “Viaductu” isplaćeno 110.688.333 KM po osnovu troškova arbitražne odluke protiv BIH, okončana je afera koja već mjesecima zaokuplja pažnju javnosti u BiH. Obaveze BiH sada se i zvanično smatraju izmirenim, potvrdio nam je Predrag Baroš, pravni zastupnik Viaducta.- Povukli smo i sve zahtjeve za izvršenje nad imovinom u BIH – kazao nam je Baroš.Podsjetimo, pod udarom izvršenja arbitražne odluke bili su objekti Centralne banke BIH i sredstva iz trezora BiH, kao i prihodi od rutnih naknada Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BIH kod EUROCONTROL-a.

Povukli smo i sve zahtjeve za izvršenje nad imovinom u BIH, kazao nam je Baroš

Nakon uplate 110,6 miliona KM: BiH platila troškove spora, imovina BIH “oslobođena”

Tragedija u Donjem Vakufu, kada je tokom koride jedan posjetitelj smrtno stradao, inicirala je podnošenje inicijative za zabranu održavanje korida i svih oblika borbi životinja u Parlamentu FBiH, te javnu razmjenu argumenata za i protiv ovakvih manifestacija. Dok ih jedni smatraju dijelom bh. tradicije, drugi koride u gradovima BiH vide kao poligon za borbu i patnju životinja.&nbsp;&nbsp;<h2>Patnja životinja</h2>Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Sanel Kajan uputio je inicijativu koja se odnosi na zaustavljanje borbi životinja, zabranu organiziranja borbi i prijenosa tih borbi uživo ili u snimljenom obliku.

- Inicijativu, koju kao zastupnik imam pravo podnijeti, uputio sam Vladi FBiH i Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva – Odsjeku za zaštitu zdravlja životinja. Na njima je sada da provjere ovo što sam naveo i reaguju - kaže Federalni zastupnik Sanel Kajan.On se pozvao na Zakon o veterinarstvu, te Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, koji u članu 4. posebno zabranjuje “provjeravati oštrinu životinje na drugoj životinji, huškati jednu životinju na drugu, te priređivati borbe životinja, uključujući borbe pasa, bikova, medvjeda, pijetlova kao i svih ostalih životinja”. Od Vlade FBiH traži samo da to ispoštuje.- To moja tradicija nije. Ja nikad, ni na koji način ne mogu uživati u gledanju nekog živog bića koje pati. Ja i moja djeca nismo tako odgojeni, a siguran sam da je većini stanovnika ove zemlje preko glave patnje bilo koje vrste. Nažalost, ljudi su jedina živa bića koja uživaju u patnji drugih živih bića, oni to gledaju kao zabavu – ističe Kajan.U Savezu, koji okuplja 30 klubova uzgajivača i ljubitelja bosanskog bika u BiH (SKUBB), kažu da bh. koride, koje se organiziraju širom države, ne predstavljaju borbe već takmičenja bikova. Prema riječima predsjednika Saveza Besima Gljive, na ovaj način se čuva tradicija stara skoro 250 godina, ali i autohtona bosanska vrsta buša i pasmina bosanskog bika bodača koji bi inače završio u klaonicama.

- Zakon jeste zabranio borbe životinja, ali borba je pogrešan termin. Ovo je natjecanje bikova, određeno posebnim pravilnikom, po proporcijama, težini, raznim drugim aspektima. Zabranjeno je oštrenje i kalemljenje rogova, huškanje životinja, sve je definisano pravilnikom. To se ne može porediti s borbama pasa ili nekim koridama u Španiji, i to kroz godine dokazujemo. Mislim da poslanik Kajan nije imao loše namjere, ali nas je trebao kontaktirati prije nego što je istupio – kazao nam je Gljiva.<h2>Naša tradicija</h2>Dodaje da koridama širom BiH tokom godine prisustvuje više od pola miliona ljudi, te da je i naučno dokazano da ne postoji niti jedna životinja koja uživa više privilegija od bika bodača.- Oni jedu posebnu hranu, imaju posebne smještajne kapacitete, svojim vlasnicima oni su, ustvari, ljubimci, pa je vrlo teško objasniti onome ko to ne poznaje ili ko ne voli životinje. Odgovorno tvrdim da tu nema nikakvog huškanja, nagonjenja ili patnje, i to se može vidjeti na svakoj od ovih manifestacija. To je naša tradicija. Nekada je nagrada bila košulja, sad je neka simbolična cifra. To je naš narod. Tu se ljudi sretnu, sjednu, na većini manifestacija ima i drugih sadržaja. Neće svi u pozorište, znate – naglašava Gljiva.<h2>Cijena bikova od 10 do 15 hiljada eura</h2>U Savezu pojašnjavaju da su bikovi podijeljeni u kategorije laka, srednja i teška, te da najbolji među njima dostižu cijenu 10.000 – 15.000 eura, koja naglo pada u slučaju da izgube na takmičenju.&nbsp;Međutim, Gljiva naglašava da tržišna vrijednost bika nije važna koliko titula i pehar koji odlazi pobjedniku.<h2>Činjenice</h2>- Veliki su novci u igri od klađenja na borbe bikova- Postoje vlasnici koji uoči borbe bika namažu, naprimjer, medvjeđom mašću kako bi u startu eliminirao protivnika- Vlasnici naglašavaju da su borbe bikovima u krvi, to jeste da bi se oni borili i prirodno da se sretnu bez organizacije

Bh. koride - poligon za borbe životinja ili dio tradicije i način očuvanja autohtone pasmine

Ponovo oživjele rasprave treba li zabraniti borbe bikova: Koride u BiH godišnje posjeti 500.000 ljudi

Nakon što je CIK BiH, u odluci o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku ostavila rok za žalbu, te najavila da će po njegovom isteku raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS, pravni ekspert Milan Blagojević smatra da ovakva odluka nije u skladu sa zakonom.- Članom 6.3. stav 5. Izbornog zakona BiH je propisano da uložena žalba ne odgađa obavljanje izbornih radnji propisanih tim zakonom. Jedna od izbornih radnji propisanih tim zakonom, za situaciju kakva je prestanak mandata Dodiku, zbog osude na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, je radnja raspisivanja prijevremenih izbora za predsjednika RS. Dakle, CIK BiH je danas bio dužan da donese, ne samo odluku o prestanku mandata predsjednika RS Miloradu Dodiku, već i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za tu funkciju, pošto eventualna žalba Dodika na odluku CIK-a o prestanku njegovog mandata ne odgađa obavljanje izbornih radnji. To u ovom slučaju znači da ta žalba ne odlaže obavljanje izborne radnje raspisivanja prijevremenih izbora od strane CIK-a – pojašnjava Blagojević.Dodaje da eventualna Dodikova žalba nikako ne može biti osnovana i uvažena, jer je odlukom CIK-a o prestanku mandata samo provedena pravosnažna osuđujuća presuda Suda BiH kojom je, s danom donošenja te presude, stupila na snagu i zabrana Dodiku da u periodu od šest godina obavlja funkciju predsjednika RS.- Tako da ni CIK, niti Sud BiH po eventualnoj žalbi Dodika nemaju pravo da odgode raspisivanje prijevremenih izbora, odnosno da usvoje Dodikovu eventualnu žalbu, jer bi time nezakonito derogirali i onemogućili izvršenje pravosnažne krivične presude Suda BiH koju je taj sud izrekao Miloradu Dodiku – naglašava Blagojević.

Tako da ni CIK, niti Sud BiH po eventualnoj žalbi Dodika nemaju pravo da odgode raspisivanje prijevremenih izbora

Milan Blagojević o odluci CIK-a: Morali su danas raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS

Od 12. oktobra počinje postepeno uvođenje Sistema ulaska/izlaska EU (EES), čija puna primjena počinje 10. aprila 2026. godine. Primjenom napredne tehnologije, EU će dosadašnje pečatiranje pasoša poslati u prošlost, a ulaske i izlaske državljana iz zemalja izvan Šengena evidentirati digitalnim putem. To praktično znači da će i državljani BiH na granici s Hrvatskom morati dati otiske prstiju i fotografije lica, te druge informacije.

U praksi, to, naprimjer, znači da će prelazak jednog autobusa s putnicima trajati satima. Dalje, to znači da nas od aprila čeka pakao na graničnim prijelazima.<h2>„Na lijepe oči“</h2>Od iduće godine uvodi se i Evropski sistem za informacije i odobravanje putovanja (ETIAS), koji će od putnika, izuzev maloljetnika i starijih od 70 godina, zahtijevati da prije putovanja podnesu online zahtjev, odgovore na sigurnosna pitanja i plate taksu od 20 eura.EU na ovaj način jača sigurnost i poboljšava sistem upravljanja granicama, ali iz ugla BiH nove mjere izgledaju kao dodatne cigle u već visokom zidu prema EU. Profesor međunarodnih odnosa Jahja Muhasilović kaže za „Avaz“ da su one povezane s našim napretkom na evropskom putu.- Pregovarački status dobili smo doslovno „na lijepe oči“, ali mi reforme i zakone koje smo trebali još nismo usvojili – podsjeća Muhasilović.Dodaje da se napredak ne može desiti sve dok imamo neslogu u Vijeću ministara.

- Naš evropski put i sama Šengenska liberalizacija ispaštaju zbog toga. Definitivno nismo uradili koliko smo mogli, a s druge strane nije bilo ni adekvatnog pritiska od EU. EU se ne želi miješati u naše unutrašnje prilike, ali od momenta kad smo dobili pregovarački status bilo je jasno da će tu biti trokiranja i kočenja zbog nepostojanja sinhronizacije na političkom nivou. Ne možemo da pratimo neke zemlje koje su otišle korak dalje, jer nemamo unutrašnji konsenzus – kaže Muhasilović.&nbsp;&nbsp;Ističe da je neophodno BiH što prije integrirati u evropsko tržište, jer je najveći dio izvoza iz naše zemlje vezan za EU.- U BiH je sve isparcelisano. I ako postoji volja u dijelu političkog spektra, blokade s druge strane onemogućavaju bilo kakvo reformisanje. To se dešava i danas. Evropski put BiH je za mnoge stranke postao jeftini politički populizam i one se često skrivaju iza toga. Kad je potrebno da se suštinski nešto na tom planu uradi, vidite da postoji odsustvo volje i energije – ističe Muhasilović.<h2>Dodatni zid</h2>Najavljene mjere nisu neuobičajene, jer ih primjenjuju i SAD, UK ili Japan, a BiH ih ne može izbjeći, kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.- Pitanje je šta jesmo ili nismo zaslužili svojim neradom. Činjenica je da se s ovim stvara dodatni zid oko EU, a mi smo s druge strane tog zida. EU bi mogla, ali očito ne želi, demonstrirati iskrenost podrške pristupanju naše regije. Na način da iz primjene izuzme bar zemlje kandidate za članstvo, kojih nema puno, a ne da nas stavlja u istu ravan sa Zimbabveom. To bi BiH i ostale zemlje u istom statusu mogle tražiti od EU, pa neka nas javno odbiju i kažu da nas žele držati na istoj distanci kao i one s drugog kraja svijeta – dodaje Gavran.

Nismo uradili koliko smo mogli, pregovarački status dobili smo doslovno „na lijepe oči“, 
ali reforme i zakone koje smo trebali još nismo usvojili

Muhasilović: Reforme i zakone koje smo trebali još nismo usvojili

Zbog nerada vlasti, građani BiH ostaju s druge strane EU zida

S obzirom na drugostepenu, pravosnažnu, presudu Suda BiH u slučaju Dodik i očekivanu odluku CIK BiH u smislu provođenja dijela te odluku, DF zahtjeva od Visokog predstavnika Šmita (Schmidta) obavezujuće tumačenje njegove odluke kojom je izmijenio Krivični zakon BiH a kojom je regulisao da lice pravosnažno osuđeno na zatvorsku kaznu ne može obavljati službenu funkciju u bilo kojem organu koji se finansira iz javnih sredstava (budžeta).U saopćenju iz ove stranke, imajući u vidu da je Šmit zabranio finansiranje SNSD-a iz bilo kojeg budžeta, očekuju od visokog predstavnika i izjašnjenje da li Milorad Dodik može ostati na čelu SNSD-a jer se trenutno ta stranka ne finansira iz budžeta. - Ukoliko se Šmit ogluši o ovaj zahtjev i Milorad Dodik ostane predsjednik SNSD-a zadržavajući svu moć koja mu omogućuje nastavak iste politike kao i do sada, bojimo da se da ćemo jedino moći reći kako se u suštini ništa nije promijenilo. Dodik ostaje nezaobilazan faktor političkog haosa u BiH. Moguće čak i goreg haosa od trenutnog – navode iz DF-a.

Dodik ostaje nezaobilazan faktor političkog haosa u BiH. Moguće čak i goreg haosa od trenutnog, navode iz DF-a.

Demokratska fronta traži tumačenje Kristijana Šmita: Može li Milorad Dodik ostati na čelu SNSD-a

Sinoć su otvoreni “Slobodarski dani viteškog grada Bužima”, manifestacija koja traje do 15. avgusta, čuvajući sjećanje na časnu borbu 505. viteške brigade ARBiH i njenog komandanta Izeta Nanića. General Nanić poginuo je na širem lokalitetu Ćorkovače, tokom zajedničkih operacija Hrvatske vojske i Armije RBiH na oslobađanju okupiranih teritorija u okviru operacije “Oluja”.Danas će biti organizirani pješački i biciklistički uspon na Ćorkovaču, posjeta mjestu pogibije generala Nanića i njegovih saboraca, gdje će biti proučen tevhid i održan historijski sat “Sjećanje na heroje”.<h2>Bosanski narod </h2>- Bio je to dan deblokade Bihaćkog okruga i pogibije Izeta rahmetli. Mene kao brata, i kompletnu familiju, to je potreslo. S jedne strane imaš radost, a s druge … - kaže u suzama Izetov brat Mujaga Nanić.Studirao je tokom rata, nije bio pripadnik ARBiH, a vijest o pogibiji brata, heroja odbrambeno-oslobodilačkog rata, stigla je telefonskim putem.

Rasima Nanić: Čekam dan da se u Dženetu sretnem sa svojima Izetom i Nevzetom

- Prvo nam je rečeno da je ranjen, a kasnije je telefon ponovo zazvonio i kazali su nam da je poginuo. Tako je htjela sudbina. On je i sam u dnevniku napisao: “Bit će naša, ako Bog da, BiH”. Dao je sve od sebe da sačuva što više bosanskog naroda. 505. viteška je bila na svim ratištima i zato je poginulo 500 njenih pripadnika. Nadam se da će ove godine kroz centar Bužima proći i njihova djeca s ružama, da se vidi veličina i snaga broja tih boraca koji su dali svoj život za današnju slobodu – sjeća se Mujaga Nanić.O hrabrosti, ali i vojničkom znanju generala Izeta Nanića i njegovih Bužimljana svjedočili su njegovi Krajišnici, ali i srpski oficiri i vojnici koji su se nalazili sa suprotne strane.

- On jeste moj brat, uvijek će biti, ali Izet je nadišao veličinu porodice i postao simbol pravednosti, odbrane i borbe za BiH, primjer kako treba da se voli i brani svoja država i u konačnici, kako treba da se živi. On je pokazao vojnu strategiju. Njihovi oficiri nisu mogli razumjeti, naprimjer, zašto nije dopuštao da im u ruke padne neko brdo, koje se oslobađalo po nekoliko puta. Bio je dobar poznavatelj strategije, topografskih karata, bio je čovjek koji je školovan u vojnom pravcu. I u ratu se pokazalo da samo struka može uraditi posao – ističe Mujaga Nanić.<h2>„Zlatni ljiljan“</h2>Mujagin sin prvi je rođen nakon pogibije Izeta Nanića i po njemu je dobio ime. Izetov sin Ibrahim svom drugom sinu također je dao ime Izet, pa se sjećanje na slavnog generala u časnoj familiji Nanića čuva i na ovaj način. Izet Nanić je za života 1994. odlikovan ratnim priznanjem “Zlatni ljiljan“, a posthumno 1998. godine i Ordenom heroja oslobodilačkog rata, te je unaprijeđen u čin brigadnog generala.

“Slobodarski dani viteškog grada Bužima” uključuju i sportske sadržaje, među kojima i jedan od najpoznatijih i najposjećenijih malonogometnih turnira u regiji “Izet Nanić”, a završnica manifestacije je 15. avgusta, kada će se obilježiti 33. godišnjica osnivanja 505. viteške brigade.<h2>Posljednja poruka</h2>Trajno ostaju upamćene i posljednje riječi generala Nanića, koje je noć prije pogibije zapisao u svoj ratni dnevnik.- Sve je u igri. Nadam se da će uspjeti. I ja s njima, a onda i narod. Pobjeda je blizu, ako Bog da, bit će naša BiH. Osjećam da mogu uraditi zamišljeno. Da mi je snage i sreće. Sve sam uložio. Nestalo je struje. Sretno! – napisao je.Mnogi se sjećaju i jednog od njegovih posljednjih govora, kojim je pokazao da je “vidio” mnogo dalje od vremena u kojem je živio.- Sutra kad se rasformira ova brigada, kada električar bude električar, a ne obavještajac, kad svi borci budu na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite i uvažavate. Samo tako ćemo svi skupa biti zajedno. Jer, poslije rata je rat - kazao je jedan od najvećih heroja BiH.

On jeste moj brat, uvijek će biti, ali Izet je nadišao veličinu porodice i postao simbol pravednosti, odbrane i borbe za BiH, kaže Mujaga Nanić

Rahmetli Izet Nanić, general Armije RBiH: Mučki ubijen na današnji dan prije 30 godina

Brat generala Izeta Nanića za "Avaz": Noć prije smrti, rahmetli Izet je napisao "bit će naša BiH!"

Nakon saznanja da je Hercegovačka banka d.d. Mostar u stečaju zakazala javnu prodaju nekretnina Naftni terminal Dretelj za 22. avgust, među kojima su i nekretnine u državnom vlasništvu, Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine uputilo je Općinskom sudu u Mostaru hitan zahtjev za izuzimanje državne imovine iz stečajne mase i Općinskom sudu u Čapljini zahtjev za upis zabrane raspolaganja i otuđenja na parcelama i objektima u vlasništvu države BiH.

- Pravobranilaštvo BiH upozorilo je da se u navedenom slučaju radi o nekretninama koje su bile upisane kao Opštenarodna imovina i koje su nezakonito preknjižene na određena pravna lica, a potom na Hercegovačku banku d.d. Mostar u stečaju. Napominjemo da je Ustavom Bosne i Hercegovine, članom I tačka 1. propisano da je država Bosna i Hercegovina pravni sljednik Republike Bosne i Hercegovine, koja po međunarodnom pravu nastavlja svoje pravno postojanje kao država Bosna i Hercegovina, čime je potvrđen pravni kontinuitet pravnog poretka države unutar njenih međunarodno priznatih granica i na temelju čega država BiH polaže pravo na imovinu bivše SFRJ, kao i imovinu SR BiH. Pravobranilaštvo smatra da nije bilo pravnog utemeljenja da se izvrši preknjižavanje vlasništva na državnoj imovini (zk ulošci broj 567 K.O. Dretelj i broj 815 K.O. Dretelj), a posebno ističe da su navedene radnje izvršene bez saglasnosti vlasnika nekretnina - države Bosne i Hercegovine – navodi se u informaciji zamjenice Pravobranioca BIH Almine Pilav.

Pravobranilaštvo smatra da nije bilo pravnog utemeljenja da se izvrši preknjižavanje vlasništva na državnoj imovini, poručili su

Pravobranilaštvo BiH: Upućen hitan zahtjev za izuzimanje državne imovine iz prodaje nekretnina Naftnih terminala Dretelj

Situacija u Bolničkoj ulici u Sarajevu prerasta u ozbiljan sigurnosni problem, zbog odluke Vlade KS da u tu ulicu izmjesti JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo (Metadonski centar), oglasila se i zastupnica u Skupštini KS Fatima Gavrankapetanović – Smailbegović, koja u izjavi za “Avaz” kaže da je primila veliki broj poruka zabrinutih građana iz naselja Višnjik i okolnih naselja, roditelja i starijih osoba, koji s razlogom izražavaju zabrinutost.

Potrebno hitno rješenje za Metadonski centar: Zabilježeno nekoliko napada, ovisnici spavaju u haustorima 

- Oni su zabrinuti zbog namjere da se ovakva ustanova smjesti u gusto naseljenu, porodičnu zonu, u blizini škola, vrtića i igrališta. Ovakva lokacija nije primjerena ni iz urbanističkog ni iz sigurnosnog aspekta. Ovim putem jasno naglašavam da ne dovodimo u pitanje važnost metadonskog programa i pravo na liječenje osoba koje se bore s ovisnostima. Međutim, tražimo da se razmotri alternativna lokacija – primjerena namjeni centra, ali bez negativnog utjecaja na svakodnevni život stanovnika ovih naselja. Pozivam nadležne institucije da hitno preispitaju ovu odluku i uvaže stavove građana – kazala je Gavrankapetanović – Smailbegović.

Ovakva lokacija nije primjerena ni iz urbanističkog ni iz sigurnosnog aspekta, kazala je

Fatima Gavrankapetanović – Smailbegović 

Fatima Gavrankapetanović – Smailbegović za “Avaz”: Građani s razlogom zabrinuti, nadležni da hitno preispitaju odluku

Nakon što je zamjenik ministra finansija BIH Muhamed Hasanović jučer potpisao naloge za isplatu 110.688.333 KM za izmirenje duga po arbitražnoj presudi “Viaduct protiv BiH”, čeka se potvrda iz slovenačke kompanije da je na ovaj arbitražni spor konačno stavljena tačka.&nbsp;Kako saznaje “Avaz”, sporni su samo troškovi izvršenja, koji iznose oko 500.000 dolara, a koje Ministarstvo finansija u ovom trenutku nije priznalo. Čeka se stav Viaducta, te obustavljanje procesa izvršenja arbitražne odluke, koji su proteklih mjeseci ugrozili imovinu Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BIH (BHANSA) i Centralne banke BiH.Trakavicu oko Viaducta i sporne koncesije Vlade RS, podsjetimo, okončao je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Schmidt), koji je svojim odlukama naložio način izvršenja arbitražne odluke. Zamjenik ministra finansija BiH Muhamed Hasanović jučer je saopćio da je potpisao naloge za isplatu u ukupnom iznosu od 110.688.333 KM. - Sredstva se izdvajaju iz rezerve za poravnanje prihoda od putarina, koji odgovara udjelu RS-a, s posebnog računa kod Centralne banke BiH - u skladu s članovima 6. i 7. Odluke visokog predstavnika od 17. jula 2025. godine. Ta sredstva su namjenski prenesena Ministarstvu finansija i trezora BiH isključivo za izvršenje ove presude. Isplata se realizuje na račun otvoren u Bank of America, a Centralna banka BiH vrši prijenos sredstava preko korespondentne banke Deutsche Bank, koja dodatno sprovodi sve standardne provjere usklađenosti i validnosti računa. U zahtjevu za isplatu dostavljenom od strane punomoćnika tužitelja, navedeni su i dodatni iznosi po osnovu izvršnih postupaka koji se vode pred sudovima u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci, te u Belgiji i Luksemburgu. Međutim, plaćanje tih troškova može biti izvršeno isključivo na osnovu pravosnažnih i izvršnih odluka tih sudova – a one, u ovom trenutku, još uvijek nisu donesene – naveo je Hasanović.

Trakavicu oko Viaducta i sporne koncesije Vlade RS, podsjetimo, okončao je visoki predstavnik Kristijan Šmit

Nakon uplate 110,6 miliona KM: Čeka se potvrda “Viaducta” da je na spor stavljena tačka

Pravosnažna presuda predsjedniku RS Miloradu Dodiku izazvala je, potpuno očekivano, niz reakcija koje su preplavile medijski prostor u BiH i regionu. Ponovo se, po već viđenom receptu, pojedinačna presuda jednom zvaničniku, koji je, uzgred rečeno, u nastupu bahatosti još 30. juna 2023. tužio samoga sebe za djelo zbog kojeg je osuđen, pokušava prenijeti na nacionalni teren, a pravni proces pred nadležnim institucijama, nastoji predstaviti kao napad na jedan entitet i jedan narod. Mnogo je toga što bi zasluživalo odgovor, od strašnog pritiska na pravosuđe do vitlanja novim prijetnjama u medijskim istupima, ali u nizu apsurdnih poruka koje stižu iz političkih tabora, izdvaja se ona iz Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića. U ovoj stranci su uvjereni da “RS neće izgubiti ni ovu bitku”, a da će oni “koji danas slave papirnu, pirovu pobjedu, sutra se suočiti sa snagom narodne volje i institucionalne pravde”(?!).Naši pokušaji da se iz sjećanja dozove bilo kakva i bilo čija pobjeda u ovoj državi, pogotovo ona s kojom bi se mogla pohvaliti politika, uprkos intenzivnim naporima nisu urodili plodom. Naprotiv, epizode koje su posljednjim optimistima možda davale neku nadu, ubrzo bi se pokazale kao “ludom radovanje”, a osjećaj gorčine postajao još jači. S vama, takvima, svi mi smo poraženi. Vaše “bitke” su rezultirale samo novim nekretninama i ciframa na vašim bankovnim računima, te stanjem u kojem svaka neodgovorna, prosta i potkapacitirana individua dijeli lekcije o nacionalnim interesima. Bez obzira ispod kojeg političkog šatora i iz kojeg entiteta ispuzala. Rezultat vaših “bitaka” je i naše brojno stanje. Kako ste ih vodili, pokazuje podatak da nas je, od rata do danas, oko milion manje, ali i da će nas za nekoliko godina više živjeti izvan BiH, nego u državi koju pustom učiniste. Dok pravite strategije i razvijate planove, ne treba sumnjati da će rezultat još jedne “bitke” biti odlazak novog vala ljudi, svjesnih da ekonomski prosperitet i bolji život s vama neće dočekati.

Nekretnine i cifre na bankovnim računima, stanje u kojem svaka neodgovorna, prosta i potkapacitirana individua dijeli lekcije o nacionalnim interesima

Rezultat vaših "bitaka"

U začetku nove faze političke krize u BiH, koja traje već mjesecima, predsjednik Republike Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron) odaslao je važne poruke koje su odjeknule regionom. U razgovoru s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem on je ponovio da je evropska budućnost Srbije njen pravi put, ali je fokus usmjerio i na situaciju u regionu.- Istakao sam koliko Francuska pridaje značaj stabilnosti, jedinstvu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, kao i poštovanju vladavine prava. Podsjetio sam na važnost dijaloga između Srbije i Kosova i na naše osuđivanje svih jednostranih poteza koji bi mogli da ga ugroze. Sa zemljama zapadnog Balkana, Evropa će se ostvariti i prihvatiti svoju sudbinu — u jedinstvu, solidarnosti i odgovornosti - istaknuo je Makron u poruci koja potvrđuje stav Francuske, EU, ali i SAD u vezi sa situacijom na Balkanu.Makron je rođen u Amjenu 21. decembra 1977. Bivši je javni službenik i investicioni bankar. Studirao je filozofiju na Univerzitetu Pariz-Nanter, a diplomirao na školi za nacionalnu administraciju 2004. godine. Bio je ministar ekonomije, industrije i digitalnih poslova. Dao je ostavku na mjesto ministra 2016., kako bi se posvetio svojoj predsjedničkoj kandidaturi. Pobijedio je na izborima za predsjednika Francuske 2017. i 2022. godine.&nbsp;

U razgovoru s Vučićem je ponovio da je evropska budućnost Srbije njen pravi put

Predsjednik Francuske Emanuel Makron: Važne poruke

Sutra se navršava 30 godina od pogibije generala Armije RBiH Izeta Nanića, heroja odbrane BiH i Bosanske krajine, oficira koji ostaje upamćen po vojničkom znanju i hrabrosti, te herojskim pobjedama na frontu.Slavni komandant 505. bužimske brigade Petog korpusa poginuo je 5. avgusta 1995. godine, tokom zajedničkih operacija Hrvatske vojske (HV) i Armije RBiH na oslobađanju okupiranih teritorija, nakon što je Nanićeva 505. bužimska brigada razbila neprijateljske linije na Ćorkovači i krenula prema Dvoru na Uni.<h2>Sinovi heroji</h2>Početkom svakog avgusta dom majke Rasime Nanić pun je rodbine, komšija i prijatelja. Narušenog zdravlja, nakon svega što je doživjela, Rasima se otežano kreće, pa u razgovoru za “Dnevni avaz” otkriva da mnogo vremena provede gledajući fotografije i ratne videozapise, kako bi vidjela sina heroja.- Stalno ga i danas gledam. Njegove priče, njegov hod, njegovo sve. Samo me to zanima. Da ga opet vidim živa. Samo što s njim ne pričam, ali vidim ga i čujem njegov glas - kaže Rasima Nanić.Do danas osjeća njegov zagrljaj i poljubac kada je bolesne roditelje Rasimu i Ibrahima s aerodroma Ćoralići kod Cazina u novembru 1992. Izet ispratio za Hrvatsku na liječenje. Čuli su se telefonski kad je bio u mogućnosti. - Kad se čujemo, znam da su dobro i zdravo, a kad se ne čujemo, mislim Bog zna šta se dešava. I desilo se ono najgore - priča nam Rasima. Zdravlje je počelo da je izdaje nakon pogibije sina Nevzeta 1992., kada su Rasima i Ibrahim oboljeli od dijabetesa. S Izetovim odlaskom otišao je i još jedan dio srca ove hrabre majke. Suprug Ibrahim je preminuo, a Rasima nastavlja borbu uz pomoć inzulina i lijekova za srce. Izdaju i noge i kičma, ali ponos na sinove heroje, na slavnog generala, daje joj snagu. <h2>Život za BiH</h2>- Bit ću ponosna dok sam živa, a trebaju biti ponosni svi Bosanci, gdje su da su. Ponosni na njegove uspjehe, na sposobnost koju mu je Allah dragi dao u odbrani, pa je na kraju život dao za Bosnu i Hercegovinu. Čekam dan da se, ako Bog da inšallah, u Džennetu sretnem sa svojim Izetom i Nevzetom, ali i sa svim šehidima Bosne - naglašava majka Rasima. Poziva na jedinstvo i slogu u BiH. - A ne daj Bože, ako dođe do nečega, da stanu u odbranu svoje domovine, svoje Bosne i Hercegovine - poručuje Rasima Nanić.<h2>Iz biografije heroja</h2>Izet Nanić do 1992. godine radio je kao aktivno vojno lice u tadašnjoj JNA, a početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, postaje komandant jedne od najuspješnijih brigada Armije BiH - bužimske 505. viteške brigade. Za ratne zasluge, brigadni general Izet Nanić odlikovan je “Zlatnim ljiljanom” 1994. godine, a posthumno 1998. i “Ordenom heroja oslobodilačkog rata”.