Planinski vjetrovi su najzaslužniji za rashlađivanje i čišćenje zraka u Sarajevu.
Jedan od takvih vjetrova je koševski ili sjeverni, koji dolazi s planine Zvijezda, a drugi je istočni, koji se vitla s Romanije, poznatiji pod nazivom bakijski i vječni vjetar. Ova dva vjetra se sastaju u predjelu Marindvora.
- Međutim, baš kao i u ostalim gradovima širom svijeta, tako i u Sarajevu često znaju puhati znatno jači olujni vjetrovi praćeni grmljavinom - za „Avaz“ govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
Svojevremeno je poznati sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija ostavio trag u svom ljetopisu u kojem je u 18. stoljeću pisao o vremenskim prilikama na našim prostorima. Između ostalog, navedeno je i to kako je u Sarajevu bilo izrazito snažnih vjetrova.
- Najsnažniji vjetrovi i oni s najvećom brzinom vezani su za planinu Bjelašnicu, pa baš iz tih razloga i prvi meteorološki institut se davne 1904. godine napravio na samom vrhu ove planine, na visini od čak 2.067 metara. To je bila prva meteorološka zgrada, poznata kao opservatorij Bjelašnica, a koja je služila ne samo za mjerenje temperatura i atmosferskog pritiska nego i brzine vjetra - ističe Garibija.
Kad govorimo o jačini vjetra, ne možemo da ne spomenemo i 1897. godinu, za koju se veže jedan specifičan i nemio događaj, navodi Garibija.
Naime, u doba otvaranja te stanice za glavnog meteorologa postavljen je Austrijanac Antun Obermiler (Obermuller), izuzetan meteorološki stručnjak koji je bio posebno specijaliziran za ekstremne vremenske uvjete kakvi vladaju na Bjelašnici te čovjek istaknut po svojoj hrabrosti.
- No, te godine je bilo nevrijeme praćeno nevjerovatnim vjetrom, maglom, ali i iznimno snažnom grmljavinom, kao i kišom, u tolikoj mjeri da se kamena zgrada opservatorija, sa zidovima debljine od jednog metra, doslovno, tresla. To je obeshrabrilo čak i hrabrog Antuna, koji je, zbog takvih okolnosti i velikog straha, odlučio okončati svoj život - navodi Garibija.
Brzina vjetrova na Bjelašnici mjeri se ručnim anemometrom. Bilo je zabilježenih brzina vjetrova i iznad 200 kilometara na sat.
Naprimjer, 13. oktobra 2009. godine, na vrhu Bjelašnice izmjerena je brzina vjetra od 234 kilometra na sat, dok je 8. jula. 1995. na meteorološkoj stanici Bjelave izmjerena brzina iznosila 107 kilometara na sat.
