NAKON PET GODINA Značajno porasla popularnost ruskog predsjednika Vladimira Putina

Cijena aneksije Krima: Više od 100 milijardi dolara i pad entuzijazma

Marija Zaharova rekla da je za Moskvu "pitanje Krima zauvijek odlučeno"

Avaz.ba
19.03.2019 15:02

Vladimir Putin na Krimu

Foto: Agencije

Uprkos osudama i sankcijama Zapada, Rusija je obilježila godišnjicu aneksije Krima raznim aktivnostima, uključujući ulični festival "Krimsko proljeće" u Moskvi, mada sada značajno manje Rusa smatra da je taj potez donio zemlji više koristi nego štete. 

Rusija i njen predsjednik Vladimir Putin obilježili su pet godina aneksije Krima bez namjere popuštanja pred pritiscima Zapada, iako je Moskva u međunarodnoj izolaciji s gubicima višim od 100 milijardi dolara zbog pripajanja ukrajinskog poluotoka, pišu svjetski mediji, ukazujući da i obični Rusi pokazuju sve manje entuzijazma za Krim, prenose agencije.

Aneksija Krima značajno je pojačala popularnost ruskog predsjednika Vladimira Putina prije pet godina i sada ruski zvaničnici insistiraju da je pitanje Krima završena stvar, iako zapadne zemlje održavaju i pojačavaju sankcije Moskvi.

Iako su organizirane velike proslave godišnjice aneksije ukrajinskog poluotoka, Rusi su sada manje entuzijastični oko Krima nego prije pet godina. Prema posljednjim ocjenama javnog mnijenja, 39 posto Rusa izrazilo je uvjerenje da je aneksija Krima donijela Rusiji više koristi nego štete, a prije pet godina to je smatralo 67 posto stanovništva.

Portparol ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je za Moskvu "pitanje Krima zauvijek odlučeno", što podvlači odgovor Putina prije godinu na pitanje jednog novinara da li postoji okolnost pod kojim bi se Rusija odrekla Krima: "Šta, jeste li poludjeli?"

Aneksija Krima i referendum prije pet godina obilježili su značajnu promjenu u geopolitičkom odnosu Moskve i Zapada. Ovim potezom Rusija je postala "međunarodni partija" kojoj malo ko vjeruje.

Pripajanje Krima je za Putina bilo znak da se može suočiti s NATO-om "potpuno nekažnjivo", dok su sankcije u Kremlju smatrane malom cijenom za pokazivanje svojih "revanšističkih mišića", navode agencije, dodajući da se Putin potom umiješao u sirijski sukob i ometao demokratske procese u Evropi i SAD.

Akcije na Krimu su Putinu pojačale ugled u Rusiji rejtingom na oko 80 posto, ali su drugdje produbile sumnje u njegove namjere. Aneksija je Kremlj koštala svakog traga sumnje u prijetnju koju predstavlja u istočnoj Evropi, ističu agencije.

Pošto Ukrajina nije poklekla pred agresijom, dok je NATO shvatio s kakvom je realnošću suočen, Putinu je postalo jasno da mu neće biti dozvoljeno da se provuče s novim pokušajima da podrije zemlje s kojima se graniči Rusija.

- Poslije Krima, Putin je pomislio da se može provući s bilo čime, čak i s pokušajima ubistva u inozemstvu. Ali, Rusija je postala međunarodna parija, kojoj malo njih vjeruje i koja je izolirana zbog svog liderstva - zaključuje Telegraf.

"Bloombergov" kolumnista Leonid Beršidski (Leonid Bershidsky) piše da je lažni referendum na Krimu, koji je Kremlj organizirao da bi opravdao aneksiju, zapravo bio zamka za ruskog predsjednika "iz koje se Rusija još može osloboditi, ali ne i Putin".

Aneksija Krima je zločin, ističe Beršidski, ali ocjenjuje da je ono što je uslijedilo na istoku Ukrajine, s gledišta realpolitike, bila greška u prosuđivanju.

Ideja Kremlja, prema "Bloombergovom" kolumnisti, bila je da to bude još jedna jeftina operacija "pošalji oružje i instruktore lokalnim pobunjenicima".

Neočekivano se ukrajinska vlada borila, zbog čega je Rusija kao ispomoć poslala trupe, kao i lanser raketa kojim je u julu 2014. slučajno srušen putnički avion "Malaysia Airlinesa".

Smrt 298 putnika i članova posade dovela je do toga da Putinova druga ukrajinska kocka ne bude jeftina, ocjenjuje Beršidski, dodajući da ni sankcije Zapada koje su poslije tog događaja pooštrene, ni smanjenje trgovine s Ukrajinom koja je za Rusiju bila veliko izvozno tržište industrijskih proizvoda, za Putina nisu bile veliki trošak koliko gubitak njegove pregovaračke moći, odnosno gubitak kredibiliteta.

To je, piše Beršidski, jedan od razloga zbog kojih Putin ne može da gradi saveze, ne samo sa zapadnim liderima već ni s Kinom i drugim velikim ekonomijama u razvoju.

Putinova izolacija je očigledna u ruskom udjelu globalne prodaje oružja, nemogućnosti da posreduje u političkom rješenju u Siriji, neuspjehu da uvjeri bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka da se krene ka bližoj zajednici, kao i praktično nepostojanju kineskih direktnih investicija u Rusiji. Doslovno, svi poslovi izmiču, ocijenio je kolumnista "Bloomberga".

Istovremeno, nestankom postkrimskog entuzijazma, na redu su finansijski troškovi, ali u obećanja o povećanju socijalne i infrastrukturne potrošnje ni Rusi ne vjeruju, što pokazuju ankete i izražena apatija na nedavnim izborima.

- Rusija, svijet i vjerovatno dijelovi ruskog establišmenta čekaju da Putin ode, čak i ako ga niko ne može natjerati na to. Možda će, bez njega, opet biti mogući dogovori, pogodbe, uzajamni ustupci i sve vrste realpolitičkih igara, kao što su još bile u proljeće 2014. U međuvremenu, Rusija je kao tvrđava zaključana i niko ne dolazi na pregovore - piše Beršidski.

Putin, koji je od 2014. godine u Krim uložio milijarde dolara ruskih poreznih obveznika, u ponedjeljak je prisustvovao pokretanju sevastopoljske elektrane i putem videokonferencije nadgledao pokretanje sličnog postrojenja u Simferopolju.

Dvije nove elektrane treba da proizvode onoliko električne energije koliko je Krim dobivao iz Ukrajine prije aneksije.

Rusija je uložila mnogo u pokušaje da integrira Krim, uključujući i izgradnju mosta za povezivanje poluotoka s jugom Rusije, ali su, s druge strane, zapadne sankcije za kažnjavanje Moskve zbog aneksije pomogle u izolaciji poluotoka, povećavajući cijene i usporavajući njegov razvoj.

"Bloomberg" u drugom tekstu navodi da troškovi aneksije Krima nastavljaju da rastu za Rusiju, većinom usljed sankcija SAD i Evropske unije koje se pojačavaju svake godine. Ali Rusija i njeni stanovnici, koji već trpe posljedice nižih cijena nafte, također osjećaju pad u stranim investicijama i stagnaciju prihoda.

"Bloombergovi" analitičari procjenjuju da su sankcije skinule šest posto ruske ekonomije u prethodnih pet godina. Najveći svjetski izvoznik energenata tako sada ima privredu za 10 posto manju, odnosno oko 150 milijardi dolara manje nego što se moglo očekivati krajem 2013, prije aneksije. Dok je prosječna plaća jedva iznad 30.000 rubalja (410 eura) od pripajanja ukrajinskog poluotoka, jedino je na Krimu zabilježeno povećanje plaće kako bi se sustigao ostatak Rusije.

Estonska vanjskoobavještajna služba Efis upozorila je da Rusija jača podršku euroskeptičnim partijama kao što su Alternativa za Njemačku (AfD) i francuska stranka Nacionalno okupljanje kako bi izgradila desničarski populistički međunarodni blok koji bi zastupao njene interese u Briselu, prenosi londonski The Times.

Jedan dio evropskih poslanika je već počeo da govori u ime Rusije protiveći se sankcijama i braneći okupaciju Krima i dijelova istočne Ukrajine, navodi The Times i podsjeća da je latvijski europoslanik organizirao skup u Briselu na kojem je rečeno da u slučaju da Evropa radi protiv "opravdanih interesa" Rusije, Moskva ima pravo da pokrene rat.

Analitičari Efisa, za koji Times kaže da se smatra pažljivim posmatračem ruskih aktivnost, strahuju da Putinov režim predstojeće evropske izbore smatra šansom za sijanje političkog razdora u Evropi prije moguće invazije na Bjelorusiju ili baltičke države.

Procjenjuje se da Putinova vlada troši oko 290 miliona eura godišnje na dezinformacije, većinom u EU, a Efis očekuje da pred izbore u maju Njemačka, Francuska i Italija budu mete ruske propagandne kampanje, budući da će te tri najveće članice dati oko trećinu poslanika Evropskog parlamenta.

Times prenosi i procjenu estonske službe da Moskva izgleda koncentrira svoje vojne snage na zapadu, s četiri tenkovska puka i pojačanom divizijom za zračne napade na oko 45 kilometara od granice u pripremu za rat "na širokom frontu".

Oglasi

Komentari

NA VRH