Nisu sve zemlje jednako stvorene i postoji puno raznih faktora koji utječu na zdravlje i sreću nacije. Tipično, među najzdravijim nacijama su one razvijene, jer imaju manje zagađenja, bolji pristup zdravstvenoj skrbi i čistoj, pitkoj vodi.
Prema Bloombergovom Zdravstvenom Indeksu za 2019., sve zemlje svijeta ocjenjuju se ocjenama od 1 do 100 u sljedećim kategorijama - zdravstveni rizici (korištenje duhana, visok krvni pritisak i pretilost), dostupnost pitke vode, očekivani životni vijek, prehrana i uzroci smrti.
Prema rezultatima za ovu godinu, najzdravija nacija na svijetu su Španci, a u top 10 ih slijede: Italija, Island, Japan, Švicarska, Švedska, Australija, Singapur, Norveška i Izrael.
Od zemalja iz regiona, najbolje je rangirana Slovenija, koja se navodi kao 24. najzdravija nacija svijeta sa 82,7 bodova, dok je Hrvatska na 31. mjestu, iza Kube, sa 73,76 bodova. U usporedbi, Crna Gora se nalazi na 41. mjestu (69,69), a slijedi ju BiH sa 69,66 bodova i Albanija sa 68,04 boda. Srbija i Makedonija se nalaze na 55. i 56. mjestu liste.
Lako je uočljivo kako prva dva mjesta tabele dijele mediteranske države - Italija i Španija. Za njih stručnjaci vjeruju kako će kroz par decenija "prešišati" Japan po očekivanom životnom vijeku koji će do 2040. biti prosječnih 87,5 godina.
No, šta to o zdravlju ostali trebaju naučiti od Španci? Stručnjaci ističu kako je to ponajprije mediteranska prehrana, zbog koje su oni kao nacija među najmanje pretilima, a bogatstvo maslinovog ulja, ribe i orašastih plodova kao voća i povrća ima najveće efekte na zdravlje. Također, Španci poput Talijana jedu najmanje crvenog mesa i tvornički prerađene hrane.
Od psiholoških razloga za dug i zdrav život, ističu se snažne porodične veze i vrijednosti koje su na području Mediterana znatno jače nego, primjerice, u Sjevernoj Evropi. To je osobito važno za stariju populaciju - jer djedovi i bake koji provode puno vremena sa svojim unucima u prosjeku žive duže i ispunjenije, a i manje su usamljeni.
