Ministri vanjskih poslova Evropske unije (EU), dogovorili su se u ponedjeljak, 22. februara, o novim sankcijama protiv "određenih osoba", zbog zatvora za ruskog opozicionog političara Alekseja Navaljnog i represije nad njegovim saveznicima, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mas (Heiko Maas), piše stranica Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Diplomate iz 27 članica EU, okupljene u Briselu, vagale su ciljane mjere protiv ruskih pojedinaca i institucija, poput zamrzavanja imovine i zabrane izdavanja viza, u okviru novostvorenog instrumenta sankcija bloka za kažnjavanje kršitelja ljudskih prava.
- Odnosi su sigurno na niskom nivou, nema druge riječi za to. Stoga smo danas odlučili uvesti dodatne sankcije i navesti određene osobe - rekao je Mas u Berlinu nakon povratka sa sastanka u Briselu.
Brojne agencije citirale su anonimne diplomatske izvore da su se ministri dogovorili iza zatvorenih vrata da kazne četvoricu visokih, neimenovanih ruskih zvaničnika povezanih sa slučajem Navaljni.
Jedan diplomata rekao je "Reutersu" da će se na spisku naći i Aleksandar Bastrikin, šef saveznog Istražnog odbora, koji provodi kriminalne istrage i izvještava direktno predsjednika Rusije Vladimira Putina. Ali ti izvještaji nisu potvrđeni.
Mas je rekao da će visoki predstavnik EU Džosef Borel (Josep Borrell), predložiti konkretne pojedince koji će biti na meti novih sankcija. Njemački ministar vanjskih poslova najavio je da će lista sankcija biti usaglašena za nekoliko dana. Čelnici EU pokušali su uravnotežiti pozive da se Moskvi pošalje značajan međunarodni signal, sa apelima na oprez, kako bi se očuvale sve iscrpljene veze sa Rusijom.
Ovaj korak uslijedio je nakon sedmičnih internih rasprava u EU otkako je Navaljni zadržan prošlog mjeseca po povratku iz Njemačke, gdje se oporavljao od trovanja nervnim agensima, za koje je rekao da su ga naredile ruski predsjenik Vladimir Putin i njegove pristalice, piše Radio Slobodna Evropa.
U oktobru 2020. godine EU je šest ruskih zvaničnika stavila na crnu listu zbog trovanja Navaljnog nervnim agensom Novichok.
U snimljenom govoru na Konferenciji o razoružanju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda (UN) u Ženevi 22. februara, američki državni tajnik Entoni Blinken (Antony Blinken) osudio je, kako je rekao, rusku upotrebu "hemijskog oružja" protiv Navaljnija i pozvao na poštivanje zabrane UN-a za takve toksine., dok je njemački ministar vanjskih poslova pozvao je kolege iz EU da daju zeleno svjetlo za pripremu dodatnih sankcija Rusiji.
Moskovski sud potvrdio je kaznu zatvora u trajanju od dvije i po godine izrečene ranije u februaru Navaljnom, zbog kršenja uslovnog otpusta u vezi sa prethodnom presudom za pronevjeru. U drugom slučaju, Navaljni je kažnjen zbog navodnog vrijeđanja veterana iz Drugog svjetskog rata. Oba suđenja opisana su kao politički motivirana.
Prelazak na daljnje sankcionisanje Rusije uslijedio je gotovo dvije sedmice nakon kontroverznog posjeta visokog predstavnika EU Džosefa Borela koji se poklopio sa protjerivanjem troje diplomata EU iz Rusije.
Borel je 21. februara primijetio da Rusija i dalje ignoriše presudu Evropskog suda za ljudska prava, kojom se traži puštanje Navaljnog na slobodu.
Zemlje članice EU, predvođene Poljskom i baltičkim zemljama, pozivaju na čvrstu liniju protiv Rusije, uključujući dodatne ekonomske sankcije.
Odluka o uvođenju novih mjera protiv Rusije rezultiraće time da ministri vanjskih poslova nalože diplomatskoj službi EU da sastavi listu sankcija sa pojedincima koji su odgovorni za osudu Navaljnog, a možda i za pokušaj atentata na njega.
Sjedinjene Američke Države, EU, Velika Britanija i Kanada već su pogodile Rusiju nizom sankcija zbog aneksije Krima 2014. godine i podrške Moskve separatistima na istoku Ukrajine.
