U vrijeme austrougarske vladavine u Sarajevo je stigao film, na početku se prikazivao u improviziranim objektima, a prva namjenska zgrada otvorena je 1912. godina, kada je Sarajevo dobilo kultno kino „Apolo“. U Evropi je nastala pomama za filmom, a bio je zanimljiv i Sarajlijama.
- Koliko će film biti interesantan najbolji je pokazatelj to da će odmah nakon izgradnje „Apola“ i buduća zgrada Hrvatskog društva „Napredak“ imati kinosalu – počinje priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
Široki otvori
Poznato je da je „Napredak“ nastao spajanjem dva društva, sarajevskog i mostarskog. Za rad društva trebale su posebne prostorije, pa i zgrada. Tako je na prostorima tadašnje Ćemaluše, a današnje Titove ulice, niklo veleljepno zdanje s visokim prizemljem i tri sprata. Projektant je bio zagrebački arhitekta Dionis Sunko. Ta popularna palača, izgrađena 1913. godine, i danas krasi glavnu gradsku ulicu.
- Rađena je u secesijskom stilu, vrlo interesantna, posebno po fasadi. Ima dva trapezasta doksata i razvijenu fasadu sa širokim otvorima, tj. prozorima. Po tome je posebna i možemo reći unikatna u našem gradu. Ulaz u objekt krase dvije skulpture koje predstavljaju prosvjetu i snagu, a krov se završava malom kupolom na kojoj je u prirodnoj veličini ženska skulptura Croatia. Palača ima i salu 19 metara dužine i 17 širine. U ovoj sali napravljeno je drugo sarajevsko kino „Imperijal“ – priča Garibija.
Daroviti direktor
Prvi direktor kina bio je isti koji je upravljao i „Apolom“, a zvao se Antun Valić. Daroviti direktor, rođeni Travničanin, kreirao je nekoliko dokumentaraca, a u vremenu poslije Sarajevskog atentata montirao je i dokumentarni film o atentatu koji je obišao cijeli svijet.
Nakon Drugog svjetskog rata kino će nastaviti s radom, ali ne više kao „Imperijal“, nego kao „Romanija“. Tako će u vakat koji pamte srednje generacije „Romanija“ postati jedno od 11 poznatih sarajevskih kina. Obično je dolazila nešto ozbiljnija sarajevska raja, a srednja generacija se sjeća velikih gužvi, posebno skoro uvijek rasprodatih karata.
Čuvena kafe-slastičarnica „Galerija“
- U prizemlju odmah do ulaza u kino bila je i čuvena kafe-slastičarnica „Galerija“. Posjetioci su, između ostalih, često bili ugledni umjetnici i književnici. Tako je sama „Galerija“ oblikovala publiku kina „Romanija“ i davala mu poseban renome - ističe Garibija.
Akcija renoviranja
Mada je devedesetih godina prošlog stoljeća njegovo kultno ime „Imperijal“ vraćeno, kino je doživjelo istu sudbinu kao i ostala koja nisu uspjela preživjeti u nekadašnjem ruhu i duhu. Zato je grupa entuzijasta pokrenula akciju renoviranja kina i kreirala poseban spoj kinosale i pivnice pod nazivom „Brew Imperial Society“.
