Za razlike od prošle godine, rod je nešto slabiji, posebno na području Gradačca, područja koje je najbogatije šljivicima u Evropi. Razlog je nevrijeme praćeno gradom, vjetrom i neviđenom olujom, koja je u dva navrata poharala gradačačke šljivike. Zato je rod za 30 do 40 posto slabiji.

Uvjerili smo se u to i u šljiviku Raifa Čolića, koji ima oko 12.000 sadnica. Tokom 2019. godine proizveo je 330 tona „plavog zlata“, a ove će biti oko 150. Sva ubrana šljiva ide za izvoz u  zemlje EU, najviše u Njemačku.

- Da nije bilo leda, priča o šljivarima ove godine bila bi puno veselija. Mi smo se poslije katastrofe borili da šljivike „izliječimo“ prskanjem i donekle smo uspjeli - kaže Čolić.

U Privrednoj komori TK tvrde da će ove godine na zapadnoevropsko tržište biti plasirano oko 10.000 tona stone šljive. O proizvodnji šljive će se govoriti i na predstojećem Sajmu šljive koji će biti održan od 25. do 28. avgusta u Gradačcu.