U Behram-begovoj medresi u Tuzli, najstarijoj obrazovnoj ustanovi u sjeveroistočnoj Bosni, koja se ubraja među najstarije medrese našeg podneblja, sagrađenoj 1626. godine, školovanje je završila 346. generacija maturanata.

Ovu školsku godinu Medresu je pohađalo 506 učenika, a u četiri odjeljenja u 346. klasi bilo je 120 maturanata.

Ponosan na učenike i nastavnike

Titulu najboljih u generaciji ponijeli su Amsal Avdihodžić i Lejla Dorić. Kako su nam rekli, Avdihodžiću je prva opcija nastavak školovanja na Tehnološkom fakultetu u Gracu, a Dorić će studirati kompjutersko-informatičke nauke na Univerzitetu u Sarajevu.

Inače, u ukupnom vrednovanju školske 2020./2021. učenici Behram-begove medrese, s mogućih 100 bodova, osvojili su prvo mjesto u kategoriji gimnazija, a na to je posebno ponosan direktor Ahmed ef. Hatunić.

- Ponosan sam na svoje učenike, na ono što pokazuju u nastavi i vannastavnim aktivnostima, na sportskom polju, kulturnom, i svim drugim. Iskreno, kad god ispraćamo ove divne učenice i učenike, bude nam žao. Ponosni smo što smo 11 puta bili najbolji u ukupnom vrednovanju na području Tuzlanskog kantona u kategoriji gimnazija i srednjih stručnih škola. Zasluga je to svakako i nastavnika predavača i menadžmenta Medrese - kazao je direktor Hatunić.

Ostavili trag

Ova generacija maturanata za kraj srednjoškolskog školovanja ostavila je trag i izvedbom „Hasanaginice“ velikog Alije Isakovića.

Uz režiju Emine Hatunić, 16 maturanata je uspješno, kao pravi profesionalci, izvelo

predstavu u Brčkom, Lukavcu, Tuzli i Gračanici, te oduševili glumom.

Kao najstarija obrazovna ustanova u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, Behram-begova medresa u Tuzli je više puta restaurirana i dograđivana. Pred Drugi svjetski rat imala je 20 prostorija i 120 učenika. Školske 1948./1949. godine, 15. januara, učenicima je na povratku s raspusta rečeno da se rad ove medrese obustavlja do daljnjeg. Nakon 44 godine prekida rada Medresa je pokrenuta 1993. godine, a nastava je počela 6. oktobra iste godine, sa 77 učenika i 40 učenica. Od stare zgrade ostao je trijem (kapija), a sačuvan je zahvaljujući poznatom akademskom slikaru, rahmetli Mevludinu Ekmečiću. Ključna godina u radu i postojanju Behram-begove medrese u Tuzli je 1927., dolaskom hafiza Sabita ef. Sivčevića, koji je u rad ove ustanove unio brojne reforme.