Kiparska dlijeta i ovog ljeta, pedeset i prvu godinu zaredom, odzvanjaju ostrožačkim starim gradom, što nadvisuje Unu na pola puta između Bihaća i Cazina.
Stotine radova
Na ovogodišnjem Simpoziju skulptura svoja će djela u kamenu bihacitu raditi umjetnici iz Hrvatske i Slovenije Petar Čujo i Jure Markota, a, osim njih, diplomske radove radit će diplomanti Akademije likovnih umjetnosti iz Sarajeva Admir Šurković i Ana Maričić, te profesor Samir Sućeška.
- Cazin je praktično prepoznatljiv u Evropi po ovoj koloniji, jer su ovdje dolazili umjetnici iz čitavog svijeta koji su ostavljali svoja djela u kamenu bihacitu, tako da je ovo sve krenulo davne 1967. godine. Do sada je u Parku skulptura u zidinama staroga grada, koji je i najveći kiparski atelje pod vedrim nebom, nastalo stotinjak djela najpoznatijih svjetskih kipara, a skulpture se još nalaze i u parkovima u Bihaću i Cazinu. Kolonija je za pola stoljeća postala respektabilan umjetnički događaj u regiji – kazao je Ismet Kasumović, upravnik Kolonije.
Proteklih 50 godina, koliko traje, Kolonija je značajno utjecala na percepciju i razumijevanje umjetnosti u bosanskoj Krajini.
Prevazilazi okvire
- Ovo je bogatstvo i znatno prevazilazi okvire BiH, čak i regije. Velika je stvar raditi pored djela Milene Lah, Angele Gatalice, Ledića, Kršinića, Hideko Mijate, Skopljaka...- kaže ovogodišnji učesnik Samir Sućeška, profesor Akademije likovnih umjetnosti iz Sarajeva.
Kolonija je ponovo dobila epitet internacionalna, s težnjom da bude poticaj za razvoj domaće bosanskohercegovačke skulpture.
Djela u terakoti
U okviru ovogodišnjeg simpozija, koji traje narednih osam dana, umjetnici Ismet Kasumović i Nurija Ljubijankić radit će djela u terakoti. Ovakvih djela u fundusu Kolonije već ima stotinjak.
