Savršen život svjetskih putnika je laž, tvrde naučnici.

Mediji, posebno društveni, stvaraju lažan dojam da je jet-setovski život putnika glamurozniji nego što to stvarno je, tvrde naučnici sa Univerziteta u Surreyu.

Poruke i fotografije na Facebooku i Instagramu stvaraju predstavu koja je privlačna pređeni kilometri, posjećene poznate i historijske lokacije i egzotična mjesta, ali stalno se ignoriše tamna stranu: kada su vaši prijatelji koji tako putuju zadnji put objavili nešto o nesanici zbog letova ili tome da su zbog čestih putovanja gotovo izgubili kontakt s porodicom.

"Svakako je zanimljivo kako se određeni problemi jednostavno guraju u stranu (na društvenim medijima)”, rekao je Stefan Gössling, jedan od autora istraživanja ‘Mračnija strana hipermobilnosti’. “Na Facebooku uopće nema rasprava o o problemima povezanim s putovanjem.”

Ovo konkretno istraživanje bavilo se raznim problemima povezanim s čestim putovanjima. Sa zdravstvenog stanovništa česti putnici riskiraju povećano izlaganje zračenju i neprekidnom jet-lagu, a druga proučavanja su pokazala da roditelji koji često putuju imaju znatno drugačije odnose sa svojom djecom.

Također mogli bi imati problema u povezivanju s mjestima i ljudima nakon nekog vremena jer su pretjerano izloženi novim okolišima, objasnio je Gössling.

Ali to nikada ne bi pogodili s Facebooka.

Društvene nas mreže tjeraju da gradimo svoje identitete oko toga koliko putujemo, kaže Gössling. Facebook, na primjer, ima ugrađenu mapu za mjesta koja smo posjetili.

Postoje ažuriranja statuta i foto albumi i druge aplikacije koje, po Gösslingu i njegovom partneru, glorificiraju mogućnost prelaženja velikih udaljenosti u kratkom vremenu.

Putovanje stvarno ima ima puno dobrih strana. Ali trebamo se sjetiti da nije uvijek lagano, i da previše putovanja može čak postati nezdravo.

"Uvijek pričamo o tome kako je putovanje dobro, kako spaja ljude", kaže Gössling.