Danas je četvrtak, 3. decembar, 338. dan 2022. godine. Do kraja godine ostalo je još 28 dana.

Događaji:

1808 - Madrid se predao snagama francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte.

1810 - Britanija preotela od Francuske ostrva Mauricijus i Reunion.

1917 - Predsjednik SAD Vudro Vilson u Prvom svjetskom ratu zatražio od Kongresa da objavi rat Austro-Ugarskoj.

1931 - Usvojen Vestminsterski statut, prema kojem su dominioni Velike Britanije stekli potpunu zakonodavnu nezavisnost.

1952 - Generalna skupština UN prihvatila prijedlog Indije o uspostavljanju primirja u Koreji.

1967 - Južnoafrički hirurg Kristijan Barnar u bolnici "Grote šur" u Kejptaunu prvi put u historiji medicine presadio srce. Teški srčani bolesnik Luis Vaškanski sa srcem jedne 25-godišnje djevojke, nastradale u saobraćajnoj nesreći, živio je 18 dana.

1969 - Umro ruski vojskovođa i političar Kliment Jefremovič Vorošilov, maršal SSSR, bivši predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta. Učestvovao je u revoluciji 1905. godine i u Oktobarskoj revoluciji 1917, a potom je u građanskom ratu uspješno vodio operacije protiv bjelogardejaca i stranih intervencionističkih trupa. U Drugom svjetskom ratu komandovao je jedinicama Sjeverozapadnog pravca Lenjingradskog fronta.

1971 - Počeo indijsko-pakistanski rat zbog Kašmira, završen 17. decembra pobjedom Indije i odvajanjem Bangladeša, do tada Istočnog Pakistana, u posebnu državu.

1975 - U Laosu preuzimanjem vlasti komunisti ukinuli 600 godina staru monarhiju.

1984 - U gradu Bopal u Indiji skoro 4 500 ljudi umrlo, 500 oslijepilo, a 50.000 zatrovano gasom koji je iscurio iz fabrike za proizvodnju sredstava za zaštitu bilja "Junion karbajd"

1991 - Generalna skupština UN izabrala Butrosa Galija, dotadašnjeg potpredsjednika egipatske Vlade, za generalnog sekretara UN. On je naslijedio Peruanca Havijera Pereza de Kueljara i tu dužnost obavljao do 1997. godine.

1991 - Rusija priznala nezavisnost Ukrajine, a ruski predsjednik Boris Nikolajevič Jeljcin zauzeo se za što brže normalizovanje odnosa Rusije i Ukrajine.

2001 - Vlasti Saudijske Arabije prvi put odobrile ženama da imaju lična dokumenta.

2006 - Predsjednik Venecuele Ugo Čavez (52) ponovo pobijedio na predsjedničkim izborima.

Rođeni

1857 - Rođen engleski pisac poljskog porijekla Teodor Jozef Konrad Korženovski, poznat kao Džozef Konrad, čija se djela odlikuju ironičnim pesimizmom, gorčinom, ironijom, fatalizmom, etičkim idealizmom i bogatom pjesničkom simbolikom. Kao pripadnik britanske trgovačke mornarice 20 godina je plovio morima, pa je dosta opisivao život pomoraca i borbu čovjeka i mora. Djela: romani "Lord DŽim", "Tajfun", "Nostromo", "Tajni agent", "Pod zapadnim očima", "Pobjeda", uspomene "Ogledalo mora".

1883 - Rođen austrijski kompozitor Anton fon Vebern, jedan od najistaknutijih ekspresionista, čiju su muziku nacisti u Drugom svjetskom ratu zabranili. Stvorio je jezgrovit muzički jezik prefinjenih nijansi. Djela: kamerna za gudački kvartet "Pet stavova", "Šest bagatela ", orkestarska "Šest komada", "Pet komada", "Simfonija za kamerni orkestar", "Varijacije", solo pjesme.

1894 - Rođen indijski državnik Radžendra Prasad, prvi predsjednik nezavisne Indije od 1950. do 1963. godine.

1923 - Rođena grčka operska pjevačica Sesilija Sofija Marija Kalogeropulu, poznata kao Marija Kalas, jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Sa ogromnim uspjehom pjevala je na najvećim svjetskim operskim scenama uloge dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera. Vanredno sugestivna gluma i glas velikog raspona neobične boje i izuzetne topline, kojim je s lakoćom savladavala i najteže dionice, donijeli su joj svjetsku slavu.

1930 - Rođen francuski režiser Žan Lik Godar, vodeća ličnost "novog talasa" francuskog filma. Filmovi: "Do posljednjeg daha", "Žena je žena", "Ludi Pjero", "Broj dva", "Živjeti svoj život", "Karabinjeri", "Prezir", "Udata žena", "Muško i žensko", "Vikend", "Jedan plus jedan", "Simpatija za đavola", "Istočni vjetar", "Spasavaj se ko može", "Pasija", "Ime: Karmen".

Umrli

1919 - Umro francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. vijeka. Slikao je s neuporedivim osjećanjem za ljupka lica, srećan život i prefinjen kolorit i razvio izraz karakterističan po svijetloružičastim i modrim tonovima. 

U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove jedne forme i žive impresionističke fakture.