Djela skulptora Adisa Fejzića, inspirirana bogatom kulturnom baštinom, izložena su ove sedmice u prostoru ispred Federalnog ministarstva kulture i sporta pod nazivom “WiHI arhitrav”. U pitanju je jedan u nizu radova koji su dio praktične komponente umjetnikovog doktorskog istraživanja stećaka. Posljednjih godina, on nastoji oživjeti srednjovjekovnu bh. umjetničku prošlost ispisanu na kamenu. 

Bačeno ustranu

- Zanimanje za stećke je čisto profesionalno-umjetničke prirode. Još od srednje umjetničke škole bavim se kamenom. Vidio sam stećke kao dio našeg kulturno-umjetničkog naslijeđa. Sva događanja za vrijeme i poslije rata doprinijela su tome da shvatim da nam je spas u onome što je pravo bosanski, što je skoro bačeno ustranu, živi na spiritualnom, a manje na praktičnom nivou. Stećci su jedna od “najbosanskijih” bosanskih stvari, kao i jedna od najoriginalnijih umjetničkih pojava, ne samo u BiH nego i na zapadnom Balkanu - govori bh. umjetnik s adresom u Australiji.

Dodaje da u svim drugim vidovima umjetnosti ne postoji takva autentičnost kakvu ima stećak. Oni su, kaže Fejzić, najbolji simbol Bosanaca i Hercegovaca u sociološkom kontekstu. 

- Bosna i Bosanci su u mom svijetu pandan kosmopolitizmu, nečemu nadnacionalnom. Danas Evropa pokušava da bude kreator nekog humanijeg i normalnijeg koncepta življenja između kultura. Imamo šansu da Bosanac, kakvog poznajem i kakvog ga svi možemo vidjeti kroz historiju, bude učitelj Evropi - smatra Fejzić.

Umjetnik govori da je, da bi se nešto cijenilo u BiH, potrebno da se to, prije svega, upozna. 

- U prvom koraku, ne poznajemo sebe i svoju historiju. Prvo trebamo da priđemo toj stvari na sistematičan način da bismo vidjeli šta ima tu da se cijeni, a šta da se ispravlja. Naš glavni problem je što sebe ne poznajemo, a tek poslije toga slijedi da to i ne cijenimo. Općeljudsko mišljenje je da je trava zelenija s one strane ograde - kaže Adis.

Trovanje kamenom

Fejzić u Australiji živi desetak godina, a nedavno je njegova skulptura postavljena ispred zgrade australskog parlamenta.

- Kamen je postavljen pred australski parlament zajedno sa poklonima vlade Kine i Izraela. Ljudi su pozitivno reagirali, jer su se mogli identificirati s tim kamenom - navodi Fejzić. 

Inspiracija ovom skulptoru je veliki bh. pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar. Ambicija mu je da s kamenom pokuša uraditi ono što je Dizdar sa poezijom.

- Pjesnik je, temeljeći svoj rad na stećku, stvorio nešto novo. Kada sam se našao u svijetu skulpture i zagrebao kamen, to je bilo doslovno trovanje, koje ni do danas nije prestalo, a mislim i da neće. Ovo je kao kada se zaljubite, ljubav koja traje čak i kada uočite nesavršenosti - ističe Fejzić.  

Ovdje rat nije stao

Adis Fejzić prati kulturna dešavanja i više je okrenut ka BiH. Kaže da Bosnu nikada nije napustio u smislu da se ne bi vratio. 

- Poredeći dvije zemlje, mislim da u BiH rat nije stao. Prestalo je pucanje, ali postoje snage koje funkcioniraju na ratnim principima. Idu na zamor materijala, računaju na to da će se jedna od strana umoriti i da će odustati. Predstavnici rasturajućih snaga u ovoj zemlji vrlo dobro sarađuju privatno - smatra Fejzić.

U crnom se osjećam najbolje

Skulptor je prepoznatljiv po tome što se odijeva u crno, a nosi i crnu maramu oko glave, što je s vremenom postao njegov lični pečat.

- Na drugim ljudima volim vidjeti različite boje, ali ja sam nekako razbijen kada nisam u crnom. Jedino kada radim, kada klešem kamen, onda sam najčešće u bijelom. Tako je još od srednje škole. Nemam neki poseban razlog a da sam ga svjestan. Jednostavno, to sam ja. U crnom se, jednostavno, najbolje osjećam - kaže Fejzić.