Vatikan, službeno Vatikan-Grad, najmanja je suverena država na svijetu. Ima tek 0,44 kvadratna kilometra i približno 1.000 stanovnika, ali je jedna od najutjecajnijih kulturnih i duhovnih tačaka na Planeti. Smješten usred Rima, okružen njegovim živim ritmom, Vatikan je zaseban mikrosvijet u kojem se isprepliću religija, umjetnost, historija i diplomatija. 

Ovih dana i novinarka “Dnevnog avaza” se uvjerila zašto Vatikan mnogi doživljavaju ne samo kao državu, nego kao riznicu svjetskog naslijeđa.

Trg svetog Petra i Vatikanski muzej

Najpoznatiji prostor Vatikana je veličanstveni Trg svetog Petra, monumentalno djelo italijanskog vajara Berninija, koje svakodnevno prima hiljade hodočasnika i turista. Trgom dominira Bazilika svetog Petra, jedno od najsvetijih katoličkih mjesta i remek-djelo renesansne arhitekture.

Središte vatikanskog života jeste Papa, poglavar Rimokatoličke crkve, čija se rezidencija i ured nalaze u Apostolskoj palači. Papa nije samo duhovna vođa, on je i državnik, glas koji se često čuje u svjetskim raspravama o miru, ljudskim pravima i socijalnoj pravdi.

Unutar Vatikana smješten je i Vatikanski muzej, jedna od najbogatijih svjetskih zbirki umjetnosti. Od antičkih skulptura do renesansnih freski, svaki korak vodi kroz stoljeća stvaralaštva.

Tri odaje u Vatikanu freskama s povijesnim, mitološkim, alegorijskim i biblijskim temama oslikao je Rafaelo Santi (Raffaello), uz Mikelanđela (Michelangelo) i Leonarda da Vinčija (Vinci) najznačajniji renesanski umjetnik. Odaje su po njemu nazvane Rafaelove sobe. 

Sikstinska kapela

Vrhunac obilaska ove fascinantne znamenitosti svakako je Sikstinska kapela, remek-djelo duhovnosti, umjetnosti i historije, smješteno unutar Apostolske palače u Vatikanu, jedno od najprepoznatljivijih i najvažnijih umjetničkih zdanja na svijetu. Iako je naizgled skromna izvana, unutrašnjost Sikstinske kapele pretvara je u duhovni i likovni epicentar renesansne Evrope. Ljepota ovog jedinstvenog mjesta, gdje se spajaju umjetnost, religija, politika i historija, nije samo u vizuelnoj spektakularnosti, već i u narativu koji povezuje čovječanstvo od njegovog početka do njegovog duhovnog cilja.

Kapelu je dao obnoviti papa Siksto IV, po kojem je i dobila ime, između 1473. i 1481. godine. Njena prvobitna svrha bila je dvojaka: služila je kao papinska privatna kapela i ceremonijalni prostor za najvažnije crkvene događaje. S vremenom je postala i mjesto gdje se održava konklava – tajni sastanak kardinala prilikom izbora novog pape.

Prije Mikelanđela, zidove kapele ukrasili su najveći slikari kasnog 15. stoljeća, među kojima se ističu: Sandro Botičeli (Botticelli), Domeniko Girlandajo (Domenico Ghirlandaio), koji je bio Mikelanđelov učitelj, te Pjetro Peruđino (Pietro Perugino) i Kozimo Roseli (Cosimo Rosselli).

Godine 1508., papa Julije II povjerio je Mikelanđelu oslikavanje svoda. Radovi su trajali četiri godine (1508. – 1512.) i pretvorili svod Sikstinske kapele u najvažnije slikarsko ostvarenje u historiji. Glavne scene prikazuju epizode iz Knjige Postanka: stvaranje svjetlosti, stvaranje Adama, stvaranje Eve, pad i izgon iz Raja te Potop.

Dvadesetak godina nakon što je završio oslikavanje svoda, Mikelanđelo se vratio u Sikstinsku kapelu na poziv pape Pavla III, da oslika čitav zid iza oltara. “Posljednji sud” (1536. – 1541.) predstavlja dramatičan, uzburkan prikaz Sudnjeg dana. Ovo djelo izazvalo je brojne polemike u 16. stoljeću zbog naglašene anatomije i dinamičnih, često nagih figura, ali je postalo ključna prekretnica u razvoju manirizma i zapadne umjetnosti općenito.

Bazilika svetog Petra

Bazilika svetog Petra jedno je od najimpozantnijih i najpoznatijih sakralnih zdanja na svijetu. Njena veličina, arhitektonska složenost i duhovni značaj čine je centralnim mjestom katoličke tradicije, ali i neiscrpnom inspiracijom za historiju umjetnosti i graditeljstva. Posjetiti je znači zakoračiti u prostor gdje se prepliću vjera, moć, estetika i nekoliko stoljeća ljudskog stvaralaštva.

Prema tradiciji, na mjestu gdje danas stoji Bazilika nalazi se grob svetog Petra, Isusovog apostola i prvog rimskog biskupa, odnosno prvog pape. Nakon njegove smrti, rana kršćanska zajednica čuvala je grob kao sveto mjesto. U 4. stoljeću, car Konstantin Veliki podigao je prvu monumentalnu baziliku iznad Petrovog groba. Ta konstantinovska crkva stajala je više od hiljadu godina, ali je s vremenom propadala, pa se početkom 16. stoljeća rodila ideja o izgradnji potpuno nove, još veličanstvenije crkve. Nova bazilika započeta je 1506., a završena 120 godina kasnije - 1626. godine.

Donato Bramante bio je prvi glavni arhitekt koji je zamislio monumentalni tlocrt u obliku grčkog križa, s velikom centralnom kupolom. Mikelanđelo je 1546. preuzeo projekt i preoblikovao Baziliku snažnom, skulpturalnom logikom karakterističnom za njegov rad. Njegov najveći doprinos jeste kupola, jedno od najprepoznatljivijih arhitektonskih djela svijeta, koja dominira Rimom i postala je simbol Vatikana. Mikelanđelova kupola iznutra je ukrašena mozaicima i natpisima koji naglašavaju božansku veličinu prostora. Posjetitelji se mogu popeti do njenog vrha, odakle se pruža nezaboravan pogled na Vatikan i cijeli Rim.

Početkom 17. stoljeća Karlo Maderno (Carlo) produžio je baziliku u obliku latinskog križa i izgradio današnje monumentalno pročelje. Pod njegovim vođstvom crkva je dobila konačnu formu. Đan Lorenco Bernini (Gian Lorenzo), genije baroka, oblikovao je Trg svetog Petra i unutrašnji baldahin iznad Petrovog groba. Berninijev trg, sa svojim polukružnim kolonadama, zamišljen je kao “ruke Crkve koje grle vjernike”.

Unutrašnjost Bazilike ostavlja snažan utisak svojom monumentalnom proporcijom. Bazilika može primiti više od 60.000 ljudi, a svaki dio prostora ispunjen je umjetničkim remek-djelima.

Nedaleko od ulaza stoji “Pieta”, jedno od najdirljivijih Mikelanđelovih vajarskih ostvarenja. Izradio ju je kada je imao samo 24 godine. Ljepota, nježnost i savršenstvo forme čine je jednim od najpoznatijih prikaza Marije i Krista.

U kriptama ispod bazilike nalaze se grobnice brojnih papa, svetaca i važnih crkvenih figura. 

Diplomatsko središte

Vatikan je i važno diplomatsko središte: iako minijaturan, održava veze s brojnim državama i aktivan je u međunarodnim humanitarnim inicijativama. Unutar države djeluje i Švicarska garda, najstarija aktivna vojna jedinica na svijetu, prepoznatljiva po renesansnim uniformama.

Uprkos svojoj maloj površini, Vatikan ostavlja veliki trag. Svaka njegova ulica, fontana i dvorana nosi dio historije civilizacije.