Pašteta od pilećih jetrica s curryjem

Pašteta od tune

Načelnik Općine Stari Grad, Irfan Čengić, boravio je u radnoj posjeti Londonu, gdje je uspostavio važne kontakte i održao niz sastanaka sa zvaničnicima Velike Britanije. Tokom posjete, naglasak je stavljen na podršku Velike Britanije usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici, na političku situaciju u BiH, ali i saradnju sa lokalnim zajednicama u Londonu. Tokom posjete, naglašeno je kako je Velika Britanija kosponzor i važna podrška usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici, u veoma važnoj borbi za istinu koju predvodi predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović. Na ovu temu, načelnik Čengić razgovarao je u Domu lordova sa Lordom Nickom Bourneom i sa Waqar Azmijem, predsjednikom "Remembering Srebrenica".Istakao je kako je sa zastupnikom u Parlamentu Velike Britanije Stephenom Doughtyem, koji je ujedno ministar u sjeni za Europu, Sjevernu Ameriku i prekomorske teritorije, razgovarao o političkoj situaciji u BiH, te o važnosti redovne razmjene informacija i pogleda na situaciju sa zastupnicima koji su zaduženi za naš region. Veoma je važno naglasiti da Velika Britanija nastavlja pružati podršku BiH te će ta politika biti nastavljena.

Organiziran je susret i sa vijećnikom u Skupštini Londona, Bassam Mahfouzom. Ovom prilikom, razgovarali su o pobjedi Laburista na nedavnim izborima u Londonu, za treći uzastopni mandat Sadiqa Khana, kao i o primjerima dobrih javnih politika koji se mogu odnositi i na našu lokalnu zajednicu.Održan je i sastanak sa David Evansom, generalnim sekretarom Laburističke partije, gdje je bilo govora o daljoj saradnji i podršci od ove partije. “Posebno sam se zahvalio za značajan doprinos i pomoć koju imamo godinama unazad. Prema svim anketama, na narednim izborima u Velikoj Britaniji Laburisti bi mogli preuzeti vlast, zbog čega je naša saradnja još od većeg značaja za interes Bosne i Hercegovine”, istakao je načelnik Čengić. Imao je i susrete na kojima se razgovaralo o mogućnostima saradnje sa lokalnim zajednicama u Londonu. Posjeta je protekla uz pomoć Ambasade Bosne i Hercegovine u Londonu.“Posjetili smo i Ambasadu Bosne i Hercegovine u Londonu i razgovarali sa ambasadorom Osmanom Topčagićem. Dobili smo pomoć u pripremi i organizaciji svih sastanaka, te razgovarali o brojnim aktivnostima ambasade koje će se realizovati u narednom periodu”, poručio je načelnik Čengić.

Tokom posjete, naglašeno je kako je Velika Britanija kosponzor i važna podrška usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici

Načelnik Čengić boravio u posjeti Londonu: Velika Britanija nastavlja pružati podršku BiH

Ispred vas je novo poglavlje života – kupovina stana, koja sa sobom gotovo uvijek donosi brojna pitanja. Pitate se zašto. Pa jednostavno zato što iz ASA Banke donose novi stambeni kredit, koji pred vas stavlja samo jednu dilemu: Šta je bolje, manja ili veća rata u prvih pet godina otplate? A da biste imali ovu dilemu nije nužno da budete klijent ASA Banke.Iako se čini nestvarno, ovaj put je to realnost. Naime, novi stambeni kredit ove banke vam nudi opciju da sami odabirete veličinu rate u prvih pet godina otplate prema vlastitim preferencijama. To znači da možete birati između manjih rata u prvih pet godina i većih rata kasnije ili obrnuto. Stoga, novi slogan kampanje "Ratu skroji kako ti stoji", kroz koju nas vode šarmantne Arma Tanović i Minka Muftić, savršeno opisuje fleksibilnost koju ovaj inovativni proizvod ASA Banke donosi.“Kao domaća banka pažljivo pratimo potrebe naših sugrađana i u skladu s našom misijom sada predstavljamo novi stambeni kredit s fleksibilnim planom otplate koji klijentima omogućava da na sebi svojstven način kreiraju finansijske planove za budućnost. Odlučili smo se za slogan 'Ratu skroji kako ti stoji' kako bismo naglasili važnost prilagodljivosti i personalizacije u našem pristupu”, rekla je Aida Mušić, direktorica Sektora za poslovanje s fizičkim licima i poduzetnicima ASA Banke.Naravno, tu su i dodatne pogodnosti koje će vas oduševiti, pa tako ako odaberete ovaj stambeni kredit možete dobiti do čak 20.000 KM nenamjenskih sredstava za slobodnu potrošnju. Također, ASA Banka organizuje i nagradnu igru od 15. maja do 15. augusta 2024. godine. Svi koji se odluče za ovaj stambeni kredit imaju priliku osvojiti električni bicikl Ruff cycles, savršeno prijevozno sredstvo koje ne zagađuje okoliš. Ne propustite ovu jedinstvenu ponudu ASA Banke. Više informacija pogledajte na: <a href="https://www.asabanka.ba/stanovnistvo/gotovinski-krediti/stambeni-stambeni-zamjenski-kredit/">https://www.asabanka.ba/stanovnistvo/gotovinski-krediti/stambeni-stambeni-zamjenski-kredit/</a>

Ispred vas je novo poglavlje života – kupovina stana, koja sa sobom gotovo uvijek donosi brojna pitanja. Pitate se zašto

ASA Banka predstavlja stambeni kredit uz fleksibilnu otplatu: Ratu skroji kako ti stoji!

Za državu Srbiju i Telekom Srbija grupu kao najprofitabilnije pokazalo se investiranje u zemlje zapadnog Balkana. Potvrda za to je kompanija m:tel, do danas najveća inostrana investicija Srbije, koja svojim poslovnim rezultatima stoji rame uz rame sa vodećim evropskim telekom operaterima. Investiranje u region, osim što je politički razumno, i ekonomski je isplativo – ocjena je generalne direktorke kompanije m:tel Jelene Trivan u okviru panel-diskusije „Jedan region, jedno tržište“ ovogodišnjeg Jahorina ekonomskog foruma na kojem su govorili i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac i privrednici iz zemalja regije.Govoreći o pozitivnim primjerima regionalne integracije, Trivan je naglasila kako svi privredni sektori treba da se vode primjerom uspješne telekomunikacione integracije regije, koja se dogodila ukidanjem rominga u zemljama zapadnog Balkana.

„Deo sam telekomunikacione grupe koja posluje i u Evropskoj uniji i na području zapadnog Balkana. Jedan od razloga za uspeh naše grupacije je činjenica da poslujemo na zajedničkom tržištu, bez telekomunikacionih barijera i da dopiremo do korisnika na tržištu do kojih drugi ne mogu. Kao takvi smo konkurentniji i na evropskom tržištu, s obzirom da u njemu živi i veliki broj naših ljudi koji će radije uzeti usluge jedne takve grupacije i moći bez barijera da žive i rade u Evropi i na zapadnom Balkanu“, rekla je Trivan i naglasila da je saradnja ekonomski imperativ svih zemalja regije koje su međusobno, uz Evropsku uniju, glavni spoljnotrgovinski partneri.Generalni pokrovitelj ovogodišnjeg Jahorina ekonomskog foruma je kompanija m:tel.

Sedmi Jahorina ekonomski forum u znaku regionalnog povezivanja

Trivan: Uspjeh Telekom Srbija grupe rezultat je poslovanja u čitavoj regiji zapadnog Balkana

Danas su u Vitezu i Banja Luci uručene glavne nagrade velike FIS-ove nagradne igre „FIS biraj – nagrade dobivaj“ - dva automobila Škoda Fabia Active.Prvom sretnom dobitniku Škode Fabia, gospodinu Ekremu Žeriću iz Bihaća novi automobil svečano je predat u FIS-u u Vitezu. „Zaista sam uzbuđen što sam baš ja dobitnik novog automobila Škoda Fabia, što zaista nisam očekivao ali sa FIS-om ste uvijek na dobitku. To pouzdano znam, stalni sam kupac u prodajnom centru u Bihaću, od prvog dana. FIS mi je omiljeno mjesto kupovine i evo, sad mi je donijelo i sreću. Zahvaljujem se FIS-u, a novi automobil ću dati na raspolaganje svojim snahama da voze prema svojim potrebama“ –izjavio je sretni dobitnik Ekrem Žerić.

Ključevi novog automobila danas su u Banja Luci uručeni i drugom dobitniku gospođi Neni Lukić iz Nove Topole.„FIS redovno posjećujem godinama i kupujem gotovo sve za sebe i svoju porodicu, zato što imate najraznovrsniju ponudu i najpovoljne cijene. Kupovina se dodatno isplatila, sada me je FIS obradovao sa novim automobilom i veoma sam sretna što sam postala vlasnikom nove Škode Fabie. Bila sam iznenađena, nagradu nisam očekivala ali ipak, svako ko igra nada se dobitku. Zahvaljujem se FIS-u i sretnoj ruci koja je od toliko kupona izvukla upravo moj“- izjavila je sretna dobitnica Nena Lukić.&nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;

Nagradna igra „ FIS biraj- nagrade dobivaj" trajala je od 19. 1. do 30.4., a osim dvije glavne nagrade - dva automobila Škoda Fabia, učestvovanjem u nagradnoj igri kupci su imali priliku osvojiti i neku drugu od ukupno 82 vrijedne nagrade:5 x Smart TV Philips 55“ 5 x perilica rublja Gorenje 2 x Lumea Philips 5 x štapni usisavač Philips 5 x mobitel Samsung 5 x trimer Philips 5 x pametni sat 50 x poklon bon od 100KM za kupovinu u FIS-u "U ime kompanije FIS čestitam sretnim dobitnicima glavnih nagrada i želim da sa novim automobilima u ugodnoj vožnji pređu hiljade sigurnih kilometara. Čestitam i sretnim dobitnicima 82 druge vrijedne nagrade koje smo podijelili u nagradnoj igri „FIS biraj nagrade dobivaj“. Izuzetno nam je drago što smo i dalje omiljeno mjesto kupovine u cijeloj BIH. Kroz nagradne igre sa vrijednim nagradama želimo obradovati naše kupce i nagraditi njihovu lojalnost, i posebno, iskazati zahvalnost za dugogodišnju vjernost našem brendu“ –kazala je Dijana Brkan, voditeljica marketinga u FIS-u. Javno izvlačenje nagrada održano je u FIS centru u Vitezu 9. 5. i FIS-u u Banja Luci 10. 5., a spisak svih dobitnika nagradne igre „ FIS biraj- nagrade dobivaj" možete pogledati na sljedećem <a href="https://fis.ba/nagradne-igre/izvuceni-dobitnici-nagradne-igre-fis-biraj-nagrade-dobivaj/">linku</a>

Nagradna igra „ FIS biraj- nagrade dobivaj" trajala je od 19. 1. do 30.4

FIS uručio dva automobila Škoda Fabia sretnim dobitnicima

Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva, koji se obilježava svake godine 17. maja, pruža nam priliku da dublje razmotrimo ulogu digitalnih inovacija u ostvarivanju održivog razvoja. Kao vodeći telekomunikacioni operater u Bosni i Hercegovini, m:tel vjeruje u snagu digitalnih tehnologija da transformiše našu stvarnost i unaprijedi kvalitet života svih građana. Digitalne inovacije ne samo da otvaraju nove poslovne prilike i poboljšavaju efikasnost, već imaju i potencijal da ojačaju naše napore ka održivosti i zaštiti životne sredine.Jedan od ključnih aspekata digitalnih inovacija jeste koncept pametnih gradova. Integracija naprednih tehnologija poput Interneta stvari (IoT), umjetne inteligencije (AI) i analitike podataka omogućava stvaranje gradova koji su efikasniji, ekološki prihvatljiviji i ugodniji za život. Pametni gradovi optimizuju upotrebu resursa poput energije i vode, smanjujući troškove i emisiju štetnih gasova, dok istovremeno poboljšavaju kvalitet usluga za građane.Digitalne inovacije imaju veoma važnu ulogu i u sektoru obrazovanja. Uvođenje digitalnih alata u obrazovne procese omogućava pristup znanju i obrazovanju bez obzira na geografske i socioekonomske barijere. Kroz različite programe podrške obrazovnim institucijama, prakse i stipendiranja, m:tel podržava ambiciozne, vrijedne i talentovane studente da ostvare svoje akademske ciljeve i razvijaju svoje vještine u područjima koja su ključna za budućnost digitalnog društva. Podržavajući digitalno preduzetništvo i inovacije kroz svoje, ali i projekte drugih, m:tel aktivno doprinosi razvoju ekosistema koji potiče nove ideje i tehnološke inovacije. Kroz programe podrške, APP takmičenje srednjoškolaca, edukaciju i mentorstvo, omogućavamo mladim talentima da ostvare svoje poslovne ideje i doprinesu razvoju digitalne ekonomije u Bosni i Hercegovini.Danas više nego ikada prije, digitalne inovacije imaju ključnu ulogu u stvaranju održive budućnosti za sve nas. Kao telekomunikacioni lider, m:tel ima dodatnu odgovornost da kontinuirano razvija nova tehnološka rješenja koja će podržati održivi razvoj naše zajednice i doprinijeti stvaranju boljeg svijeta za buduće generacije.Na Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva, pozivamo sve aktere društva da se udruže u ostvarivanju vizije digitalne transformacije koja će donijeti prosperitet, inkluzivnost i održivost za sve. Digitalna revolucija je već tu i svi zajedno imamo priliku da oblikujemo bolju budućnost za sve nas.

m:tel kontinuirano razvija nova tehnološka rješenja koja će podržati održivi razvoj i doprinijeti stvaranju boljeg svijeta za buduće generacije

Danas je Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva - Digitalne inovacije za održivi razvoj

Naslov: Telemach obnovio ugovor sa Srcem za djecu oboljelu od raka i ujedinio gradske fudbalske rivale u humanoj misiji

Roditeljska kuća u Sarajevu nedavno je bila mjesto susreta malih, hrabrih štićenika ove ustanove, članova Udruženja Srce za djecu oboljelu od raka te njihovih porodica s fudbalerima i fudbalerkama FK Sarajevo i FK Željezničar. Ovo zabavno i inspirativno druženje, u kojem su podjednako uživali i mališani i sportisti, priredile su kompanija Telemach BH i Telemach fondacija povodom obnove trogodišnjeg ugovora s pomenutim udruženjem.&nbsp;

„Svjesni koliko je važna prisutnost, ljubav, podrška roditelja i porodično okruženje u procesu liječenja ovih heroja mališana, nesebično i kontinuirano podržavamo rad Roditeljske kuće od njenog osnivanja 2016. godine. Drago nam je što ćemo i narednih godina olakšati barem jedan od brojnih izazova kroz koje ova hrabra djeca i njihovi najbliži prolaze. Uz želje za potpunim i brzim ozdravljenjem, obećavamo im da ćemo uvijek biti uz njih“, istakla je Hajdi Mostić, predsjednica Upravnog odbora Telemach fondacije.Donacijom u iznosu od 30.000 KM u narednom periodu bit će finansiran dio kapaciteta Roditeljske kuće, što predstavlja sigurnost i oslonac za djecu i roditelje da će kroz sve poteškoće s kojima se susreću moći prolaziti skupa. Svjesni značaja uključenosti cijelog društva za proces liječenja mališana koji boluju od raka, Telemach od početka nastoji širiti mrežu podrške i kroz svoja sponzorstva.&nbsp;

„Od prvog pokroviteljstva apartmana "Start" u Roditeljskoj kući te nezaboravnih susreta s Edinom Džekom, a kasnije i s košarkaškim reprezentativcima i reprezentativkama, Telemach je dokazao da ima respektabilne sportske partnere spremne da podrže, ohrabre i inspirišu one kojima je to zaista potrebno. Među njima su i najveći sarajevski fudbalski klubovi, FK Sarajevo i FK Željezničar, s kojima smo nedavno obnovili sponzorske ugovore. Nastavak saradnje, koja na obostrano zadovoljstvo traje duže od deset godina, obilježen je upravo druženjem s malim stanovnicima Roditeljske kuće. Fudbaleri i fudbalerke pokazali su se kao istinski prijatelji i sjajni ambasadori ljubavi i podrške za djecu koja se bore s teškim oboljenjima. Vrijeme provedeno s njima predstavlja dodatni podsticaj da i u budućnosti njegujemo partnerstva koja će donositi osmijeh na lica djece čija je hrabrost inspiracija svima nama“, istakao je Admir Drinić, generalni direktor Telemacha.Koliko morate trenirati da postanete vrhunski fudbaler i ko vam je najbolji igrač na svijetu, samo su neka od pitanja mališana na koja su tokom navedenog druženja strpljivo odgovarali njihovi sportski uzori iz bordo i plavog tima. Skupa su odradili i rekreativni trening, u kojem su najveći gradski rivali udružili snage ka zajedničkom cilju – dječijoj radosti i stvaranju nezaboravnih uspomena. „Ovakvi događaji mnogo znače našim štićenicima i njihovim roditeljima. Pružaju im snagu i inspiraciju za borbu s bolešću te priliku da barem na trenutak zaborave na zdravstvene izazove. Takvo nešto vam mogu prirediti samo istinski prijatelji. Zahvaljujemo se Telemachu i Telemach fondaciji za ovo ugodno druženje i kontinuiranu podršku, kao i za širenje mreže naših prijatelja“, istakao je Fikret Kubat, direktor Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka”.#TelemachBH #TelemachFondacija #SrceZaDjecu #RoditeljskaKuća #FKŽeljezničar #FKSarajevo

Telemach obnovio ugovor sa Srcem za djecu oboljelu od raka i ujedinio gradske fudbalske rivale u humanoj misiji

Telemach obnovio ugovor sa Srcem za djecu oboljelu od raka i ujedinio gradske fudbalske rivale u hum

Sarajevo Business Forum, vodeći investicijski događaj u regionu, naredne sedmice ponovo otvara svoja vrata za lidere iz svijeta biznisa s ciljem jačanja ekonomske saradnje i privlačenja stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu i širi region. U fokusu ovogodišnjeg izdanja Foruma su panel diskusije koje će obraditi neke od ključnih tema. Između ostalog, razgovarat će se i o izgradnji željeznica i digitalizaciji, o čemu je u intervju govorio ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto.Na panelu "Željeznička infrastruktura i povezanost za održivu budućnost", koje ključne inicijative i projekti će biti istaknuti i kako planirate unaprijediti sektor željezničkog transporta u BiH?Zahvalan sam organizatorima Sarajevo Business Foruma koji su ove godine fokus stavili na željezničku infrastrukturu i proces digitalizacije, upravo dva za mene ključna prioriteta u radu Ministarstva komunikacija i prometa BiH.&nbsp;Do sada smo čini se naučili kao se grade autoceste, ali smo istovremeno u potpunosti zanemarili razvoj željezničke infrastrukture za koju ni na jednom nivou vlasti nije osigurano adekvatno finansiranje niti reforme koje su uvjet značajnijih ulaganja međunarodnih partnera. Za razliku od nas, zemlje regiona su dosta napredovale, a pogotovo zemlje u EU, kada je riječ o ulaganju u željeznički sistem, što zbog privrednog toka, što zbog putničkog saobraćaja i svih koristi koje ima društvo koje je aktivno uključeno u zelenu tranziciju. Na žalost, dosta kasnimo, ali, sa druge strane, imamo priliku dosta i napraviti. Do nas je i do našeg zajedničkog angažmana da trenutno stanje ocijenimo neprihvatljivim sa aspekta pružene usluge te da preduzmemo sve raspoložive aktivnosti kako bismo „uhvatili voz“ za regionom.Rekonstrukcija željezničke pruge na Koridoru Vc je apsolutni prioritet, i tu smo se jasno obvezali šta trebamo napraviti do 2030. godine. U projekte rekonstrukcije pruge od Doboja preko Tuzle do Zvornika i granice sa Republikom Srbijom, kao i izgradnja pruge od Nikšića do Čapljine, te obnova i revitalizacija Unske pruge i oživljivanje željezničkog saobraćaja od Sarajeva do Zagreba i od Sarajeva do Beograda, samo su neki od projekata koji zahtijevaju angažman svih u državi. Osim toga uspostavljanje funkcionalnog putničkog saobraćaja na željezničkim linijama unutar Bosne i Hercegovine koje povezuju Mostar i Sarajevo sa Banjalukom, Dobojem i Tuzlom, također su projekti od iznimnog značaja. Riječ je o projektima koji zahtijevaju ozbiljna finansijska sredstva ali i o dugoročno najisplativijim i prvorazrednim razvojnim projektima koji su okosnica budućeg ekonomskog razvoja. Možete li detaljnije objasniti koje korake Ministarstvo komunikacija i prometa preduzima u okviru digitalne transformacije, a koji će biti predstavljeni na panelu "Digitalna transformacija"?Zemlje koje razmišljaju o svojoj budućnosti ulažu u digitalnu infrastrukturu i servise prema građanima jednako kao i u fizičku infrastrukturu kao što su ceste ili željeznice. Nasuprot njima kod nas je situacija da niti se dovoljno ulaže, ali što je još više poražavajuće jeste činjenica da Bosna i Hercegovina do sada nije povukla nijednu KM evropskih i međunarodnih fondova za oblast digitalizacije. Tu smo napravili pomak - okončali smo pregovore sa Evropskom komisijom u rekordno kratkom roku o pristupanju naše zemlje Programu Digitalna Evropa kroz koji je Evropska komisija osigurala fond od milijardu i po KM. Nastojimo da budemo generator dobrih ideja i najboljih iskustava koja prikupljamo kroz regionalnu i saradnju sa EU. S tim ciljem uskoro potpisujemo i sporazume o saradnji u oblasti digitalizacije sa Slovenijom i Hrvatskom. U ovoj oblasti potrebno je mnogo više promocije, edukacije i zagovaranja, ali najvažnije je da se krene. Digitalno doba je uveliko pokazalo svoje pozitivne strane u zemljama i regije i Evrope, krajnje je vrijeme da digitalna transformacija krene u našoj zemlji i počevši od onog najprizemnijeg benefita kako građani i firme ne bi više morali nosati papire, nego klikom, elektronski riješili obaveze koje im danas uzimaju mnogo i vremena i živaca. Bitno je da što više institucija i nivoa vlasti ovo shvati kao svoju obavezu i krenu putem digitalizacije.A da se itekako može dokazala je IDDEEA koja je je u proteklom periodu tretirana isključivo kao štamparija, zanemarujući njenu ulogu u procesu digitalizacije. Od novog rukovodstva tražili smo da nam prezentira put u digitalno društvo, a ne u dodatno štampanje onoga što se već radi. Odlučili smo pojednostaviti proces dobijanja CIPS-a te smo krenuli u aktiviranje digitalnog identiteta, i to sve uz pomoć tehnologije koja nam je već deceniju na raspolaganju, ali nije bila u punom kapacitetu iskorištena. Više niti jedan nivo vlasti nema izgovora, da kaže 'ne možete nam pristupiti i ne možete elektronski pristupiti programima, projektima, javnim pozivima... Sada svaka institucija može razviti svoje e-servise. Na tome radimo sa Vladom Kantona Sarajevo na uspostavi e-portala ali i zakona o e-Upravi, koji će naložiti svima koji su u vlasništvu Kantona da moraju prihvatiti digitalni pristup. Kada je riječ o digitalizaciji, bitno je istaknuti da Bosna i Hercegovina neće više biti jedina zemlja u Evropi koja nije pokrivena digitalnim signalom. Nedavno sam potpisao Ugovor za nabavku opreme za digitalni prenos i emitiranje Javnih RTV servisa u BiH, čija je vrijednost 25,8 miliona KM bez PDV-a. Podsjećam to je učinjeno 18 godina nakon što je BiH potpisivanjem Ženevskog sporazuma preuzela obavezu da do juna 2015. ugasi analogni televizijski signal.Kako Sarajevo Business Forum doprinosi međunarodnoj saradnji u oblasti transporta i infrastrukture i kakve nove mogućnosti to otvara za Bosnu i Hercegovinu?Na ovaj način kako SBF danas funkcioniše, prije svega pruža nam dodatne mogućnosti razmjene iskustava i pozitivne prakse, a upravo je to ono što očekujem od panela o željezničkoj infrastrukturi koji predstavlja odličnu priliku da se razgovara o modelima investiranja, pozitivnim i negativnim aspektima javno-privatnog partnerstva ili koncesija. Ovi modeli tek se razmatraju u našoj zemlji i zato je važno čuti iskustva, kako bi sa jedne strane primijenili uspješne modele ali, isto tako, i zaobišli eventualne propuste i greške sa kojima su se drugi u ovom procesu suočili. Koje su trenutno najveće prepreke za razvoj infrastrukture u BiH i kako planirate realizirati ove izazove kroz vaše ministarstvo? Kvalitetni projekti budućnosti, a što projekti željezničke infrastrukture i digitalne transformacije definitivno jesu, nemaju problem da nađu finansijere. Rekao bih da je ključni problem percepcija i činjenica da se ovim projektima do sada nije posvećivala potrebna pažnja niti su u dovoljnoj mjeri razvijeni da bi bili predmet razmatranja za međunarodne investicijske institucije. Zato je prije svega neophodno promijeniti percepciju kod donosioca odluka i sa fokusa izgradnje autocesti okrenuti se u pravcu željeznice, gdje prvenstveno mislim na donosioce odluka u entitetskim vladama. Kako Sarajevo Business Forum utiče na privredu Bosne i Hercegovine i koje su ključne prednosti ovog događaja za ekonomski razvoj zemlje?&nbsp;Izuzetno cijenim sve inicijative koje vode ka uspješnom predstavljanju ekonomskih potencijala, regionalnom, odnosno uvezivanju u okviru Evrope i svijeta, a upravo to je prepoznato kao jedna od ključnih intencija Sarajevo Business Foruma. Sa druge strane, ni vlast niti privreda samostalno ne mogu postići značajan ekonomski rast, bez međusobne saradnje kao što je i svaki ozbiljniji napredak nemoguć bez regionalne saradnje. Bitno je da zajednički djelujemo u cilju jačanja privrede i ekonomije, a tako postajemo primamljiviji i pouzdaniji domaćim i stranim investitorima. Sarajevo Business Forum je sada već uveliko poznat po poticanju novih investicija u region te kao poslovna platforma za susrete različitih učesnika u cilju unaprjeđenja ekonomskog potencijala Bosne i Hercegovine i hvala BBI Banci, glavnom organizatoru SBF-a za energiju koju ulažu da ova pozitivna priča iz godine u godinu raste i razvija se.Nadam se da potencijalni investitori nakon ovog izdanja SBF-a budu uvjereniji u to da itekako vrijedi ulagati u Bosnu i Hercegovinu, a ovdašnji donosioci odluka svjesniji novih razvojnih trendova koji ne čekaju naše birokratske procedure i izgovore. Mi taj korak moramo uhvatiti, a to možemo samo ako se umjesto jeftinog političkog populizma okrenemo projektima koji će polučiti privredni i ekonomski napredak, privući investitore i stvoriti uslove života zbog kojih će naša omladina svoju budućnost graditi u svojoj domovini, a ne daleko od nje. Ovo je naša prilika i naš izbor!

Nastojimo da budemo generator dobrih ideja i najboljih iskustava koja prikupljamo kroz regionalnu i saradnju sa EU

Izgradnja željeznica i digitalizacija u fokusu 13. Sarajevo Business Foruma

„Dobar dan lipi naši“ pozdravljeni smo na prekrasnom događaju koji je preuzela Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, a iza organizacije stoji direktorica Ivana Vladović, u prekrasnom hotelu Hills, pod nazivom „Dalmatinska marenda“. Srednja Dalmacija je došla pozdraviti svoje goste iz Bosne i Hercegovine i donijela im dašak Dalmacije kroz pjesmu, sliku i okus.Projekt "Dalmatinska marenda" promovira autentičnu dalmatinsku gastronomiju, predstavljajući tradicionalne obroke specifične za srednju Dalmaciju. Pokrenut je s ciljem razvoja turističkog proizvoda usmjerenog prema održivom turizmu. Glavna svrha projekta je promocija odredišta kroz karakterističnu dalmatinsku kuhinju, s posebnim naglaskom na koncept "marende"."Marenda", definirana kao kuhano domaće jelo pripremljeno po autentičnom receptu, poznata je kao obrok serviran između 10 i 13 sati. Osim što predstavlja gastronomsku tradiciju, "marenda" je važan element mediteranskog načina života, obuhvatajući povijest, tradiciju, arhitekturu konoba, staru dalmatinsku glazbu, običaje i nošnje. Ona simbolizira život i priče, druženje, razgovore, međusobnu podršku i dijeljenje.- Planiramo predstaviti izvornu Dalmatinsku marendu i njezinu važnost na stranim tržištima. Budući da je Bosna i Hercegovina ključno tržište i partner u turizmu, prvu predviđenu promociju smo realizirali u Sarajevu - izjavila je direktorica Ivana Vladović.

Nakon uvodnog pozdravnog dijela direktorice, prisustvovali smo prikazu video prezentacije koja je predstavila destinaciju, Centralnu Dalmaciju. Svi smo bili impresionirani prikazima prirodnih ljepota koje regija nudi. Nakon toga, nastupilo je Kulturno umjetničko društvo "Jedinstvo", najstarije i najtrofejnije kulturno umjetničko društvo u Republici Hrvatskoj. Ove godine slavi 105 godina postojanja, a predstavili su se u starim splitskim nošnjama i starogradskim plesovima, izvodeći najpoznatije očuvane hvarske plesove i nošnje, poznate kao Forski tonci.Gastronomija je bila centralni dio događaja putem projekta "Dalmatinska marenda", pružajući uzvanicima priliku da uživaju u raznolikim delicijama:PREDJELA: Salata od hobotnice na dalmatinski način, slane srdele s kapulom i kvasinom, pašteta od jadranske tune, salata od šparoga i jaja, selekcija dalmatinskih ovčjih i kozjih sireva s prilozima, pečeni teleći but s dalmatinskim travama, masline (crne i zelene), sušeni pomidori, suhe smokve, bademi, domaći kruh s maslinovim uljemGLAVNA JELA: Janjetina s bižima, pileći tingul s manistrom, sipa i bob s njokima, skuše na gradele s blitvom, domaće dalmatinske salateDESERTI: Dalmatinska rožata, dalmatinske fritule, broštulane mendule, paradižet, bračka hrapaćuša, rafijoli.

Dalmatinsku marendu u Sarajevu su pripremili Željko Neven Bremec, chef i predsjednik ŠKMER-a (Udruga Šefovi kuhinja i mediteranskih i europskih regija), kuhar i vlasnik konobe „Basjo“ Ante Bajso, kuhar Tomo Čagalj, slastičar Marin Vučković. Posjetitelji su uživali u crnim i bijelim vinima Vinarije Zlatan otok s Hvara, koja su osvježila njihova nepca.- Jako sam zadovoljna kako je događaj organiziran. Nakon nekoliko sati, gosti se i dalje ne razilaze, atmosfera je vesela, hrana je odlična, pjesma ne prestaje, što samo potvrđuje da smo došli radi toga. Ova manifestacija pokazuje snažnu povezanost između Dalmacije i Bosne i Hercegovine, gdje turizam igra ključnu ulogu u spajanju naših regija. Ove godine smo započeli sa Sarajevom, ali razgovaramo i o drugim lokacijama za buduće događaje. Dalmatinska marenda je obećavajuća, a vaša podrška nam je pokazala koliko nas volite. Nismo željeli organizirati nešto bezlično; donijeli smo vam naša srca na dlanu, što se, nadam se, osjetilo – kazala je na kraju marende direktorica Ivana Vladović. Marendi je prisustvovao i Ivan Sabolić, ambasador Republike Hrvatske u BiH koji nije krio svoje oduševljenje: - Na završetku uspješne manifestacije "Marenda", kako je nazvan ova gastro događaj, mogu konstatirati da je lako biti ambasador države koju nije potrebno dodatno predstavljati u Bosni i Hercegovini. Građanima BiH, Hrvatska i Srednja Dalmacija su već dobro poznate turističke destinacije, no nakon ovih prezentacija, pozivamo svakoga da otkrije i one skrivene kutke Dalmacije koje još nisu doživjeli. Organizatori su uložili značajan trud, prezentirajući na pravi način gostoprimstvo Srednje Dalmacije prema turistima iz BiH, ali i prema svim drugim krajevima Republike Hrvatske. I ja se pridružujem tom pozivu.Posebnu atmosferu, osim KUD-a Jedinstvo, upotpunili su Katica Marinović s "pjesmama iz naftalina" i Vinko Didović na klavijaturama, zabavljajući prisutne dalmatinskim pjesmama.Kako bi promocija bila uspješnija za uzvanike, organizatori su priredili nagradnu igru u kojoj su troje sudionika osvojili po dva noćenja za dvije osobe u jednom od hotela na Makarskoj rivijeri, u Podgori, Brelima i Baškoj Vodi.

Gastronomija je bila centralni dio događaja putem projekta "Dalmatinska marenda", pružajući uzvanicima priliku da uživaju u raznolikim delicijama

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije

Dalmatinska marenda u Sarajevu: Nepca oduševljena tradicionalnim okusima i vinima Srednje Dalmacije

Uhvaćen na djelu

Dok ostali spavaju Lepi Mića radi 

Jedna od najljepših turskih glumica

Ovo je jednostavna i efikasna dijeta lijepe Fahrije Evdžen: Zato nju voli neodoljivi Bali-beg

Ava Karabatić sve šokirala kada je rekla da joj Emir Đulović upućuje slatke poglede

Emir Đulović propao u zemlju od stida 

Njenu sreću na tren je zaustavila činjenica da obje djevojčice imaju Down sindrom

Sara Bero ispratila svoje djevojčice na malu maturu: Sve sama, devet dugih godina tuge, sreće...

Ovaj čovjek je zaslužan za njenu figuru

Mama Džejle Ramović uskoro će postati nana: Izgledom obara s nogu

Rano ostao bez roditelja, pokopao i suprugu i brata, a nitko ne zna njegovo pravo ime

Životna priča Vlatka Stefanovskog

Plakajući čekala da se vrati iz pritvora

Luna bijesna i natečena zbog Marka 

Poslije kiše dođe sunce

Aleksandra Mladenović pokazala kako uživa s novim momkom

Teška saobraćajna nesreća desila se jutros u Nemili (Zenica) na kružnom toku.Nesreća se desila jutros u 5 sati i 10 minuta, a u njoj su učestvovali autobus iz Mađarske i teretno motorno vozilo Mercedes.- Teretnim motornim vozilom je upravljao K. M. (1987.) iz Kaknja, koji je tom prilikom smrtno stradao. Saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom. Uviđaj je u toku i vrši se pod nadzorom dežurnog Kantonalnog tužioca. Na licu mjesta su intervenisali i pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice i Hitna pomoć - kazao je za portal "Avaza" portparol MUP-a ZDK Samir Valentić.

Saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom

Stravična nesreća u Nemili: Poginuo vozač kamiona iz Kaknja (37)

Lokalne organizacije SDP-a, NiP-a, DF-a i stranke Naprijed su napravile dogovor da izađu na izbore u Srebrenici sa zajedničkim kandidatom za načelnika. Ovakve odluke će trebati potvrditi i centrale stranaka. Ukoliko se potvrdi odluka lokalnih organizacija kandidat ove četiri stranke će biti Muhamed Avdić.Oni su naveli da ne žele da podrže kandidata Hamdiju Fejzića, koji na ove izbore izlazi kao nezavisni kandidat, a u tome će imati, kako stvari stoje, podršku SDA. Oni su kazali da je Hamdija Fejzić na političkoj sceni već 30 godina, a da Bošnjacima u tom kraju prijeti nestanak.Ipak, posebno je interesantan odnos između Hamdije Fejzića i SDA. Naime, on je SDA napustio 3. septembra 2018. godine, a tada su se mogle čuti gomile obostranih uvreda.<h2>Nekokrektan odnos</h2>Hamdija Fejzić je tada u saopćenju naveo da stranku napušta zbog nekorektnog odnosa vrha stranke, neuvažavanja i omalovažavanje njega i drugih članova. Ipak, nije jasno šta se u međuvremenu promijenilo jer Bakir Izetbegović i dalje vodi SDA, a za sve procese u RS i dalje je najodgovorniji Edin Ramić.- Srebreničani nemaju povjerenja u rad Općinskog odbora SDA u Srebrenici, niti su zadovoljni radom bošnjačkih predstavnika u vlasti. Ne želim da budem dio takvog tima koji vodi pogrešnu politiku i koji je u nezavidan položaj doveo Bošnjake u Srebrenici. Dogovoreni principi ni u jednom trenutku nisu ispoštovani, međuljudski odnosi su narušeni, a najveći uspjeh sadašnjih bošnjačkih predstavnika u vlasti je da su više puta preglasani na sjednicama Skupštine – naveo je Fejzić u septembru 2018. godine.Istog tog 3. septembra 2018. godine SDA nije rekla da je Hamdija Fejzić napustio stranku, nego da su ga oni izbacili.Oni su ga tada optužili da radi vanstatutarno, u suprotnosti sa ciljevima SDA, a sve radi spašavanja ličnih političkih ambicija.- Njegove posljednje odluke da izda sve što su Bošnjaci gradili u protekle dvije godine jasno govore zašto i nije trebao biti u SDA. Zajedno sa Sadikom Ahmetovićem radio je na razbijanju bošnjačkog jedinstva, a te aktivnosti posebno su intenzivirane nakon Sadikovog sastanka s Miloradom Dodikom i dogovora da se Dodik podrži za člana Predsjedništva BiH – naveli su tada.<h2>Verbalni rat</h2>Općinski odbor SDA Srebrenica je već pružio podršku Hamdiji Fejziću i ukoliko ne bude centrala nešto promijenila, on će dobiti podršku. Ipak, s obzirom da je Fejzić već obznanio kandidaturu, vjerovatno je da je amin već stigao iz Sarajeva, samo to javnosti nije još saopćeno.Interesantno će biti sada objaviti kako će i Fejzić i SDA komentarisati sve ono što je izgovoreno prije nekoliko godina.Osim što će probosanske stranke u Srebrenici imati dva kandidata, među prosrpskim je također došlo do raskola. Aktuelni načelnik Mladen Grujičić je izgubio podršku SNSD-a, ali ga podržava SDS te tvrdi da ima podršku crkve. SNSD-ov adut je sada Miloš Vučić.Trenutno kipti verbalni rat između Grujičića i prvog čovjeka SNSD-a u Srebrenici Radomira Pavlovića, a s obzirom i na polarizaciju među probosanskim strankama vrlo je moguće da one počnu prepucavanje između sebe. Tako bi prvi put kampanja u Srebrenici mogla biti odvojena od nacionalnih pitanja i podizanja tenzija i to igrom slučaja.&nbsp;

Njegove posljednje odluke da izda sve što su Bošnjaci gradili u protekle dvije godine jasno govore zašto i nije trebao biti u SDA, poručili su 2018.

SDA izbacila Fejzića iz stranke jer "razbija bošnjačko jedinstvo": Sada ga podržavaju u borbi za poziciju načelnika Srebrenice

Rasprava o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda zvanično je zakazana za 23. maj, a objavljen je i finalni tekst rezolucije.Tekst rezolucije podsjeća na sve presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, posebno one koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida protiv bosanskih Muslimana počinjen u Srebrenici 1995. te iz februara 2007. godine u kojoj je Sud utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju genocid.U nastavku donosimo kompletan tekst finalne verzije rezolucije sa dva amanmdana.- Potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločine ili drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava ljudskih prava, i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljno istraže i gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, u čemu je potrebno učešće preživjelih, kao i članova porodica

Lagumdžija: Usaglašen je tekst rezolucije o Srebrenici

Pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguravanja odgovornosti za genocid, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih zločina ostvarene kroz sistem međunarodnog krivičnog suda,Prepoznajući u tom pogledu poseban doprinos Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i naglašavajući važnost spremnosti međunarodne zajednice da preduzme kolektivnu akciju preko Vijeća sigurnosti, u skladu sa Poveljom, i od slučaja do slučaja kako bi se dodatno osigurala odgovornost i sprječavanje genocida,<h2>Individualizirana odgovornost</h2>Ponavljajući da je krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizirana, nije kolektivna i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini,Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za sprječavanje genocida i odgovornost za zaštitu, te ističući važnost redovnih brifinga o kršenju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i o govoru mržnje i poticanju u ranog podizanja svijesti o potencijalnom genocidu,Konstatujući da procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, i Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, ostaje centralno mjesto u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te za obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, te prepoznajući da je snažna regionalna saradnja između državnih tužilaštava od suštinskog značaja za poticanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regionu,Ponavljajući nepokolebljivu predanost održavanju stabilnosti i njegovanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini.Napominjući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljenih, a porodice i zajednice razorene,1. Generalna skupština donosi odluku da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici i da se obilježava svake godine;2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici koji je historijski događaj, te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz vlastite obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, takođe s ciljem sjećanja kako bi se spriječili poricanje, iskrivljavanje te pojavljivanje genocida u budućnosti;3. Također bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici;<h2>Identifikacija žrtava</h2>4. Naglašava važnost završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici kako bi im se omogućio dostojanstvena sahrana te se poziva na nastavak krivičnog gonjenja protiv počinilaca genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti sa licem pravde;5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, i međunarodnog običajnog prava o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz uvažavanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;6. Traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši djelovanje sa pripremama za obilježavanje 30. godišnjice, a također se traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacijama civilnog društva;7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresovane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja javne svijesti.

11. juli će se proglasiti Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici, ukoliko rezolucija bude usvojena

Ovo je finalna verzija Rezolucije o Srebrenici sa dva amandmana

Uzrok političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini je visoki predstavnik Kristijan Šmit, smatra Marinko Čavara.Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkih doma u PS BiH Marinko Čavara gostovao je u BHT1 Uživo, a odmah je upitan o američkoj crnoj listi.- Hoću li ja možda završiti na crnoj listi jer sam vas ugostio - upitao je voditelj Čavaru na početku na što je on rekao: "S punim ponosom kažem da sam sve radio u skladu s Ustavom, a te liste me ne zanimaju, to pokazuje samo odnos prema državi BiH, kao i oni koji likuju jer sam ja na toj listi", kazao je Čavara.<h2>O crnoj listi</h2>Upitan zašto je na crnoj listi kaže da je to "prvenstveno zbog spinovanja u vrijeme dok se pregovaralo o izbornom zakonu".- Oni koji su govorili o blokadama su blokirali, a ne ja, u prvom redu SDA i oni koji su mislili da Federacija BiH i BiH pripadaju njima. Nakon pokušaja ubistva 2017. godine to je bio logičan slijed - kazao je.Upitan je o neisplati plaće i kazao je da je to "njegovo temeljno ljudsko pravo".&nbsp;- Neko, bez obzira koliko se zaklinjao u ljudska prava, to radi, zabranili su bankama da nam otvori račun, a zakoni u BiH omogućuju bankama da vam bez obrazloženja zatvori račun. Ja već dvije godine nemam nikakve bankovne kartice, a već dva mjeseca nemam ni račun. Za sada nema načina da se isplati plaća meni, tužiteljici Dijani Kajmaković, članici Predsjedništva Cvijanović - kazao je Čavara dodavši da je to "apsolutno neprihvatljivo".Ocjena funkcioniranja vlasti na nivou BiH od strane Čavare je takva da je, kako kaže, pitanje -ko upravlja procesima u BiH.- Političari ne upravljaju u BiH, dokaz za to je kada smo mi pripremili niz načina kako se dogovoriti, kada smo usvojili neke zakone koje je EU tražila, imali smo pozitivne signale od EU, i onda visoki predstavnik nametne promjene Izbornog zakona, a znao je kakve će biti reakcije. Apsolutno je neprihvatljivo da u jednoj demokratskoj državi imamo nekoga ko ničim izazvan nameće pravila. Pitanje je što smo dobili time, ali nakon vremenskog odmaka vidimo da je Šmit najveći krivac za ovu političku situaciju - kazao je Čavara.<h2>Ukidanje Hercegovačke banke</h2>Podsjetio je Čavara i na 2001. godinu, ukidanje Hercegovačke banke i tome slično.&nbsp;- Jasno je da postoji jedan remetilački faktor izvana koji ne želi da stvari u BiH funkcioniraju i da se dogovaramo - kazao je Čavara i dodao da Šmit nije trebao mijenjati Izborni zakon na način kako ga je mijenjao.- Vidimo koliko je sreće Željko Komšić donio i bošnjačkom narodu i Bosni i Hercegovini. Ne možemo govoriti o integritetu izbornog procesa bez toga. Onda smo dobili gaos - kazao je Čavara.Komentirao je i Varheja i Rezoluciju o Srebrenici.&nbsp;- Toliko godina je prošlo. Zar mi trebamo živjeti u ratnom vremenu gdje tri naroda imaju tri istine. Imamo sudske presude o genocidu, pa šta treba više - zapitao se Čavara i dodao kako on nikada kao parlamentarac nije "predstavljao svoje interese ili interese stranke nego samo interese države BiH".Upitan je i o situaciji na javnom servisu. Kazao je kako je "teško istresti rješenje iz rukava". Potom je prozvao Federalnu televiziju kazavši kako je nedopustivo da ta televizija 18 godina funkcionira ovako kako funkcionira. "To je za tužilaštvo", kazao je Čavara i dodao da takav način rada očito ima "političku zaštitu".- Moramo se vratiti na početke i tražiti rješenje. Devijacije koje smo do sada imali u sistemu nedopustive su... Nije čudo da imamo i druge devijacije kao što su zadržavanje sredstava i tome slično - kazao je Čavara.<h2>Javni servis</h2>Komentirao je i odgovornost za stanje na javnom servisu i u državi općenito te kazao da je uzrok trenutne nestabilnosti visoki predstavnik.&nbsp;- Imamo visokog predstavnika koji ne odgovara nikome, mene, vas, koga god, označi nekoga od nas i to je to. Ako je vrijeme sile i moći onda zaboravimo demokratiju, ako je vrijeme demokratije onda poštujmo one koje je narod izabrao - kazao je Čavara.Upitan je i o Južnoj interkonekciji.&nbsp;- Ja tu ne vidim političkog problema. Da bi stekli nezavisnost o ruskom plinu, moramo osigurati preduslove za to. Nema veze koja je linija, ne smijemo biti ovisni ni o jednoj. Politički stav je da taj plin u konekciji s Hrvatskom treba raditi preduzeće u kojem nisu svi predstavnici jednog naroda što je sada slučaj u BH Gasu - kazao je Čavara.

Za sada nema načina da se isplati plaća meni, tužiteljici Dijani Kajmaković, članici Predsjedništva Cvijanović

Čavara: Imamo sudske presude o genocidu, pa šta treba više

Iako živimo u političkom glibu, gdje se svako diskredituje na najprimitivnije načine, malo ko je doživio toliko najgnusnijih uvreda kao sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Marin Vukoja. „Prodat će državu“, „Čovićev poslušnik“, samo su neke od fraza koje u javnom prostoru slušamo u prethodnih godinu od opozicije.Čak mu je grijeh i to što je iz Širokog Brijega. Razlog je samo jedan – ovaj državni službenik se odlučio prijaviti na konkurs za sudiju Ustavnog suda BiH i i bio je prvorangirani na konkursu. Njegovu stranu priče, njegovu percepciju države, zapravo, nismo nikada ni čuli, ali to uopšte ne predstavlja prepreku da se od njega godinu pravi politička tema broj jedan.„Nikada nije ušao u sudnicu“, još je jedna od otrcanih fraza opozicije, iako prethodno sudsko iskustvo uopšte nije uslov za imenovanje za sudiju Ustavnog suda BiH. Također, nije validan argument ni ako izuzmemo uslove, jer se poslovi običnog sudije i sudije Ustavnog suda BiH mnogo razlikuju.Ono što je činjenica jeste da je Marin Vukoja pravnik koji ima položen pravosudni, advokatski i stručni upravni ispit, a jedini uslov je da bude pravnik. Ipak, činjenica je da je i tome, prema svemu sudeći, došao kraj, jer je okončana blokada rada Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Prema svemu sudeći, postoji politička volja da ga Komisija potvrdi, a onda će sve biti na Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.Teško će neko moći objasniti zašto je glasao protiv prvorangirane osobe na konkursu. Na taj način će se spriječiti i potpuna paraliza rada Ustavnog suda koji je već ostao bez troje sudija, a ove godine ističe mandat i četvrtom, pa je svako odlučivanje na granici kvoruma.Sigurno je da neće opozicija ostaviti na miru stranke trojke i da će se godinama slušati priče da je trojka zbog Vukoje izdala državu. Vukoja u toj priči nije ni bitan, bitan je samo obračun, a sredstva se ne biraju.

Teško će neko moći objasniti zašto je glasao protiv prvorangirane osobe na konkursu

"Strašni" Vukoja

Novi ministar privrede u Vladi Hrvatske bit će Ante Šušnjar, inače rođeni Mostarac, koji je došao na ovu poziciju ispred Domovinskog pokreta.&nbsp;On u vladu ulazi kao advokat-partner u advokatskom društvu Potočnjak &amp; Šušnjar d.o.o., a do sada nema političkog iskustva izuzev stranačkih pozicija.<h2>Od osnivanja stranke</h2>Član je Domovinskog pokreta od njegova nastanka 2020. godine. U istoj stranci trenutno obnaša funkcije člana Predsjedništva, Domovinskog odbora i Suda časti.Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2006. godine. Pravosudni ispit položio je 2009. godine, a godinu dana poslije upisan je u imenik advokata Hrvatske advokatske komore. Pored advokatskih poslova, od 2020. godine obavlja i poslove stečajnog upravitelja.<h2>2010. počeo samostalno raditi</h2>Svoju profesionalnu karijeru novi je ministar započeo kao advoaktski pripravnik u advokatskom društvu Bogdanović, Doliči &amp; partneri d.o.o., u kojem se pretežno bavio zastupanjem inostranih klijenata u području korporativnog prava, bankarskog i finansijskog prava, vlasničkopravnih odnosa i rješavanja sporova.Od 2010. do 2012. radi kao samostalan advokat, a od 2012. je advokat-partner u advokatskom društvu Potočnjak &amp; Šušnjar d.o.o., koje zastupa domaće klijente pretežno u području trgovačkog prava i prava društava, radnog prava, transakcija s nekretninama te rješavanja sporova i arbitraža.Kako se navodi u biografiji, polaznik je predavanja, radionica i seminara radi trajnog stručnog usavršavanja advokata pri Hrvatskoj advokatskoj komori i stečajnih upravitelja pri Ministarstvu pravosuđa i uprave.Ante Šušnjar rođen je 1983. godine u Mostaru. Oženjen je, ima dva sina i kćerku. Govori engleski jezik i služi se njemačkim jezikom.

Do sada nema političkog iskustva izuzev stranačkih pozicija

U Vladi Hrvatske i jedan Mostarac: Ovo je njegova biografija

Gozde Kansu, koja je osvojila simpatije gledalaca likom Gulgun koju glumi u hit-seriji „Zlatni kavez“ koja se emitira na Novoj BH, u privatnom je životu prava hiperaktivka.Ovo je priča o lijepoj i uspješnoj ženi koja stoji iza svojih odluka, koja se bezrezervno boji za svoje voljene, ima snažnu intuiciju i stoji na svojim nogama...U seriji“ Zlatni kavez“ glumite Gulgun, reci nam nešto o njoj.- Gulgun je snažna žena u patrijarhalnoj porodici, pa mora pronaći svoj način da dobije ono za što smatra da je pravedno i ispravno. Jako voli svog sina i spremna mu je pružiti podršku, čak i kad se ne slaže potpuno s njegovim izborima.<h2>Balet i novinarstvo</h2>Kruže glasine da je snimanje potaknulo nekoliko ljubavnih veza, Afra i Mert, Vi i Emre Altug.- Na setu je jako zabavno i nastala su nova prijateljstva. Tako je sa mnom i Emreom, samo smo prijatelji, nema ljubavi.Bili ste kao beba veoma fleksibilini, a kao dijete ste se počeli baviti baletom...- Mama je to primijetila i odvela me doktoru, a on je savjetovao da me upiše na atletiku ili balet. Odabrala sam balet.Zašto ste prestali?- Počela sam se debljati. U našoj porodici vrijedi pravilo da na tanjiru ne smije ostati ništa. Jednog je dana učiteljica baleta mami rekla da ću imati jako težak život i da ću uvijek morati paziti. Ja sam to čula i stala. Mislim da se moja podsvijest u tom razdoblju okrenula u drugom smjeru. Pozorište, poezija, muzika, čak i novinarstvo.Bavili ste se i novinarstvom?- Prvo u srednjoj školi gdje smo izdavali časopis, a potom sam u jednim dnevnim novinama počela pisati kolumnu „U Gozdinim očima”. Naučila sam fotografirati i pisati vijesti. Stažisti bi dolazili i pitali: „Kad ste Vi diplomirali?” Odijevala sam se kao da sam starija i nosila smeđi ruž da bih izgledala starije. A zapravo sam još bila srednjoškolka.Niste se htjeli nastaviti baviti novinarstvom?- Kad postaneš novinar, ne možeš dodati svoj komentar. A ja sam voljela komentirati i sanjariti. Htjela sam pristupati osjećajima, a ne razumom. Dok sam se u Izmiru bavila novinarstvom, otišla sam u Istanbul kako bih u gradskim pozorištima pogledala predstavu i o njoj pisala. Potom sam odlučila ići na prijemni ispit za studij pozorišta. I uspjela sam.Zašto niste htjeli ostati u Izmiru?- U Izmiru nije bilo pozorišta. Sila i ja zajedno smo išle u osnovnu školu i gimnaziju. Onda se ona upisala na Univerzitet Bilgi i otišla u Istanbul. Nazvala me na rođendan i rekla: „Daj, što još radiš u Izmiru?” Kad sam došla u Istanbul, izašla sam iz autobusa, a Sila mi je iz ruke uzela kovčeg i rekla: „Ovo je ključ mog stana.” Onda sam počela glumiti u predstavi „Medya Medya Nereye?“ Ahmeta Gulhana.

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/C61G1b3IdDy/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/C61G1b3IdDy/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/C61G1b3IdDy/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Gozde Kansu (@gozdekansu)</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<h2>Život u komuni</h2>Kako ste provodile vrijeme kod kuće?- Bilo je ispunjeno, sjajno smo se provodile. Ja sam dobra u kuhinji. Dobra sam i u pospremanju i čišćenju. Osoba sam koja u dva ujutro usisavačem čisti i stan i svoju glavu.Kad ste prestale živjeti zajedno?- Mi smo zapravo jako dugo živjele kao u komuni. Tako je bilo zbog intenziteta života. Na kraju smo živjele jedna iznad druge. Znaš kako je, davno smo na papir nacrtale zgradu. Na jednom spratu jedna, na drugom druga. Sve što se napiše i nacrta se i dogodi, ne valja se ljutiti na papir i tintu. Treba energiju i čakre držati otvorenima, shvatiti važnost daha i slušati sebe. Serija me naučila da se zapitam: „Što leži dublje? Ko se krije unutar Gozde?” (Smije se.) Sigurno će nešto izaći prije nego što zatvorim oči.Šta Vas je najviše začudilo?- Nekad sam govorila da sam prirodna, da ne bih obojila kosu, da je boja s kojom sam se rodila najbolja. A onda sam jednoga jutra otišla frizeru, uzela makaze i odrezala je. I rekla: „Samo nastavi rezati.”Ulažete li?Nemam ni stan ni auto. Nisam vlasnica čak ni sebe. Hvala Bogu, čim mi se učini da ću ostati bez novca, odmah dobijem posao.<h2>Dani kad sam izgubila djeda</h2>Pišete i tekstove pjesama. Šta slijedi?- Za Silin sam prvi album napisala pjesmu „Özledim Onu“. Za album „Konusmadigimiz Seyler Var“ pjesmu „Zamaninda“ napisale smo zajedno. To su bili dani kad sam u Izmiru izgubila djeda, krenulo mi je iz duše i napisala sam je. Bila sam na telefonu sa Silom i ona mi je rekla da joj je pročitam. Prošlo je neko vrijeme i onda smo se vidjele.Sila i Efe Bahadir odsvirali su mi i otpjevali pjesmu. A ja sam plakala... Sila je na tu pjesmu stavila svoj pečat.

Odijevala sam se kao da sam starija i nosila smeđi ruž da bih izgledala starije, rekla je Gozde Kansu

Kansu i Altug: Scena iz serije „Zlatni kavez“  

Gulgun iz "Zlatnog kaveza": Nisam u vezi s televizijskim partnerom

Jedna od najtužnijih priča iz proteklog rata u Sarajevu je priča o sarajevskim Romeu i Juliji, Admiri Ismić i Bošku Brkiću. Ubijeni su 18. maja 1993, dok su pokušavali pobjeći iz ratnog Sarajeva, i ostavljeni, osam dana, da mrtvi, u zagrljaju, leže na ljetnoj ulici Sarajeva. Njihova priča potresla je cijeli svijet.O Admiri i Bošku 1994. snimljen je i dokumentarni film, međunarodni, s Kanađanima na čelu. U filmu su ispričani detalji o ovoj velikoj ljubavi, od njihovog prvog poljupca do dana smrti. U filmu govore njihovi roditelji, sestre, prijatelji, komšije... a doznaje se i koju je ulogu u njihovom životu imao Ismet Bajramović Ćelo.Potresna priča iz ovog filma, o dječaku i djevojčici koja počinje na početku 1984., kada su se u Sarajevu, na zabavi povodom novogodišnje noći, Boško i Admira prvi put poljubili.<h2>Bili su veoma različiti</h2>Tanja Bogdanović, Admirina najbolja prijateljica iz školskih dana, koja ih je oboje znala jako dobro, priča kako su oboje bili vrlo različiti. - Admira je bila drugačija od svih nas. Voljela je motore i znala je popraviti auto... bila je pomalo divlja. Obično se djevojke nečega boje, ali Admiru ništa nije moglo uplašiti. Boško je bio drugačiji. Bio je tiši, mirniji. I bio je nasmijan. Uvijek. Volio se šaliti na račun drugih, ali je to uvijek činio na fin način, kao prava "dobrica".Boškovi su roditelji u Sarajevo doselili '70-ih godina prošlog vijeka. Otac, Dragan, bio je inženjer koji je radio za UN. Majka Rada bila je hemičarka. Imali su dva sina, Boška i Baneta. Majka Rada se prisjeća: - Odgojila sam sinove bez razmišljanja o religiji i naciji. Nikad im nisam govorila da su oni Srbi, a da su ovi drugi Hrvati i muslimani. Nisam Admiru gledala kao muslimanku, kao različitu. Gledala sam je kao djevojku moga sina koju je on volio i koju sam ja voljela.Admirini roditelji razmišljali su isto. Zijo Ismić i njegova supruga Nera, odobravali su vezu svoje najstarije kćeri.- Od prvog dana sam znao. I nisam imao ništa protiv. Učinilo mi se da je dobra, jer je momak bio strašno simpatičan. S vremenom sam ga i zavolio i nisam ga razdvajao od Admire - govorio je njen otac Zijo.Slično dodaje i njena majka, u čijoj je porodici bilo miješanih brakova. Admirina mlađa sestra Amela ispričala je kako, za nju, Boško nije bio Srbin već brat kojeg nikad nije imala. No, nane i bake zaljubljenog para u početku nisu odobravale vezu. Obje su pamtile prethodni, Drugi svjetski rat. Admirina nana je pamtila borbu protiv četnika, a Boškova baka se sjećala kako su ustaše odvele njenog muža i ubile ga.<h2>Ništa ih nije moglo razdvojiti</h2>No, svejedno, Boško i Admira voljeli su se neizmjerno. Godine 1986. bili su tipični jugoslavenski tinejdžeri. Njegova majka kaže da su ih zanimala auta, filmovi i muzika. Te godine, nažalost, od srčanog udara umro je njegov otac i Boško "odrasta". Pritom ga šalju na služenje vojnog roka, u Srbiju. Ipak, ni to ih nije razdvojilo. Pisali su jedno drugom svaki dan. Ovo su rečenice iz njihovih pisama:- Moja najdraža Admira,Svaku noć kada legnem u krevet, ne mogu zaspati jer mislim na tebe. Ljubavi moja, ti si jedina sreća koju imam...- Moja draga ljubavi,Sarajevo noću je najljepša stvar na svijetu. Možda bih mogla živjeti negdje drugdje, ali samo ako bih bila natjerana. Još je samo malo vremena preostalo do trenutka kad ćemo opet biti zajedno. Nakon toga, baš nas ništa neće moći razdvojiti...- Moja najdraža Admira,Tako mi mnogo nedostaješ i ne mogu ti ni opisati riječima. Sada, sav moj život svodi se na dan kada ću odslužiti rok i vidjeti te opet...Nakon 11 mjeseci ponovno su bili zajedno. Admira je studirala ekonomiju, a Boško je otvorio prodavnicu kuhinjske opreme koju je kupovao na svojim putovanjima u Italiju. Međutim, stare mržnje polako su uskrsnule. Na Kosovskom polju, 1989., Slobodan Milošević okupio je hiljade Srba koji su zazivali osnivanje Velike Srbije. Dvije godine kasnije, Hrvatska je proglasila nezavisnost.<h2>Boško nije htio ići u vojsku</h2>U Sarajevu su ljudi bili uvjereni da rata neće biti. Početkom aprila 1992., nažalost, rat počinje u Sarajevu. Srpski snajperisti uzimaju prve žrtve. Admirin otac kaže kako su svi, i Boško i Admira, bili sigurni da će sve brzo završiti.Svećanik Vojislav Čakić, koji je poznavao Admirinog oca, otišao je "na drugu stranu". Objasnio je to riječima:- ...da nismo sad zaratili, za deset godina nas više ne bi bilo ovdje. Eventualno će voditi molitvu na sahrani Boška i Admire, ali se za Admiru, kako je sam poslije rekao, nije htio moliti jer je bila muslimanka.Među brojnim Srbima koji su ostali u gradu bio je i Boško koji nije htio ići u vojsku. Nijednu. Mišo Ćuk, njegov komšija, Srbin – koji će odigrati važnu ulogu u sudbini Admire i Boška – na početku rata ostao je u gradu i priključio se Armiji BiH. Bošku je htio dati pištolj, da ga zaštiti od "problema", ali Boško ga nije htio uzeti.U julu 1992., granata će uništiti Boškov stan u kojem je porodica živjela 25 godina. U stan koji će otići, u ulazu pored, ponovno će pasti granata. Boškova majka stoga je odlučila otići i u očaju se obratila jedinoj osobi koja joj je mogla pomoći. Najboljem prijatelju svog starijeg sina Baneta – Ismetu Bajramoviću Ćeli.- Rada mi je bila kao druga mati... I da se razumijemo, nije ovo rat heroja kao što je bio Drugi svjetski rat, ovo ovdje je nacionalni rat. Ako ću biti heroj samo muslimanima, neću da budem takav heroj - govorio je tada Ćelo, kojem je Boško "bio k'o mlađi burazer". Za Ćelu, koji se u filmu opisuje kao jedan od vodećih kriminalaca u gradu, kaže se da je štitio "Srbe na Koševu" i da je vodio razmjene. Boškova majka kaže da joj je Ćelo u tri dana sredio da napusti grad i obećao joj je da će on, ma šta se desilo, štititi Boška.<h2>Prodao ga prijatelj</h2>Boško i Admira se na jesen 1992. useljavaju u devastirani stan njegovih roditelja. Bošku je smetalo to što nisu vjenčani, ali Admira nije htjela zbog silne zanimacije medija za miješane brakove.Jurka Radojević, komšinica Srpkinja, oslanjala se na njih dvoje. - Boško mi je donosio vodu, pomagali smo si. Ja imala drvenu peć, pa smo hljeb pekli zajedno i zajedno bi ga jeli, sve do zadnje mrvice - prisjeća se ova žena.Boško i gore spomenuti Mišo Ćuk postat će u tom periodu nerazdvojni drugovi koji su često, na pijaci, trgovali kafom, ali i naftom...- ...moraš, nemaš od čega živjeti. Prljav je to bio posao, ali Ćelo nam je odobrio da to radimo - prisjeća se Ćuk.U tom periodu, Ćelo će organizirati veliko vjenčanje kojem će prisustvovati i Boško i Admira. Dok je svadba trajala, pak, Mišo Ćuk će pobjeći iz Sarajeva – kako je bio u vojsci, "na drugu stranu" prenijet će i neke važne vojne informacije. O bijegu nije ništa rekao Bošku, koji je sada ostao u gradu kao najbolji prijatelj "neprijatelja". I upravo nakon toga, za Boška počinje strašan period u gradu.- Neki su ga počeli napadati, čak i fizički, jedan je bacio kamen. Ja sam ga štitio, da to nisam uradio, možda bi ga ubili - govorio je Ćelo i dodao je da je Boško morao otići. - Bio je ugrožen, jer ja nisam mogao stalno biti s njim, zamisli kako je kad te prijatelj "proda", a to mu je Mišo uradio.<h2>Sve bilo dogovoreno</h2>Početkom maja 1993., Boško je dobio poziv na ispitivanje u policijsku stanicu i prepao se najgoreg. Imao je 72 sata da se javi, prije nego što ga uhapse. Odlučio je da će pobjeći, zajedno s Admirom: skrili su se u stanu njene nane, dok im Ćelo ne sredi da napuste grad.Strašnog datuma, 18. maja 1993., Admira je stigla u kuću roditelja. Njena majka kaže da se najteže rastala s mačkom Žućom. S ocem se nije pozdravila – ovaj nije odobravao pomisao na bijeg. Potom su se spakirali u stanu njene nane, imali su malo stvari i nešto njenog nakita. Nešto novca ušili su u odjeću. Njena nana se sjeća da su joj mahnuli, ušli u auto i otišli. Čekala je poruku da su stigli, da je sve uredu, ali nikad je nije dobila.Pismo koje je Admira ostavila majci:- Draga majko, mi odlazimo večeras i sve što se desi je Božija volja. Zvat ću te čim pređemo tamo. Brinem se za tebe, i za Žuću. Pričali smo kad se rat završi, vratit ćemo se i sve će biti kao prije. Kao da rata nije bilo. Ne brini za mene, brini o sebi, tako će meni biti lakše.Volim te mnogo,Tvoja Admira. Ćelo će "razmjenu" dogovoriti sa dva Srbina na Grbavici. Jedan, Milkan Gaborović, čekao je da mu Ćelo "pošalje" i tetku i rođake, a drugi, Saša Bogdanović, prisjeća se kako je sve bilo dogovoreno, da niko neće pucati.<h2>Zagrlila ga je, i onda je nastupila tišina</h2>Ćelo tvrdi kako je Bošku rekao da mora sačekati da padne mrak.- Morali su proć' međuzonu (Vrbanja most, op.a.) gdje je bilo četiri, pet vojski. Caco, MUP, specijalne jedinice MUP-a, HVO, četnici... ko će to sve uvezati...Dino Ćapin, komandant hrvatske jedinice koja se borila uz Armiju BiH kaže kako ih je gledao s obližnjeg krova. Saša Bogdanović dodaje kako je zviždao Bošku, a ovaj je zviždao meni.- Trčkarali su i skakutali... kao da su se igrali. Kad su došli do raskrsnice, samo smo čuli pucanj, snajper, metak je udario ispred njihovih nogu.Ćapin dodaje da je Boško umro na licu mjesta, a Admira je bila ranjena.- Jaukala je i puzala prema njemu. Zagrlila ga je, i onda je nastupila tišina.- Teško mi je pričati o tome. Volio sam ih oboje. Krivo mi je što me nije poslušao... - govori Ćelo.- I dalje ne vjerujem da su mrtvi. Kako tako mladi ljudi nestanu tako nasilno, zbog jednog neljudskog poteza. Monstruoznog čina. Ljubav ipak ne može pokoriti sve. Ne može pobijediti one koji ne vjeruju u ljubav. A ovi, koji pucaju na nas, ne vjeruju u ljubav - kazivao je poslije njen otac.<h2>Bili su zavedeni kao brojevi</h2>Dvije strane osam su dana raspravljale ko će preuzeti tijela i međusobno su se optuživali za smrt Boška i Admire. Nije bilo motiva. Nije bilo logike. Nije bilo razloga.- Bolesni ljudi nose oružje, na svim stranama i nikad ne znaš koja će budala ispaliti metak prva - komentirao je Saša.Roditeljima nije htio pomoći ni UNPROFOR. Nakon osam dana, srpska policija je, kako su komandanti izjavili za TV, spasila tijela iz "humanih razloga". No, Saša u filmu priznaje kako su tijela izvlačili muslimanski zatvorenici.U srpskoj vojnoj mrtvačnici bili su zavedeni kao brojevi - 250 i 251.Srpski vojnici odbili su želju roditelja da se djeca sahrane u Sarajevu. Sahranili su ih na vojnom groblju u Lukavici. Boškova majka je Admirin kovčeg pokrila džemperom koji je isplela za nju.Odmah nakon rata, 1996, sahranjeni su ponovno. Zajedno. U Sarajevu.

O Admiri i Bošku 1994. snimljen je i dokumentarni film

Na današnji dan su Boško i Admira zagrljeni otišli u smrt

U dvobroju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte o porukama vođe narkokartela. "Avaz" je u posjedu poruka u kojima govori kako imaju čovjeka u CIK-u. - Brat od onog momka (Anel Kljako), on je glavni za SBB i njegovu stranku koja će, kada on pređe kod nas, doživjeti nokaut, pisao je Behram Gačaninu.Agonija u UKC Tuzla se nastavlja. Priprema se novi tender: Ništa od aparata za zračenje, pacijeniti i dalje umiru! Pročitajte razgovor s Franom Maroevićem, izvršnim direktorom IPI-a: Sarajevo najbolje razumije patnju Gaze.Praksa je pojedinih država Evrope. Istražili smo da li postoje tajni porođaji u Bosni i Hercegovini.Kriminal u našoj zemlji. Desila se pljačka dva miliona maraka u Banjoj Luci, te otmica stranog državljanina u Sarajevu: Bande stranaca haraju u BiH. Višestruki Gren slem osvajač Ivan Dodig u Međugorje dovodi svjestske teniske zvijezde. Razgovarali smo s Dodigom koji u Međugorju ima spektakularan teniski kompleks.U dvobroju "Dnevnog avaza" poklanjamo novinu u novini "Panorama". Pročitajte razgovor sa Šejlom Zonić, koja je favorit za pobjedu u "Zvezdama Granda". Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: <a href="https://avaz.pressreader.com/">https://avaz.pressreader.com/</a>.

Brat od onog momka (Anel Kljako), on je glavni za SBB i njegovu stranku koja će, kada on pređe kod nas, doživjeti nokaut, pisao je Behram Gačaninu

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte: Imamo čovjeka u CIK-u

U trenucima kada raste dramatika vezana za veliku političku i diplomatsku borbu hoće li Ujedinjeni narodi makar malo oprati svoj obraz usvajanjem Rezolucije o Srebrenici, koju su kao njihovu demilitaroizovanu zonu prepustili Mladiću da počini genocid, potpuno neočekivano pojavila se inicijativnost crnogorske diplomatije gotovo za sve iznenađujuće, ali veoma dobrodošla, Crna Gora je ponudila dva amandmana koja u mnogome relaksiraju situaciju u korist Rezolucije.&nbsp; Činjenica da su amandmani uz blage inovacije ušli u konačan tekst prijedloga rezolucije koji ide na glasanje, veliki doprinos Crne Gore regionalnoj stabilnosti.&nbsp;Ali, i prvi put nakon dužih godina, povratak njene diplomatije na veliku svjetsku scenu.&nbsp;Crna Gora se pokazala odgovornim susjedom, a već je odranije poznato da između BiH i Crne Gore nema skoro nikakvih međudržavnih problema.&nbsp;Ministar Ivanović pripada novoj generaciji crnogorskih političara na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem. Radi se o ekipi veoma obrazovanih i pragmatičnih političara okrenutih razvoju ove države.&nbsp;Inače Ivanović je rođen 1986. godine u Podgorici. Diplomirao je na Odsjeku na Filozofiju Univerziteta u Bolonji u Italiji, a doktorirao je na Odsjeku za Filozofiju i religijske studije Norveškog Univerziteta za nauku i tehnologiju u Trondhajmu.&nbsp; Završio je postdiplomske profesionalne studije u oblasti diplomatske prakse pri Institutu UN-a za istraživanje i obuku.&nbsp;

Dva amandmana koja je dala Crna Gora, značajno doprinose donošenju Rezolucije o Srebrenici u UN-u

Filip Ivanović, ministar vanjskih poslova Crne Gore

Pašteta od maslina i badema

Stravična nesreća u Nemili: Poginuo vozač kamiona iz Kaknja (37)

SDA izbacila Fejzića iz stranke jer "razbija bošnjačko jedinstvo": Sada ga podržavaju u borbi za poziciju načelnika Srebrenice

Ovo je finalna verzija Rezolucije o Srebrenici sa dva amandmana

Čavara: Imamo sudske presude o genocidu, pa šta treba više

"Strašni" Vukoja

U Vladi Hrvatske i jedan Mostarac: Ovo je njegova biografija

Gulgun iz "Zlatnog kaveza": Nisam u vezi s televizijskim partnerom

Na današnji dan su Boško i Admira zagrljeni otišli u smrt

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte: Imamo čovjeka u CIK-u

Povratak crnogorske diplomatije na svjetsku scenu

Pašteta od maslina i badema

Stravična nesreća u Nemili: Poginuo vozač kamiona iz Kaknja (37)

SDA izbacila Fejzića iz stranke jer "razbija bošnjačko jedinstvo": Sada ga podržavaju u borbi za poziciju načelnika Srebrenice

Ovo je finalna verzija Rezolucije o Srebrenici sa dva amandmana

Čavara: Imamo sudske presude o genocidu, pa šta treba više

"Strašni" Vukoja

U Vladi Hrvatske i jedan Mostarac: Ovo je njegova biografija

Gulgun iz "Zlatnog kaveza": Nisam u vezi s televizijskim partnerom

Na današnji dan su Boško i Admira zagrljeni otišli u smrt

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte: Imamo čovjeka u CIK-u

Povratak crnogorske diplomatije na svjetsku scenu