GRANICE

Tri sedmice bez hrane, tri dana bez vode...

Granice ljudske izdržljivosti možda nisu ograničene duhom, ali tijelom svakako jesu

Pothlađivanje tijela započinje s tjelesnom temperaturom od 35 Celzija. Ilustracija

"Zdravlje u kući"

27.1.2019

Izdržljivost se na ekstremne uvjete povećava dobrim treningom, no generalno možemo biti tri sedmice bez hrane, tri dana bez vode i tri minute bez zraka. No, postoje i druge graniced.  

Granice ljudske izdržljivosti možda nisu ograničene duhom, ali tijelom svakako jesu. Nauka je kroz brojne studije, ali i konkretne primjere kroz hisoriju izračunala one opće - koje se vode kao pravilo.

Mada, istini za volju, postoje određena odstupanja i individualne razlike zato što se određene vrste izdržljivosti mogu i istrenirati. Tako uz jednu dozu opasnosti za zdravlje pojedinci mogu postepeno pomaknuti granice.

 Vrućina

Većina ljudi će iskusiti hipertermiju, tj. pregrijavanje već nakon 10 minuta ekstremne vlage i topline od nekih 60 Celzija. Ipak, to nije ljudska granica izdržljivosti, a naučnici smatraju kako je tek temperatura od 140 Celzija i više od toga recept za sigurnu smrt unutar nekoliko sekundi, dok vatrogasci pod punom zaštitnom spremom mogu izdržati temperaturu od oko 95 stupnjeva.

Hladnoća

Preživljavanje pri uvjetima ekstremne hladnoće više je povezano s temperaturom koju naše tijelo uspije zadržati - odnosno kretanjem i zaštitnom odjećom, nego sa samom temperaturom zraka.

Pothlađivanje tijela započinje s tjelesnom temperaturom od 35 Celzija, a gubitak svijesti s onom nižom od 27 stepeni. Računa se da je pad ispod 22 stepena smrtonosan. Također, dokazano je da hipotermija nastaje nakon pola sata provedenih u vodi s temperaturom od četiri Celzija. 

Ubrzanje

Grudni koš štiti naše srce od tvrdog udarca, ali i pomicanja uzrokovanih kretanjem. Prema NASA-inim stručnjacima, ipak postoji granica ubrzanja koje naše tijelo može podnijeti. Ona kod bočnog kretanja iznosi 14 G (pri čemu je 1 G sila normalne gravitacije na Zemljinom tlu) gdje bi se pri toj brzini organi odvojili jedan od drugoga.

Kod kretanja naglavačke, može se izdržati sila od maksimalnih 8 G, dok uspravno kretanje naprijed ili nazad tijelo može izdržati do brzine od oko 40-ak G, piše Huffington Post. 

 Tjelesna temperatura

Pri pojavi bolesti dolazi do reakcije imunološkog sistema i povećanja tjelesne temperature. Pri dosezanju one od 43 stupnja Celzija dolazi do oštećenja mozga, dok 44 Celzija donosi sigurnu smrt.

Razlog za to je što povećanje temperature donosi raspad proteina u tijelu te posljedično "zakuhavanje" organa.

 Zračenje

Radijacija predstavlja dugoročnu prijetnju jer tokom vremena uzrokuje mutacije DNK, što u većini slučajeva dovodi do nastanka raka. No, koliko nas zračenja može trenutno ubiti?

Nuklerani inženjer Piter karakap (Peter Caracapp) tvrdi da je ta granica između 5 i 6 SI (Sieverta), što će izazvati destabilizaciju ćelija i smrt. Za usporedbu, radnici u Fukushime su tokom nuklearne katastrofe ozračeni između 0,4 do 1 SI u satu. 

 Visina

Ljudi će se onesvijestiti ako atmosferski pritisak padne ispod 57 posto, što je ekvivalent nadmorskoj visini od oko 4572 metra. Ipak, boravak na većim visinama neće ubiti one pripremljene - planinari i penjači postepeno prilagođavaju svoje tijelo na visinu i pad razine kisika.

No niti oni, pa čak niti opremljeni s bocama kiska, ne bi mogli dugo preživjeti na visini iznad 7.925 metara.

 Glad

Iako se za opće pravilo uzima kako će čovjek umrijeti već nakon tri sedmice bez hrane, brojni primjeri ekstremnog preživljavanja pomiču granice. Na njih u velikoj mjeri utječe i tjelesna težina prije gladovanja, pa što je veća težina - tijelo dulje može crpiti rezerve hranjivih tvari.

Ipak, nakon 45 dana gladovanja preko 90 posto ljudi izgubit će 30 posto tjelesne težine, a ta velika promjena najčešće izaziva pojavu smrtonosnih bolesti.

 Dehidracija

Preko 80 posto ljudi došlo bi u stanje ozbiljne dehidracije i potencijalne smrti već nakon tri dana, dok nakon sedam dana bez kapi tekućine dolazi do situacije koja je fatalna za sva ljudska bića.

Bez zraka

Većina ljudi može izdržati oko dvije minute bez zraka, a nakon toga se javlja nesvjestica te ako i dalje nema zraka - smrt. Ipak, raznim vježbama meditacije, disanja i povećanja kapaciteta pluća ta se granica može pomaknuti - pa postoje ronioci koji su bez kisika u kontroliranim uvjetima uspjeli izdržati i 17 minuta.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.