UGLEDNI PISAC

Milorad Popović: Moramo se boriti odlučnije, ima nešto što ne da Crnoj Gori da nestane

Danas Univerzitet vodi čovjek koji je davao agenturne savjete kako implementirati ruski uticaj u Crnoj Gori, istakao je Popović

Popović: Naš ključni problem je u nama samima. Igor Kralj / Pixsell

H. J. I.

26.12.2022

Odgovor crnogorske političke i intelektualne elite na sumornu prijetnju velikosrpske ideologije mora biti odlučniji, hrabriji i organizovaniji, poručuje istaknuti pisac Milorad Popović. On smatra da elemenata za takvo djelovanje ima. U vezi sa tim ukazuje na veliki potencijal koji nose protesti, ali poručuje da ih je neophodno efikasnije voditi. Opozicija se, smatra Popović, mora osloboditi birokratsko-oportunističkog naslijeđa koje ima, prenosi Antena M.

- Na organizovan način velikosrpska ideologija radi na asimilaciji i devastaciji crnogorske kulture… Namjere te ideologije su se najbolje iskazale nakon izbora 2020. Danas su u Crnoj Gori sve nacionalne državne institucije, kulturne, obrazovne, u rukama velikosrpskih političkih aktera koji brutalno i organizovano rade na diskriminaciji i marginalizaciji svega što su autentične crnogorske vrijednosti - navodi Popović, gostujući u Drugačijoj radio vezi.


"Naš ključni problem je u nama samima"

Brine ga, kaže, odgovor crnogorske političke i intelektualne elite na tu smrtonosnu prijetnju.

- Najtežu bolest, kancer, koja ugrožava biće Crne Gore, a to je velikosrpski nacionalizam, oni su liječili uglavnom aspirinima - upozorava Popović i u vezi sa tim navodi:

- Danas Univerzitet vodi čovjek koji je davao agenturne savjete kako implementirati ruski uticaj u Crnoj Gori... Na djelu je organizovano i brutalno uništenje svih onih atributa koji su neophodni da bi neka kultura živjela i preživjela.

Smatra da je cilj tih napada da se trajno instalira srpska državnost na ovim prostorima, da bi Srbija izašla na Jadransko more.

Političke i intelektualne strukture moraju mnogo hrabrije i organizovanije da ukazuju na svaki element ugrožavanja ljudskih prava u Crnoj Gori, jer je to nešto što bi Zapadu lakše razumjeli.

- Crnogorci u Crnoj Gori danas su najugroženija nacionalna zajednica u Evropi! U državnoj upravi nijedan nacionalni Crnogorac, ako ne pripada grupaciji Dritana Abazovića, Miška Perovića, Miodraga Lekića… ne može dobiti ni mjesto portira - tvrdi Popović i dodaje:

- Stvara se narativ da je ekstremista svako ko kaže da je Crnogorac.

Popović smatra da je, ipak, ključni problem u nama samima:

- Naš ključni problem je u nama samima. Mi imamo saveznike koji vide i ne vide šta se dešava, ali je naš otpor je slab i razuđen, nema fokus. Sami način na koji reaguju SAD je vrlo spor i reaguju samo kad se pokaže problem - objašnjava Popović problem sa odnosom zapadnih partnera prema dešavanjima u Crnoj Gori.


Protesti pokazuju da postoji energija otpora

On smatra da ova vlast ne bi predala vlast, ukoliko bi izgubila izbore. Navodi da je Šavnik primjer koji na to ukazuje.

- Ne borimo se dobro. Treba izaći iz birokratsko-oportunističkog naslijeđa koji ima DPS i SDP, SD, i to što je oko njih, to se mora potpuno promijeniti. Mislim da najveći dio njih to, međutim, ne umije, neće, ne može… Mora se napraviti kultura otpora, pokret otpora - poručuje Popović.

On smatra da mogućnosti i elemenata za to ima, ali pitanje je koliko imamo svijesti.

- Protesti pokazuju da postoji energija otpora, ali ne vidim da postoji struktura koja to zna efikasno da vodi, koja zna da to održava i da fokusira stvari. Postoji meni nejasna defanziva. Ti ljudi nemaju odbrambeni instinkt… - smatra Popović.

Popović, također, ukazuje na, kako kaže, važan segment u velikosrpskoj strategiji.

- Jedan od glavnih segmenata trajnog onesposobljavanja Crne Gore da bude održiva država je odvajanje nacionalnih manjina od Crnogoraca i na tome su dosta radili. Bošnjaci su sad pod velikim pritiskom - kaže Popović.

Popović ipak vjeruje da će se Crna Gora izvući.

- Izvukli smo se i 1918. i 1989. Ima neki đavo koji ne da Crnoj Gori da nestane - poručio je književnik Milorad Popović.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.