Svijet je, prema najnovijem izvještaju grupe od 160 naučnika iz različitih zemalja, ušao u "novu stvarnost" nakon što je zabilježeno masovno izumiranje koraljnih grebena – prvi signal niza klimatskih prekretnica koje bi mogle imati katastrofalne posljedice.

Naučnici upozoravaju da klimatske promjene prijete da iz temelja poremete ključne sisteme na Zemlji – od Amazonske prašume do polarnih ledenih ploča. Takvi poremećaji mogli bi izazvati lančane reakcije širom planete.

- Brzo se približavamo višestrukim prekretnicama Zemljinog sistema koje bi mogle promijeniti naš svijet, s razornim posljedicama za ljude i prirodu - izjavio je Tim Lenton (Tim Lenton), profesor na Institutu za globalne sisteme Univerziteta u Ekseteru i jedan od autora izvještaja.

Koraljni grebeni prvi na udaru

Prema izvještaju, koralji u toplim morima prvi osjećaju posljedice. Od 2023. godine svjetski grebeni prolaze kroz najteže masovno izbjeljivanje ikada zabilježeno zbog rekordno visokih temperatura okeana, pri čemu je pogođeno više od 80 posto grebena. Nekada bogati podvodni ekosistemi pretvaraju se u izblijedjele pejzaže obrasle algama.

„Sada smo koraljne grebene gurnuli izvan granica njihovih mogućnosti“, rekao je Majk Baret (Mike Barrett), glavni naučni savjetnik organizacije World Wildlife Fund UK i jedan od autora izvještaja. On upozorava da će, ukoliko se globalno zagrijavanje ne zaustavi, „opsežni grebeni kakve poznajemo jednostavno nestati“.

Koraljni grebeni imaju ogroman značaj – dom su brojnim morskim vrstama, važni su za opskrbu hranom, doprinose svjetskoj ekonomiji i štite obalne gradove od oluja.

Opasnost od kolapsa oceanskih struja

Planet je, upozoravaju naučnici, na ivici novih klimatskih prekretnica, jer će gotovo sigurno premašiti cilj od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih vrijednosti. Jedna od najvećih prijetnji je mogući kolaps Atlantske meridionalne obrtne cirkulacije (AMOC) – mreže oceanskih struja koja ima ključnu ulogu u regulaciji klime.

Takav kolaps bi, prema procjenama, mogao izazvati ekstremne promjene – od naglog zahlađenja u pojedinim dijelovima svijeta do toplinskih udara u drugima, poremećaja monsuna i porasta nivoa mora.

- Sada postoji rizik da bi se kolaps mogao dogoditi tokom života ljudi koji danas žive na Zemlji - upozorio je Baret.

"Svijet nije spreman"

- Trenutne politike i međunarodni sporazumi osmišljeni su za postepene promjene, a ne za ovakve nagle, nepovratne i međusobno povezane pomake - kazala je Manjana Milkoreit (Manjana Milkoreit), istraživačica sa Univerziteta u Oslu i jedna od autorica izvještaja.

Dodala je da način na koji vlade sada odgovore "može oblikovati Zemljin sistem na veoma dugo vrijeme".

U izvještaju se poziva na hitno smanjenje emisija koje zagrijavaju planetu i povećanje napora za uklanjanje ugljika iz atmosfere. Lenton je naglasio da će svijet vjerovatno premašiti granicu od 1,5 stepeni, ali da je ključno što prije ograničiti dodatno zagrijavanje i spustiti temperaturu.

Izvještaj navodi i nekoliko pozitivnih trendova, poput brzog širenja solarne energije, električnih vozila i toplinskih pumpi, te ističe da bi prelazak na čiste tehnologije mogao postati trajan, jer su one sve jeftinije i efikasnije.

Dokument je objavljen mjesec dana prije klimatske konferencije COP30 u Brazilu, gdje se od zemalja očekuje da predstave nove ciljeve smanjenja emisija do 2035. godine.

- Ova sumorna situacija mora biti poziv na buđenje. Ako sada ne djelujemo odlučno, izgubit ćemo Amazonsku prašumu, ledene ploče i vitalne oceanske struje. U tom slučaju, suočili bismo se s istinski katastrofalnim ishodom za cijelo čovječanstvo - zaključio je Baret.