U 98. godini umro je Džejms Votson, američki naučnik koji je pomogao u otkrivanju strukture DNK u dobi od 25 godina.Njegov sin Dankan Votson potvrdio je da je njegov otac umro u četvrtak u domu u Njujorku gdje je smješten ranije ove sedmice nakon što je liječen od infekcije, izvijestio je "New York Times".Votson i njegov suotkrivač Frensis Krik stekli su slavu i dobili Nobelovu nagradu za medicinu 1962. godine za identifikaciju dvostruke spiralne strukture DNK, molekule koja nosi genetske informacije i čini osnovu hromosoma.Otkriće strukture DNK 1953. godine postavilo je temelje za proboje u genetici, od identifikacije mutacija do razvoja genetski modificiranih usjeva i alata za uređivanje gena poput CRISPR-Cas9.Votson se suočio s kritikama zbog svojih kontroverznih izjava i minimiziranja uloge Rosalind Frenklin u otkriću, čije su rezultate rendgenskih zraka i neobjavljena istraživanja koristili Krik i Votson.Votson je 2014. godine izjavio da će prodati svoju Nobelovu nagradu, navodeći da su ga njegove kontroverzne izjave izolirale od naučne zajednice i da mu je novac bio potreban dok je planirao donirati dio prihoda za naučna istraživanja.Medalja je prodana na aukciji za 4,8 miliona dolara. Votsonove počasne titule su oduzete 2019. godine nakon što je ponovio kontroverzne tvrdnje koje povezuju rasu i inteligenciju.Votson je 1977. godine odlikovan Predsjedničkom medaljom slobode, imao je počasne diplome više od 12 univerziteta i bio je član Nacionalne akademije nauka.

Dobio je Nobelovu nagradu za medicinu 1962. godine za identifikaciju dvostruke spiralne strukture DNK

Džejms Votson, suotkrivač strukture DNK, umro u 98. godini

Ruski naučnici su danas upozorili na pojavu snažne magnetne oluje, usljed današnjeg dodatnog dejstva koronale rupe koje je prevelo posmatrane parametre solarnog vjetra u potpuno ekstremne vrijednosti.Zemlja je ušla u tok plazme iz koronalne rupe na Suncu, a očekuje se i dolazak dva oblaka plazme izbačena usljed snažnih solarnih baklji, saopštili su iz Laboratorije za solarnu astronomiju Instituta za kosmička istraživanja (IKI) Ruske akademije nauka.<h2>Jedna od najjačih</h2>Kako su ranije naveli naučnici, Zemlju očekuje najjača geomagnetna oluja ove godine i jedna od najjačih u posljednjih nekoliko godina, prenosi agencija RIA Novosti.- Zemlja bi istovremeno trebalo da uđe u zonu djelovanja velike koronalne rupe, kao i da izdrži dolazak dva oblaka plazme izbačena tokom velikih solarnih erupcija koje su se dogodile prije dva dana. Sudeći po podacima sa zemaljskih i svemirskih instrumenata, prva stavka današnjeg rasporeda već je ispunjena - navodi se na Telegram kanalu laboratorije.Napominje se da su magnetne oluje počele još jučer, a današnje dodatno dejstvo koronale rupe "prevelo je posmatrane parametre solarnog vjetra u potpuno ekstremne vrijednosti". Za sada je Zemljina magnetosfera umjereno reagovala na dešavanja, saopštili su iz laboratorije.<h2>Priprema za glavni događaj</h2>Od jutros su se magnetne oluje ponovo aktivirale i trenutno se drže na nižim i srednjim nivoima G1–G2, ali će, najvjerovatnije, uskoro preći u snažne događaje kategorije G3.- U svakom slučaju, sve što se dešava samo je uvod i priprema pozadine za glavni događaj - dolazak oblaka solarne plazme. Postoji velika vjerovatnoća da su najbrži dijelovi solarnih izbačaja već stigli do Zemlje i da sada djeluju zajedno sa solarnim vjetrom. Glavna masa plazme pristizaće tokom naredna 24 sata. Za sada nije sasvim jasno koliko udara će planeta na kraju morati da izdrži. Vjerovatan je scenario prema kojem su se oblaci plazme na putu spojili u jedan, pa neće moći da se razlikuje granica između njih - prognoziraju naučnici.Preliminarno modelovanje, kako navode zaposleni laboratorije, pokazivalo je da će najgušći dijelovi solarnih izbačaja ipak proći pored Zemlje, te da će planetu zahvatiti samo njihove spoljne oblasti. U tom slučaju, geomagnetne oluje neće preći nivo četiri od mogućih pet.Ukoliko je procena pogrešna i Zemlju pogodi frontalni udar, postoji mogućnost da oluje dostignu najviši nivo, G5, precizirali su u laboratoriji.

U svakom slučaju, sve što se dešava samo je uvod i priprema pozadine za glavni događaj, kazali su 

Ruski naučnici upozorili: Snažna magnetna oluja pogodit će Zemlju

Novo istraživanje sugerira da svemir ne može biti simulacija, jer njegova temeljna stvarnost ne može biti potpuno izračunata ili replicirana računarom.Jedan od najvećih problema moderne fizike je kako povezati zakone koji opisuju velike objekte, poput planeta i galaksija, sa zakonima koji vladaju mikro svijetom čestica. Fizičari već dugo traže takozvanu Teoriju svega, koja bi omogućila prelaz između Ajnštajnove opće relativnosti i kvantne mehanike.<h2>Teorije nisu dovoljne</h2>- Pokazali smo da je nemoguće opisati sve aspekte fizičke stvarnosti pomoću računalne teorije kvantne gravitacije“, kaže Mir Faizal s kanadskog Univerziteta British Columbia, jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu Journal of Holography Applications in Physics.Pokušaji poput teorije struna i kvantne gravitacije petlji sugerirali su da stvarnost proizlazi iz čiste informacije. Džon Viler je to sažeo u ideju "ono iz bita" (it from bit). Međutim, Faizal i njegovi kolege tvrde da "ono" ne može proizaći samo iz "bita".Stoga se fizički potpuna i dosljedna teorija svega ne može izvesti isključivo iz računanja. Potrebno je nealgoritamsko razumijevanje, koje je temeljitije od zakona kvantne gravitacije i stoga dublje od samog prostor-vremena, objašnjava Faizal u članku objavljenom na stranicama spomenutog kanadskog univerziteta.<h2>Granice matematičkog razumijevanja</h2>Autori istraživanja pozivaju se na rad Kurta Gödela, Alfreda Tarskog i Gregoryja Chaitina, koji su pokazali da nijedan matematički sistem ne može sam obuhvatiti sve istine o sebi. To znači da fizički zakoni ne mogu biti u potpunosti algoritamski.Dodavanje nealgoritamskog sloja, takozvane Meta-teorije svega, moglo bi pomoći u rješavanju paradoksa, poput problema informacija u crnim rupama.Bilo koja simulacija je po definiciji algoritamska i mora slijediti programska pravila. Budući da je temeljna razina stvarnosti zasnovana na nealgoritamskom razumijevanju, svemir ne može biti – i nikada nije mogao biti – simulacija, zaključuje Faizal.Istraživanje stoga jasno sugerira da svemir nije digitalna simulacija, već kompleksna stvarnost koja nadilazi mogućnosti računara.

Naučnici već dugo traže takozvanu Teoriju svega, koja bi omogućila prelaz između Ajnštajnove opće relativnosti i kvantne mehanike

Fizičari srušili popularnu teoriju da je svemir - samo simulacija

Obavijen slojem loja debljine pola metra i dovoljno snažan da razbije arktički led, grenlandski kit (Balaena mysticetus) na prvi pogled ne izgleda kao simbol dugovječnosti. Ipak, ovaj arktički morski div težak 80 tona može živjeti više od dva stoljeća, a naučnici su sada otkrili molekularni trag koji objašnjava njegovu izvanrednu dugovječnost.<h2>Protein aktiviran hladnoćom</h2>Novo istraživanje objavljeno 29. oktobra u časopisu Nature pokazalo je da se ćelije grenlandskog kita oslanjaju na protein aktiviran hladnoćom koji popravlja oštećenu DNK. Ovo otkriće pomaže objasniti kako se kit uspijeva oduprijeti raku i bolestima povezanim sa starenjem, unatoč svojoj ogromnoj veličini i dugom životnom vijeku.- Svi znaju da je grenlandski kit iznimno dugovječan, ali niko nije znao zašto. To nam govori da je usmjeravanje na popravak DNK radi poboljšanja stabilnosti genoma vrlo učinkovit način za postizanje ekstremne dugovječnosti - kaže za Nature Zhiyong Mao, molekularni biolog sa kineskog Sveučilišta Tongji u Šangaju, koji nije učestvovao u istraživanju.<h2>Usporavanje ljudskog starenja</h2>Kada su naučnici omogućili stvaranje kitovog proteina u ljudskim stanicama, otkrili su da su mehanizmi popravka DNK u njima postali znatno snažniji. Mao je dodao da bi razumijevanje tog procesa jednog dana moglo otkriti načine za usporavanje ljudskog starenja.Budući da je grenlandski kit ugrožena vrsta i jedna od najvećih životinja na Zemlji, nemoguće ga je proučavati u zatočeništvu. Umjesto toga, naučnici pod vodstvom biologinje Vere Gorbunove sa Sveučilišta Rochester u New Yorku, koja proučava starenje, oslanjali su se na uzorke tkiva koje dostavljaju lovci Iñupiaq Inuita sa sjevera Aljaske. “Kurirske službe tamo ne idu. Tamo nema cesta”, rekla je Gorbunova za Nature.Njezin tim je otkrio da su kitove stanice, iako se brže pretvaraju u zloćudne kada dođe do mutacija, izložene manjem broju mutacija zahvaljujući boljem popravku DNK. Ta sposobnost proizlazi iz proteina CIRPB, koji se aktivira na niskim temperaturama. Kada je CIRPB unesen u ljudske stanice i voćne muhe, poboljšao je popravak DNK, produljio životni vijek i povećao otpornost na zračenje.- Najuzbudljivija poruka koju ovo istraživanje donosi jest da ima prostora za napredak. Možemo učiniti da naš popravak DNK bude bolji - poručila je Gorbunova.

Otkrili su hladnoćom aktiviran protein iz grenlandskog kita koji popravlja oštećenu DNK, sprječava rak i otkriva potencijalan put prema dugovječnosti

Naučnici otkrili molekulu koja prkosi starenju i koja dolazi iz ovog arktičkog diva

Grupa ronilaca turske policije, poznatih kao „žabe“, zaronili su do olupine broda Monem u Izmiru, javlja Anadolija.Olupina broda nalazi se u moru nedaleko od distrikta Cesme, a potonuo je 2004. godine dok je bio prevožen u okrug Aliaga radi rastavljanja.Vremenom je olupina postala greben za morska stvorenja i popularna ronilačka lokacija za ljubitelje podmorskog svijeta.

Vremenom je olupina postala greben za morska stvorenja i popularna ronilačka lokacija za ljubitelje podmorskog svijeta

Nevjerovatan prizor: "Žabe" istražuju olupinu broda Monem kod Izmira

Porast razine mora više nije daleka prijetnja, već trenutno ugrožava milijune ljudi i ključnu infrastrukturu u priobalnim regijama Globalnog Juga. Nova, detaljna studija sada kvantificira, zgradu po zgradu, razmjere ove opasnosti.- Svi mi ćemo biti pogođeni klimatskim promjenama i porastom razine mora, bilo da živimo uz ocean ili ne - kaže Erik Galbrajt (Erik Galbraith), stručnjak za Zemlju s kanadskog Univerziteta McGill i koautor studije, u članku objavljenom na stranicama istog univerziteta.<h2>Katastrofalne posljedice</h2>Istraživanje se fokusiralo na Afriku, jugoistočnu Aziju te Srednju i Južnu Ameriku, koristeći visokorezolucijske satelitske snimke, podatke o građevinskim otiscima i napredne metode strojnog učenja kako bi se utvrdilo koje su strukture najugroženije. Otprilike 750 miliona ljudi, oko desetina čovječanstva, živi unutar pet kilometara od obale, što znači da i umjereni porast razine mora može izazvati katastrofalne posljedice.Studija, objavljena u časopisu Urban Sustainability, analizirala je 840 miliona zgrada pod tri scenarija porasta razine mora: 0,5 metara, 5 metara i 20 metara. Uz porast od pola metra, približno 3 miliona građevina suočava se s poplavama. Porast od 5 metara potopio bi 45 miliona građevina i uništio više od 80 posto zgrada u nekim zemljama, dok bi scenarij od 20 metara ugrozio više od 130 miliona građevina. Erozija i olujni valovi nisu uključeni, što čini ove rezultate minimalnima, napominju autori istraživanja.- Svi mi ovisimo o robi, hrani i gorivu koja prolazi kroz luke i priobalnu infrastrukturu izloženu porastu razine mora. Poremećaj te ključne infrastrukture mogao bi izazvati kaos u našoj globalno povezanoj ekonomiji i prehrambenom sistemu - dodaje Galbrajt.<h2>Nezaustavljiv proces</h2>Porast razine mora je spor, ali nezaustavljiv proces globalnog zatopljenja, koji već utiče na priobalne populacije i nastavit će još stoljećima, kaže geofizičarka Natalija Gomez (Natalya Gomez), koautorica istraživanja sa Sveučilišta McGill. Ekolog Džef Kardil (Jeff Cardille) sa istog univerziteta dodaje da su neke priobalne zemlje mnogo izloženije od drugih, zbog specifičnosti terena i lokacija zgrada.Interaktivne karte sada pomažu urbanistima u zaštiti postojeće infrastrukture i planiranju budućih projekata. Kako razina mora globalno raste brzinom od 4,5 milimetara godišnje, prilagodbene strategije postale su nužnost.- Ne možemo izbjeći barem umjeren porast razine mora. Što ranije priobalne zajednice počnu planirati, veće su šanse da i dalje uspješno opstanu - zaključuje Maja Vilard-Stepan (Maya Willard-Stepan), stručnjakinja za okoliš s kanadskog Univerziteta Victoria i glavna autorica studije.

Razina svjetskih mora raste, a čitavi gradovi mogli bi nestati pod vodom. Malo ko će biti siguran, upozorava najnovija studija

Karta područja ugroženih porastom razina svjetskih oceana i mora

Scenarij koji je neizbježan: Ova karta otkriva ko će prvi nestati pod morem koje nezaustavljivo raste

Kada je Ilon Mask (Elon Musk) najavio Starlink, mrežu satelita kojima želi omogućiti pristup brzom internetu u svakom dijelu planete, planirao je ukupno čak oko 42 hiljade satelita u orbiti. Do sada je SpaceX dobio dozvolu za 12 hiljada, a s posljednjim lansiranjem prije nekoliko dana, kompanija je ukupno u svemir poslala više od 10 hiljada satelita, za što im je trebalo nešto više od šest godina.Iako je broj lansiranih satelita premašio 10 hiljada, broj trenutno aktivnih satelita manji je i iznosi nešto više od 8,5 hiljada, dok ostatak ili više nije u orbiti ili nije aktivan. Rok trajanja Starlinkovih satelita je pet do sedam godina, nakon čega se kontrolisanim paljenjem potisnika vraćaju u atmosferu i u potpunosti izgaraju.Prema podacima objavljenim u <a href="https://www.independent.co.uk/space/elon-musk-starlink-satellites-spacex-b2848690.html">The Independentu</a>, baziranim na organizaciji za praćenje satelita Celestrak, trenutno je u niskoj zemljinoj orbiti aktivno nešto manje od 13 hiljada satelita, tako da Muskovi sateliti sada čine oko dvije trećine svih aktivnih satelita u svemiru.Ove brojke jasno pokazuju koliko je SpaceX dominantan na tržištu, ali konkurencija će s vremenom rasti, uključujući i Amazonov Project Kuiper. Amazon je tek ove godine lansirao prve satelite, a kada cijela konstelacija bude gotova, ona će uključivati oko 3.200 satelita, znatno manje od Muskovih planova.Stručnjaci upozoravaju i na potencijalni negativan utjecaj satelita na Zemlju.Prema astronomu&nbsp; Džonatanu MekDovelu (Jonathan McDowell), u budućnosti možemo očekivati da će svakog dana oko pet satelita deorbitirati, odnosno izgorjeti u atmosferi. Iako to ne bi trebalo predstavljati rizik za ljude, postoji opasnost od njihovog utjecaja na atmosferu. MekDovel je objasnio da trenutno nije poznato hoće li taj efekt, čak i kod mega konstelacija, biti problematičan, ali je upozorio da mogućnost da izgaranje satelita doprinosi globalnom zagrijavanju ipak – postoji.

Do sada su lansirali više od 10.000 satelita, a aktivno ih je oko 8.500

Oko dvije trećine satelita u zemljinoj orbiti pripada samo jednoj kompaniji

Argentinski naučnici pronašli su u lancu Andi gotovo u potpunosti očuvani kostur nove vrste dinosaurusa koji je živio prije oko 230 miliona godina, što ga čini jednim od najstarijih na svijetu, objavljeno je iz Instituta Koniket.Kostur ove vrste otkrio je paleontološki tim iz Koniketa, argentinskog javnog istraživačkog instituta, na nadmorskoj visini od 3.000 metara u sjeverozapadnoj argentinskoj pokrajini La Rioja.Vrsta je živjela na kraju trijasa, geološkog perioda tokom kojeg su se pojavili prvi dinosaurusi i preci sisavaca, naveli su istraživači u saopštenju.- Procjenjujemo da ovaj kostur mora biti star između 230 i 225 miliona godina, što ga čini jednim od najstarijih dinosaurusa na svijetu - objasnio je Agustin Martineli, jedan od autora članka u naučnom časopisu "Nature".Otkriveni dinosaurus mogao bi biti dio vrste dinosaurusa biljojeda koja uključuje divove dugih vratova.Istraživači napominju da je odrasla jedinka mjerila oko dva metra i težila oko 18 kilograma.Pronađeni kostur sastoji se od djelomične lubanje, potpune kralježnice koja se proteže do repa i gotovo potpunih prednjih i stražnjih udova.Autori članka vjeruju da će ovaj fosil postati mjerilo za proučavanje evolucije dinosaura, zahvaljujući činjenici da je pronađen gotovo cjelovit, prenosi Euronews.

Pronađeni kostur sastoji se od djelomične lubanje, potpune kralježnice koja se proteže do repa i gotovo potpunih prednjih i stražnjih udova

Kostur ove vrste otkrio je paleontološki tim iz Koniketa

Pronađen jedan od najstarijih dinosaurusa

Poznati kineski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Čen Ning Jang (103) preminuo je danas u Pekingu poslije teške bolesti, prenijeli su kineski mediji.Čen Ning Jang, koji je je rođen 1. oktobra 1922. godine u gradu Hefej u pokrajini Anhuej na istoku Kine, radio je na polju statističke mehanike i fizike elementarnih čestica, prenosi Sinhua.On i Cung Dao Li dobili su 1957. godine Nobelovu nagradu za fiziku "za istraživanja u oblasti takozvanih paritetnih zakona koja su dovela do značajnih otkrića u vezi sa elementarnim česticama".

Radio je na polju statističke mehanike i fizike elementarnih čestica, prenosi Sinhua

Poznati kineski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Čen Ning Jang

Preminuo kineski fizičar i nobelovac Čen Ning Jang

Nakon godina intenzivnog istraživanja, naučnici bi mogli biti na pragu revolucije u transplantaciji bubrega, uklanjajući prepreke između darivatelja i primatelja različitih krvnih grupa. Međunarodni tim istraživača iz Kanade i Kine uspio je transformirati bubreg darivatelja krvne grupe A u univerzalni bubreg krvne grupe O, koji bi, u teoriji, mogao biti primljen od bilo kojeg pacijenta.<h2>"Neprocjenjiv uvid"</h2>Eksperiment, opisan u časopisu Nature Biomedical Engineering, uključivao je presađivanje modificiranog bubrega u primatelja s dijagnozom nulte moždane aktivnosti, čija je porodica pristala na zahvat. Organ je preživio i funkcionisao nekoliko dana, što je, prema riječima biokemičara Stivena Vitersa s kanadskog Univerziteta British Columbia, historijski trenutak.- Prvi put smo to vidjeli u ljudskom modelu. To nam daje neprocjenjiv uvid u to kako poboljšati dugoročne ishode - rekao je Viters u članku objavljenom na stranicama navedenog sveučilišta.Kako bi postigli ovu transformaciju, naučnici su koristili enzime koji uklanjaju molekule šećera (antigene) s površine bubrega. Ti antigeni određuju krvnu grupu i inače izazivaju odbacivanje organa.&nbsp;- To je kao da uklonite crvenu boju s automobila i otkrijete neutralni temeljni premaz. Kad je to urađeno, imunološki sistem više ne prepoznaje organ kao strano tijelo - pojasnio je Viters.<h2>Obećanje i prepreke</h2>Trećeg dana pojavili su se tragovi antigena krvne grupe A, što je izazvalo blagu imunološku reakciju, ali manju nego što se očekivalo. Rezultati ukazuju na mogućnost tolerancije, iako su potrebna daljnja poboljšanja prije pokretanja ispitivanja na drugim pacijentima.Svakog dana oko 11 osoba umre čekajući transplantaciju bubrega, a mnogi od njih trebaju bubreg krvne grupe O. Proširenje kompatibilnosti moglo bi drastično smanjiti ove brojke i potpuno transformisati transplantacijsku medicinu.

Nakon godina intenzivnog istraživanja, naučnici bi mogli biti na pragu revolucije u transplantaciji bubrega

Prekretnica u transplantaciji organa: Naučnici na korak do univerzalnog bubrega?

Revolucionarni moždani implantat omogućio je paraliziranom muškarcu iz SAD-a da pomiče i osjeti ruku druge osobe kao da je njegova vlastita.- Stvorili smo povezanost uma i tijela između dviju različitih osoba - rekao je za New Scientist Čad Bouton (Chad Bouton) iz Feinstein Instituta za medicinska istraživanja u saveznoj državi New York i jedan od autora studije o ovom moždanom implantatu, objavljene na preprint serveru medRxiv. Riječ je o postignuću koje otvara nove mogućnosti za rehabilitaciju, pa čak i za udaljeno dijeljenje iskustava.Naučni tim surađivao je s Kitom Tomasom (Keith Thomas), muškarcem u četrdesetima, paraliziranim od prsnog koša naniže nakon nesreće pri ronjenju u julu 2020. godine. Tomas je izgubio sav osjet i pokretljivost u rukama. U prethodnoj studiji iz 2023. godine, naučnici su mu implantirali pet skupina sitnih elektroda u dijelove mozga koji kontroliraju njegovu desnu ruku. Signali s tih elektroda dekodirani su pomoću AI modela i bežično poslani na elektrode na podlaktici, stimulirajući mišiće da pomiču ruku. Senzori sile na njegovoj ruci vraćali su osjećaj dodira natrag u moždane implantate. Kao rezultat, Tomas je ponovno mogao podizati i osjetiti objekte.Naučnici su potom prilagodili sistem kako bi Tomas mogao kontrolirati ruku druge osobe. U jednom testu, žena bez invaliditeta nosila je elektrode na podlaktici i senzore sile na palcu i kažiprstu. Dok ona nije pokušavala pomaknuti ruku, Tomas je zamišljao pokret svoje ruke, što mu je omogućilo otvaranje i zatvaranje njezine ruke. Također je mogao osjetiti, u vlastitoj ruci, njezine prste kako stisnu predmete. Zatvorenih očiju razlikovao je baseball loptu, mekanu spužvastu lopticu i tvrđu lopticu.- Definitivno je čudno. S vremenom se navikneš - rekao je Tomas za New Scientist. Tačnost osjeta dosegnula je 64 posto, iako Bouton napominje da se ona može poboljšati optimizacijom senzora.<h2>Rehabilitacija kroz povezivanje</h2>Tomas je daljinskim osjetom tijekom testiranja pomogao i Keti Denapoli (Kathy Denapoli), ženi s djelomičnom paralizom, da podigne i popije piće iz limenke.&nbsp;- Zapravo je bilo prilično nevjerojatno, pomažeš nekome samo razmišljajući o tome - kaže Tomas.Nakon nekoliko mjeseci treniranja, snaga stiska spomenute Denapoli gotovo se udvostručila, što naglašava koristi koje nadilaze standardne terapije.Rob Tajlor (Rob Tylor) iz Inspire Foundationa, dobrotvorne organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji, koja se bavi poboljšanjem kvalitete života osoba s povredama leđne moždine putem istraživanja i tehnološkog napretka, vidi potencijal u socijalnoj i rehabilitacijskoj primjeni ovog moždanog implantata.- Mislim da je to korisna opcija. Može biti prilično zabavno raditi s drugim pacijentima, možda sličnih iskustava. To može značajno pridonijeti kvaliteti života osobe - rekao je za New Scientist.<h2>Etička pitanja</h2>Bouton napominje da treba razmotriti šira etička pitanja i nada se dobivanju medicinskog odobrenja u sljedećem desetljeću.&nbsp;- Ovo bi mogao biti novi način povezivanja ljudi na potpuno drugoj razini - kaže on.Šira zabrinutost oko korištenja takve tehnologije ipak ostaje.&nbsp;- Je li dobro ili loše za društvo da ljudi mogu kontrolirati i osjetiti kroz druge osobe - komentirao je za New Scientist Harit Akram (Harith Akram) sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

Riječ je o postignuću koje otvara nove mogućnosti za rehabilitaciju, pa čak i za udaljeno dijeljenje iskustava

Moždani implantat omogućio paraliziranom muškarcu da kontroliše i osjeća tuđe ruke

Svijet je, prema najnovijem izvještaju grupe od 160 naučnika iz različitih zemalja, ušao u "novu stvarnost" nakon što je zabilježeno masovno izumiranje koraljnih grebena – prvi signal niza klimatskih prekretnica koje bi mogle imati katastrofalne posljedice.Naučnici upozoravaju da klimatske promjene prijete da iz temelja poremete ključne sisteme na Zemlji – od Amazonske prašume do polarnih ledenih ploča. Takvi poremećaji mogli bi izazvati lančane reakcije širom planete.- Brzo se približavamo višestrukim prekretnicama Zemljinog sistema koje bi mogle promijeniti naš svijet, s razornim posljedicama za ljude i prirodu - izjavio je Tim Lenton (Tim Lenton), profesor na Institutu za globalne sisteme Univerziteta u Ekseteru i jedan od autora izvještaja.<h2>Koraljni grebeni prvi na udaru</h2>Prema izvještaju, koralji u toplim morima prvi osjećaju posljedice. Od 2023. godine svjetski grebeni prolaze kroz najteže masovno izbjeljivanje ikada zabilježeno zbog rekordno visokih temperatura okeana, pri čemu je pogođeno više od 80 posto grebena. Nekada bogati podvodni ekosistemi pretvaraju se u izblijedjele pejzaže obrasle algama.„Sada smo koraljne grebene gurnuli izvan granica njihovih mogućnosti“, rekao je Majk Baret (Mike Barrett), glavni naučni savjetnik organizacije World Wildlife Fund UK i jedan od autora izvještaja. On upozorava da će, ukoliko se globalno zagrijavanje ne zaustavi, „opsežni grebeni kakve poznajemo jednostavno nestati“.Koraljni grebeni imaju ogroman značaj – dom su brojnim morskim vrstama, važni su za opskrbu hranom, doprinose svjetskoj ekonomiji i štite obalne gradove od oluja.<h2>Opasnost od kolapsa oceanskih struja</h2>Planet je, upozoravaju naučnici, na ivici novih klimatskih prekretnica, jer će gotovo sigurno premašiti cilj od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih vrijednosti. Jedna od najvećih prijetnji je mogući kolaps Atlantske meridionalne obrtne cirkulacije (AMOC) – mreže oceanskih struja koja ima ključnu ulogu u regulaciji klime.Takav kolaps bi, prema procjenama, mogao izazvati ekstremne promjene – od naglog zahlađenja u pojedinim dijelovima svijeta do toplinskih udara u drugima, poremećaja monsuna i porasta nivoa mora.- Sada postoji rizik da bi se kolaps mogao dogoditi tokom života ljudi koji danas žive na Zemlji - upozorio je Baret.<h2>"Svijet nije spreman"</h2>- Trenutne politike i međunarodni sporazumi osmišljeni su za postepene promjene, a ne za ovakve nagle, nepovratne i međusobno povezane pomake - kazala je Manjana Milkoreit (Manjana Milkoreit), istraživačica sa Univerziteta u Oslu i jedna od autorica izvještaja.Dodala je da način na koji vlade sada odgovore "može oblikovati Zemljin sistem na veoma dugo vrijeme".U izvještaju se poziva na hitno smanjenje emisija koje zagrijavaju planetu i povećanje napora za uklanjanje ugljika iz atmosfere. Lenton je naglasio da će svijet vjerovatno premašiti granicu od 1,5 stepeni, ali da je ključno što prije ograničiti dodatno zagrijavanje i spustiti temperaturu.Izvještaj navodi i nekoliko pozitivnih trendova, poput brzog širenja solarne energije, električnih vozila i toplinskih pumpi, te ističe da bi prelazak na čiste tehnologije mogao postati trajan, jer su one sve jeftinije i efikasnije.Dokument je objavljen mjesec dana prije klimatske konferencije COP30 u Brazilu, gdje se od zemalja očekuje da predstave nove ciljeve smanjenja emisija do 2035. godine.- Ova sumorna situacija mora biti poziv na buđenje. Ako sada ne djelujemo odlučno, izgubit ćemo Amazonsku prašumu, ledene ploče i vitalne oceanske struje.&nbsp;U tom slučaju, suočili bismo se s istinski katastrofalnim ishodom za cijelo čovječanstvo - zaključio je Baret.&nbsp;&nbsp;

Ova sumorna situacija mora biti poziv na buđenje, poručili su

Naučnici upozoravaju: Planet je prešao granicu

Radiochirurgia Zagreb, Cleveland Clinic Connected, specijalna bolnica za dijagnostiku i liječenje karcinoma, uvela je Da Vinci robotski hirurški sistem, čime pacijentima omogućava pristup najmodernijoj hirurškoj tehnologiji i međunarodnim kliničkim praksama.Zahvaljujući minimalno invazivnoj robotskoj hirurgiji, zahvati se izvode kroz male rezove od samo nekoliko milimetara, uz znatno manji gubitak krvi i gotovo neprimjetne ožiljke. Pacijenti se oporavljaju brže, osjećaju manje bola i već nekoliko dana nakon zahvata mogu se vratiti svakodnevnim aktivnostima. Robotska hirurgija također smanjuje rizik od komplikacija i skraćuje boravak u bolnici u odnosu na klasične metode, prenosi <a href="https://www.jutarnji.hr/promo/radiochirurgia-zagreb-cleveland-clinic-connected-uvela-da-vinci-robotsku-kirurgiju-i-pokrenula-suradnju-s-jednom-od-najprestiznijih-bolnica-na-svijetu-15632171?utm_source=upscore_box">Jutarnji list</a>.<h2>Izuzetna preciznost</h2>Da Vinci robotski sistem, koji je razvila američka kompanija Intuitive, omogućava hirurzima izuzetnu preciznost. Instrumenti se savijaju i rotiraju šire od ljudske ruke, dok trodimenzionalna, visoko-rezolucijska slika pruža potpunu kontrolu nad hirurškim poljem. Sistem također omogućava da u zahvatu istovremeno učestvuju dva hirurga, što dodatno povećava sigurnost i kvalitetu zahvata.- Robotski asistirani zahvati idealni su za mnoge vrste tumora, naročito kod raka pluća, jer omogućavaju hirurgu da precizno ukloni bolest, a pritom maksimalno sačuva zdravo tkivo. Pacijent se oporavlja znatno brže i s manje postoperativnog bola - kaže prof. dr. sc. Dragan Švarc, dr.med., FACS, direktor bolnice.Prof. Švarc, ljekar i menadžer s dugogodišnjim iskustvom u domaćem i međunarodnom zdravstvu, naglašava: “Iskorak u robotsku hirurgiju logičan je za Radiochirurgiju Zagreb i prati filozofiju bolnice temeljenu na stalnom ulaganju u vrhunsku tehnologiju i znanje. Pacijentima omogućavamo pristup najmodernijim metodama, uključujući naprednu dijagnostiku, hirurško, robotsko i radiokirurško liječenje karcinoma.”U bolnici se već izvode robotski zahvati, od zahvata na žuči i preponskim kilama do onkoloških, ginekoloških, urologijskih i torakalnih zahvata. Pacijenti više ne moraju putovati u inostranstvo da bi dobili vrhunsku medicinsku njegu, jer se u modernim operacionim salama primjenjuju isti standardi i protokoli kao u vodećim svjetskim klinikama.<h2>Novi standardi</h2>Profesionalnost i stručnost bolnicu je dovela do partnerstva s Cleveland Clinicom, jednom od najuglednijih bolnica na svijetu. Kao prva evropska članica programa Cleveland Clinic Connected, Radiochirurgia Zagreb ima izravan pristup najnovijim medicinskim znanjima, edukacijama i protokolima te učestvuje u međunarodnim konsultacijama.Uvođenjem Da Vinci robotskog sistema i stalnim ulaganjem u znanje, Radiochirurgia Zagreb postavila je nove standarde hirurškog liječenja u regiji. Pacijentima nudi manje bola, manji rizik, brži oporavak i dugoročno bolje rezultate, a bolnica postaje simbol savremene medicine: spoja stručnosti, inovacije i brige za čovjeka.

Zahvati se izvode kroz male rezove od samo nekoliko milimetara, uz znatno manji gubitak krvi i gotovo neprimjetne ožiljke

Radiochirurgia Zagreb uvela Da Vinci robotsku hirurgiju

Američka kompanija InventWood predstavila je novu vrstu drveta koja, prema njihovim tvrdnjama, ima do deset puta bolji odnos čvrstoće i težine od čelika, a istovremeno je do šest puta lakša. Suosnivač kompanije je naučnik za materijale Liangbing Hu."Superdrvo" je sada dostupno kao komercijalni proizvod.Hu je prije više od deset godina započeo istraživanje kako bi redizajnirao drvo, jedan od najstarijih građevinskih materijala poznatih čovječanstvu. Dok je radio u Centru za inovacije materijala Univerziteta Maryland, pronašao je način da ojača drvo koristeći celulozu, glavnu komponentu biljnih vlakana.Proboj se dogodio 2017. godine, kada je Hu prvi put poboljšao običnu vrstu drveta hemijskim tretmanom kako bi ojačao prirodnu celulozu i stvorio izdržljiviji građevinski materijal.Proces obrade uključuje kuhanje drveta u kadi s vodom i specijalnim hemikalijama, a zatim vruće prešanje kako bi se stanična struktura sabila, čineći drvo znatno gušćim. Nakon sedmicu dana dugog procesa, drvo je dobilo odnos čvrstoće i težine veći od većine strukturnih metala i legura, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature.InventWood tvrdi da je superdrvo do 20 puta jače od običnog drveta i deset puta otpornije na udubljenja, jer je prirodna porozna struktura uništena i dodatno ojačana. To ga čini otpornim na gljivice i insekte, a postiže i najvišu ocjenu u standardnim testovima otpornosti na vatru.Ipak, ovaj materijal je skuplji od običnog drveta i proizvodnja ima veći ugljični otisak.

InventWood tvrdi da je superdrvo do 20 puta jače od običnog drveta i deset puta otpornije na udubljenja

Naučnici predstavili "superdrvo"  koje je 10 puta jače od čelika

WhatsApp priprema veliku promjenu koja će korisnicima omogućiti korištenje platforme bez telefonskog broja. Ova opcija već je dostupna u testnoj verziji za Android, ali još nije poznato kada će biti dostupna svim korisnicima.Dosad je za registraciju i povezivanje s drugim korisnicima bio potreban telefonski broj, no u budućnosti će WhatsApp, po uzoru na aplikacije poput Telegrama i Signala, uvesti korisnička imena. Umjesto dijeljenja broja telefona, korisnici će moći stupiti u kontakt s drugim osobama unosom njihovog korisničkog imena, što bi trebalo povećati privatnost.Iako WhatsApp još nije službeno objavio datum uvođenja novosti, posljednje testne verzije za Android otkrivaju opciju rezervacije korisničkih imena. Kada opcija postane dostupna svim korisnicima, oni koji rezervišu svoje ime moći će ga odmah koristiti.Postoje pravila za izbor imena: korisničko ime ne smije počinjati s “www”, mora sadržavati barem jedno slovo (samo mala slova su dozvoljena), a može uključivati i brojeve i tačke.Prema procjenama portala <a href="https://www.gsmarena.com/whatsapp_is_about_to_introduce_username_reservations_on_android-news-69813.php">GSM Arena</a>, proći će još nekoliko mjeseci prije nego što opcija bude službeno dostupna. Do tada korisnici mogu razmisliti o imenu koje žele i pripremiti se da ga rezervišu. S obzirom na više od 3 milijarde aktivnih korisnika WhatsAppa, popularna i učestala imena vjerovatno će brzo biti zauzeta.

Ova novost već je dostupna u testnoj verziji za Androide

Za nekoliko mjeseci stiže velika promjena na WhatsApp

Metan, nevidljivi plin koji zagrijava Planetu, bježi iz pukotina na antarktičkom morskom dnu dok se ovo područje zagrijava, a nova curenja otkrivaju se „zapanjujućom brzinom“, otkrili su naučnici, što izaziva strah da su predviđanja globalnog zatopljenja možda potcijenjena.<h2>Objavljena studija</h2>Ogromne količine metana leže u rezervoarima koji su se formirali hiljadama godina ispod morskog dna širom svijeta. Ovaj nevidljivi plin može pobjeći u vodu kroz pukotine, često se manifestirajući kao mlaz mjehurića koji putuju prema površini. Malo se zna o tim podvodnim curenjima, međutim naučnici ih žele bolje razumjeti jer metan zadržava gotovo 80 puta više topline od ugljendioksida u prvih 20 godina u atmosferi. Budući da su curenja metana na Antarktiku među najmanje istraženim, međunarodni tim naučnika krenuo ih je pronaći i istražiti, javlja CNN. Koristeći kombinaciju brodskih akustičkih istraživanja, daljinski upravljanih vozila i ronilaca, uzorkovali su niz lokacija u Rossovom moru, zaljevu u Južnom okeanu, na dubinama između 5 i 240 metara. Ono što su pronašli šokiralo ih je i iznenadilo. Prema studiji objavljenoj ovog mjeseca u časopisu „Nature Communications“, identificirali su više od 40 curenja metana u plitkim vodama Rossovog mora. Mnoga od curenja pronađena su na mjestima koja su prije više puta proučavana, što sugerira da su nova. Curenja metana su globalno relativno česta, ali prije ovoga postojalo je samo jedno potvrđeno aktivno curenje na Antarktiku. - Nešto za što se smatralo da je rijetko, sada naizgled postaje široko rasprostranjeno – rekla je za CNN Sarah Sibruk (Seabrook), autorica izvještaja i naučnica za more u istraživačkoj organizaciji Earth Sciences New Zealand.<h2>Klimatske promjene</h2>Strah leži u tome da bi ta curenja mogla brzo prenijeti metan u atmosferu, čineći ih izvorom zagađenja Planete.Naučnici su također zabrinuti zbog mogućih kaskadnih utjecaja na morski život. Iako još nije jasno zašto se curenja događaju, istražuje se jesu li potaknuta klimatskim promjenama.Na Arktiku, na drugom kraju svijeta, pojačano ispuštanje metana već je povezano s toplijim temperaturama i promjenama razine mora. To može stvoriti povratnu petlju, objasnila je Sibruk, gdje klimatske promjene potiču curenje metana, što ih zauzvrat dodatno ubrzava.Metan je „prava nepoznanica, raste u atmosferi i ne znamo zašto“, rekao je Endrju Turber (Andrew Thurber), profesor morske biologije na univerzitetu u Kaliforniji i koautor studije. Naglasio je da su ogromni rezervoari metana na Antarktiku jedna od najvećih briga. Ako se Planeta nastavi zagrijavati, ova bi se curenja mogla pretvoriti iz „prirodnog laboratorija u epicentar opasnosti“, rekao je.Naučnici se sljedeće sedmice vraćaju na Antarktik na dva mjeseca kako bi detaljnije analizirali curenje.

Džejms Votson, suotkrivač strukture DNK, umro u 98. godini

Ruski naučnici upozorili: Snažna magnetna oluja pogodit će Zemlju

Fizičari srušili popularnu teoriju da je svemir - samo simulacija

Naučnici otkrili molekulu koja prkosi starenju i koja dolazi iz ovog arktičkog diva

Nevjerovatan prizor: "Žabe" istražuju olupinu broda Monem kod Izmira

Scenarij koji je neizbježan: Ova karta otkriva ko će prvi nestati pod morem koje nezaustavljivo raste

Oko dvije trećine satelita u zemljinoj orbiti pripada samo jednoj kompaniji

Pronađen jedan od najstarijih dinosaurusa

Preminuo kineski fizičar i nobelovac Čen Ning Jang

Prekretnica u transplantaciji organa: Naučnici na korak do univerzalnog bubrega?

Moždani implantat omogućio paraliziranom muškarcu da kontroliše i osjeća tuđe ruke

Naučnici upozoravaju: Planet je prešao granicu

Radiochirurgia Zagreb uvela Da Vinci robotsku hirurgiju

Naučnici predstavili "superdrvo" koje je 10 puta jače od čelika

Za nekoliko mjeseci stiže velika promjena na WhatsApp

Naučnici otkrili curenje metana iz pukotina na morskom dnu na Antarktiku

Nauka

Džejms Votson, suotkrivač strukture DNK, umro u 98. godini

Ruski naučnici upozorili: Snažna magnetna oluja pogodit će Zemlju

Fizičari srušili popularnu teoriju da je svemir - samo simulacija

Naučnici otkrili molekulu koja prkosi starenju i koja dolazi iz ovog arktičkog diva

Nevjerovatan prizor: "Žabe" istražuju olupinu broda Monem kod Izmira

Scenarij koji je neizbježan: Ova karta otkriva ko će prvi nestati pod morem koje nezaustavljivo raste

Oko dvije trećine satelita u zemljinoj orbiti pripada samo jednoj kompaniji

Pronađen jedan od najstarijih dinosaurusa

Preminuo kineski fizičar i nobelovac Čen Ning Jang

Prekretnica u transplantaciji organa: Naučnici na korak do univerzalnog bubrega?

Moždani implantat omogućio paraliziranom muškarcu da kontroliše i osjeća tuđe ruke

Naučnici upozoravaju: Planet je prešao granicu

Radiochirurgia Zagreb uvela Da Vinci robotsku hirurgiju

Naučnici predstavili "superdrvo" koje je 10 puta jače od čelika

Za nekoliko mjeseci stiže velika promjena na WhatsApp

Naučnici otkrili curenje metana iz pukotina na morskom dnu na Antarktiku