INTERVJU I PROGNOZA

Zoran Vakula, inžinjer fizike i glavni meteorolog HRT-a: U Bosni kaput nikad nije težak

Razgovarala: Lejla KARAHMET-PUJAGIĆ

“I, kakvo će biti vrijeme?”, jedno od, vjerovatno, najčešćih pitanja koja postavljaju Zoranu Vakuli, glavnom meteorologu HRT-a. Iako važi za jednog od najpoznatijih prognozera u cijelom regionu, za sebe kaže da je svjestan da nije „ni lip ni tip“, nego samo jedan običan diplomirani inžinjer fizike - meteorolog.

Uvijek vedrog duha, trudi se da na stručan način, što je moguće pouzdanijom vremenskom prognozom i upozorenjima, pomogne ljudima u svakodnevnom životu i pri tome ih zainteresira za praćenje emisija i priloga s meteorološkim sadržajem.

- I sam se često začudim koliko me ljudi prepoznaje, ne samo kada sam u različitim dijelovima Hrvatske nego i u Bosni i Hercegovini, pa i Sloveniji.

Osjećate li se ugroženo od zgodnijih kolegica koje su poželjnije za oko gledaoca?

- Ne osjećam se ugroženo. Svjestan sam i pozitivnih i negativnih osobina, i stručnih meteorologinja i meteorologa i manje stručnih, ali većinom zgodnijih i oku poželjnijih prezenterica i prezentera.

Prilično svestran

Kakvo vrijeme Vi najviše volite?

- Umjereno, bez nekih ekstremnih vremenskih pojava, pretjeranih hladnoća i vrućina, suša i poplava, olujnog vjetra. Pogled na nebesko plavetnilo, ukrašeno ponekim oblakom, puno mi je draži od pogleda na oblačno sivilo iz kojeg pljušti, grmi, sijeva.

Ove godine obilježavate 22 godine rada na televiziji. Jeste li nekad imali tremu?

- Naravno da sam imao! Ne znam ko nije?! Iako sam se pripremao više dana, pri čemu nisam bio prepušten samom sebi, nego su me educirali fonetičari Službe za jezik i govor HRT-a. Prvi nastup pred kamerama, i to u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“ trema je bila očita, glas je drhtao, zaboravljao sam disati. No, s vremenom je sve to nestalo. Iako, i nakon dvadesetak godina, ponekad osjetim neugodu, laganu tremu, ali ne u emisijama s meteorološkim sadržajem, nego u nekim „izvanškolskim aktivnostima“, u kojima povremeno učestvujem. Posljednji put je bilo kod Aleksandra Stankovića u „Nedjeljom u 2“.

Pojavljivali ste se u muzičkim spotovima, glumili ste i plesali…

- U prvoj sezoni „Plesa sa zvijezdama“ bio sam prvi meteorolog koji je plesao. Neki su me čak primijetili i kao carinika u „Crno-bijelom svijetu“, a pamte i moja gostovanja u „Bitangama i princezama“ i „Zakonu“ i još me pitaju hoću li uskoro snimiti nešto slično putopisnom serijalu „Skitancije“ i pripremiti dokumentarac sličan „HRT vremenoslovnom vremeplovu“. Još od osnovne škole bio sam prilično svestran, aktivan te podjednako loš ili dobar u mnogim aktivnostima. Pokušavam se snaći u mnogo čemu. Ali i sve više razmišljam o mirovini i mirovanju.

Pitaju li Vas prijatelji za savjet o vremenu kada planiraju godišnji odmor?

- Da. Premda sam mnogima već više puta govorio o prednostima i manama dugoročnih prognoza.

Manjak tolerancije

Dolazite li u Sarajevo?

- U Sarajevu sam barem jednom godišnje. Moja punica je rođena Travničanka, s Radića Brda, a i supruga Lavanda je rođena u Travniku. Imamo rodbinu i prijatelje u mnogim dijelovima BiH. Što se tiče klime u BiH, sjećam se rečenice, već više puta dokazane, mog pokojnog punca: „U Bosni kaput nikad nije težak.“ I kad je dan topao, pa i vruć, noću i ujutro zna biti poprilično svježe. O zimi i snjegovima da se i ne govori. Ali ne smije se zaboraviti ni kada zagrije na 40 Celzijevih stepeni u hladu. Uprkos kojekakvim ekstremima, mislim da je klima u našem dijelu Evrope sasvim pristojna i za ljude povoljna. Nažalost, to svima nije dovoljan uvjet za ostanak.

Važite za staloženu osobu, šta Vas ipak može izbaciti iz takta?

- Trudim se da ostanem miran, staložen i „cool“ u svim situacijama. Ali sam primijetio da mi se sve više prag tolerancije smanjuje. Smetaju mi ljudska glupost, zloba, bahatost i zločestoća.

Smatrate li sebe radoholičarom?

- Da. Volim svoj posao. I nakon dvadesetak godina, on mi je i posao i hobi i ljubavnica.

Šta mislite o globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama?

- I globalno zatopljenje i klimatske promjene nesumnjivo postoje. Kada se analiziraju duži nizovi mjerenja, dolazi se do zaključka da, u prosjeku, rastu učestalost, intenzitet i trajanje toplinskih valova, a i drugih ekstremnih vremenskih pojava. Zbog globalnog zatopljenja i klimatskih varijacija i promjena jaki visinski vjetrovi, tzv. mlazna struja, slabi, brzina joj je sve manja. Takva oslabljena mlazna struja lakše vijuga, što pridonosi stvaranju češćih dugotrajno stabilnih vremenskih stanja. U nekom dijelu svijeta višesedmične anticiklone, u drugom ciklone, pri čemu se događaju kojekakvi ekstremi.

Gdje se najbolje odmorite?

- Kod kuće, u krugu porodice.

Pametna prognoza

Pitaju li Vas supruga i kćerka često kakvo će vrijeme biti?

- Rijetko. Posebno otkad smo kolegice, kolege i ja osmislili HRT Meteo - aplikaciju za pametne mobilne telefone, u kojoj se, između ostalog, nalaze i aktuelni meteorološki podaci i prognoze ne samo za hrvatska mjesta nego i za mnogobrojna evropska, između ostalih, i za Banju Luku, Mostar, Sarajevo i Tuzlu.

Kakvo nas ljeto očekuje

Kakvo će ovo ljeto biti u odnosu na prošlogodišnje?

- Premda je sve donedavno vjerovatnost ponavljanja iznadprosječno toplog, čak i "ekstremnog" ljeta bila relativno mala, najnoviji izračuni znatno s0u je povećali. Naravno, to još ne znači da će sigurno biti dugotrajnih razdoblja s vrućim i nekima teško podnošljivim danima, pa i toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje, kao što je, primjerice, bilo prošlih ljeta, ali vjerovatnost je vrlo velika.

Valja podsjetiti i kako su iznenađenja kod prognoza moguća, posebno kod dugoročnih prognoza. Ove godine već smo ih imali, čak i više nego inače, ni onako ponegdje prilično hladni februar, a ni ekstremno topao april i ovaj maj nisu bili dovoljno dobro prognozirani puno vremena unaprijed, pa ni samo mjesec prije. Zato je bolje pripremiti se na još jedno iznadprosječno toplo ljeto, vjerovatno i na svaki od ljetnih mjeseci, nego ostati iznenađen.

Više o:

Zoran Vakula
NA VRH

Podijeli članak na