U svijetu je posebno u 20. stoljeću počeo trend izgradnje visokih zgrada te su u nekim gradovima nicali objekti po kojima će postati prepoznatljivi
Prošlo je više od pola milenija otkako je nastalo naše Sarajevo, koje ima sačuvane objekte, a i mahale koje podsjećaju na taj vakat, ističe sarajevski arhitekta i poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija
Nama koji živimo u Sarajevu poznato je da je u našem gradu nastala prva kafana u Evropi i to još davne 1534. godine na Bembaši
Ljubav prema tamburi, odnosno sazu, mnoge tada talentire Sarajlije primicala je da ga savladaju
Prije 50 godina Sarajevo je dobilo Kulturno-sportski centar „Skenderija“, počinje svoju priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada
Da bi se ovako veliki objekt kvadratnih dimenzija napravio, morale su se vršiti značajne predradnje
Na utakmici između Vratnika i Sutjeske iz Foče bilo rekordnih 6.000 gledalaca
Sokolari su pripitomljavali i orlove, jastrebove i ostale grabljivice.
Historijski je značajno također i to da je za sjedište komore izabrano posebno mjesto i to u ulici Ferhadija i kupljena kuća
Sarajevo s kontinentalnom klimom i visokim planinama nakićenim oko kotline priviknuto je na duge zime, a od pamtivijeka građani su posebno vodili računa da se pripreme za taj period
Dobro je poznavao mentalitet Sarajlija i bazirao gradnju onako kako će se vremenom nadgraditi. Lijeva strana Miljacke i poznati Carev put bio je početak buduće rezidencije ili vilajetske kuće.
U vrijeme austrougarske vladavine u Sarajevo je stigao film, na početku se prikazivao u improviziranim objektima, a prva namjenska zgrada otvorena je 1912. godina, kada je Sarajevo dobilo kultno kino „Apolo“.
Poslije oslobođenja Sarajeva, počeo je i njegov rast, koji je ispočetka bio tih i neprimjetan da bi se polako, kako su godine prolazile, naš grad približavao velikim centrima.
Da je Sarajevo poseban grad, govore njegove ulice i mahale čiju su posebnost kroz cijelu historiju građani Sarajeva čuvali i do danas očuvali. Prolazile su brojne vlasti i svaka je na svoj način oblikovala grad, ali su Sarajlije uvijek bdjele i pazile da se to čini tako da se ne poremeti duh Sarajeva, govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
Pred sami kraj Osmanske carevine, prema sačuvanim dokumentima, u Sarajevu su te davne 1874./75. godine bile 104 mahale, među kojima bijaše i ona Hubijar-agina.
Dolazak toplijih dana nekad je bio i nagovještaj otvaranja kupališta na rijekama u našem gradu, a rijetke su bile Sarajlije koje nisu znale plivati.