Neka istraživanja pokazala su da godišnje najmanje trećina stanovništva ima bol u vratu. Kod većine je to drugi put ili je bol već hroničan. Bolovi u vratu su česti i postali su sastavni dio života većine odraslih osoba, a sada sve više osoba mlađe populacije.

Tegobe od strane vrata posebno su prisutne kod osoba koje na poslu sjede ili dugo borave u nekom prinudnom položaju, posao u kancelariji, za računarom, studenti koji uče za stolom, ali i sportisti, čak ni fizički radnici nisu pošteđeni.

Izbor sportova
Igrači tenisa i skvoša prave snažne pokrete vratom pa je teško igrati ako se treba paziti na položaj vrata. Trčanje neće pogoršati stanje ako je ujednačeno, po mekoj podlozi i u adekvatnim patikama. Plivanje se uglavnom svima preporučuje, ali osobama s bolom u vratu jedino će prijati leđni stil jer svi ostali predstavljaju veliki napor za mišiće vrata zbog položaja glave koji se zauzima iznad vode.
Uz određene mjere predostrožnosti i po prestanku bolova moguće je vraćanje svim aktivnostima, kako sportsko-rekreativnim tako profesionalnim, kao i aktivnostima svakodnevnog života.

Najčešće je uzrok mehaničke prirode, odnosno oštećenje vratnih pršljenova ili međupršljenskih diskusa, ali i nepravilno držanje glave može doprinijeti pojačanom bolu zbog napetih mišića u tom dijelu. U početku obično traje dan-dva i to je razlog što se tome ne pridaje značaj.

Česte glavobolje

Svakako je najbolje odmah se javiti fizijatru kada se bol pojavi, ali većina ljudi pokuša to riješiti lijekovima ili jednostavno trpe dok ne prođe. Ako se osjeća širenje bola ili intenzivan bol u jednoj ruci ili u obje ruke, može se raditi o diskus herniji pa disk pritišće na korjenove nerava. Tada svakako treba odmah otići ljekaru. U kasnijoj fazi može se desiti da počnu ispadati predmeti iz ruke, zbog slabosti, kao i ukoliko su bolovi jaki da se ne mogu obavljati uobičajeni poslovi.

Glavobolje mogu često biti u vezi s problemima vrata. Osim migrenoznih i nekih drugih vidova glavobolja, česte su cervikogene, odnosno one koje potiču od vrata. Mogu biti blage, srednje ili jake, obično boli jedna strana glave, ponekad su praćene mučninom, nesvjesticom, ali nikad povraćanjem, što je karakteristično za migrenozne glavobolje. Uzrok su oštećeni diskusi i pršljenovi vratnog dijela kičme, dok napetost mišića pojačava intenzitet bola.

Do promjena na diskusima i pršljenovima dolazi pri nekom padu ili saobraćajnoj nesreći kada dolazi do naglog pokreta glave, ali i tokom prirodnog procesa starenja kroz degenerativne promjene.

Mišići leđa

U prevenciji treba obratiti pažnju na loše držanje. Dobru posturu stječemo u djetinjstvu, zato treba naučiti djecu pravilnom držanju naročito dok sjede jer se pravilnim držanjem glave i vrata smanjuje pritisak na diskove, pršljenove i meka tkiva. Pravilan sjedeći položaj podrazumijeva podržavanje fiziološke zakrivljenosti u kičmenom stubu, neutralan položaj vrata, ramena malo povijena prema naprijed, brada paralelna s podom.

U ovom položaju mišići nisu opterećeni, ali kako nije moguće cijelo vrijeme održavati ovaj položaj, neophodno je da mišići leđa i vrata budu jaki kako bi pomogli u održavanju položaja.

Ukoliko je nakon pregleda dijagnoza postavljena, napravit će se individualan program fizikalne terapije poslije procjene funkcionalnog statusa. Iako se fizička aktivnost preporučuje za liječenje bolova u vratu, neki sportovi mogu doprinijeti pogoršanju stanja. Jedan od njih je biciklizam, gdje glava ne smije biti previše naprijed, ali ni nazad.