U saradnji sa Hrvatskim ronilačkim klubom Neum, banjalučki Centar za životnu sredinu se priključio regionalnoj akciji pod nazivom “Ne nafti – zaustavite bušenje Jadrana” (NO OIL – Stop Sea Drilling in the Adriatic), protiv planova za otvaranje novih naftnih bušotina u Jadranskom moru.

U ovoj akciji učestvuju udruženja iz Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Italije, Španije, Francuske i BiH, saopćeno je danas iz Centra za životnu sredinu.
Pored postojećih devet platformi za crpljenje prirodnog gasa u Jadranu, planirano je 29 novih lokacija za istraživanje i eksploataciju nafte i prirodnog gasa.

U saopćenju se podsjeća da se planovi za ove bušotine opravdavaju potrebama za energentima kao podršci industriji i energetskoj sigurnosti država koje planiraju da provedu ove visokorizične aktivnosti.

Međutim, podaci pokazuju da bi nafta i gas koji bi se eventualno crpili iz Jadrana veoma malo doprinijeli energetskoj nezavisnosti država, a da bi posljedice vjerovatnih nesreća najviše osjetilo lokalno stanovništvo, dok bi prihode i koristi imale samo privatne kompanije.

Ovim povodom Nikša Matuško iz Hrvatskog ronilačkog kluba (HRK) Neum je izjavio da u slučaju bilo kakve katastrofe ove vrste u Jadranu, pored toga što bi nastradalo više životinjskih i biljnih vrsta Jadrana, utjecalo bi i na gospodarstvo a prvenstveno na turizam.

- Stanovnici Neuma žive od turizma, a tu je i marikultura i nešto uzgoja školjkaša. Osim toga, neumski akvatorij je specifičan po svom izgledu, budući da je 90 posto zatvorenog tipa i protok vode je znatno malen, tako da bi nešto ovakvo izazvalo dugotrajnu katastrofu, a tu je u susjedstvu do nas i Malostonski koji je prirodni rezervat zaštićen od strane UNESCO. Tko može garantirati da neće doći do izljevanja nafte kada smo svjedoci da se skoro svakodnevno u svijetu ovakvo nešto dešava? – pita Matuško.

Ronioci HRK Neum, kao i ostale neumske udruge i lokalne vlasti ranije su se protivile čak i uplovljavanju većih brodova zbog opasnosti od ekološke katastrofe.

Jadransko more ima karakteristike “zatvorenog mora”, a bogati ekosistemi Jadrana su već pod velikim pritiscima zagađenja i pretjeranog izlovljavanja. Nove aktivnosti istraživanja i crpljenja nafte i plina bi dodatno ugrozile lokalne zajednice koje žive od turizma i ribolova, u svim zemljama koje imaju izlaz na Jadransko more.

- Ekscesne situacije tokom eksploatacije nafte nisu slučajnost već pravilo. Sve velike svjetske naftne kompanije su umiješane u skandale koji uključuju ekstremno zagađenje životne sredine i okrutna narušavanja ljudskih prava, uključujući ubistva aktivista. Pored toga, korištenje nafte je jedan od najvećih uzročnika klimatskih promjena, čije smo posljedice itekako osjetili tokom prošlogodišnjih poplava - upozorio je Igor Kalaba, koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu”.

Zbog svega navedenog, udruženja su usaglasila program zaštite Jadranskog mora, koji prelazi granice pojedinih država, a ima sljedeće ciljeve: da se zaustavi eksploatacija nafte, izradi prekogranična strateška procjena uticaja na životnu sredinu, da se promoviše čista i obnovljiva energetska budućnost u regiji, koja isključuje fosilna goriva, pokrene široka inicijativa za zaštitu životne sredine Jadranskog mora, da se ubrza zaštita biološke raznovrsnosti mora i da se koordinira aktivno učešće svih građana u temama životne sredine Jadranskog mora.