Na današnji dan 2015., u 77. godini, preminula je diva sevdaha Zehra Deović, najbolja bosanskohercegovačka interpretatorica sevdalinki, samozatajna i velika dama. U njenom baršunastom glasu i hirurškoj preciznosti kojom je interpretirala sevdalinku, bosansku tradicionalnu lirsku pjesmu, mnogi ljubitelji lijepe pjesme uživaju i danas, nazivajući ga dženetskim.

Zehra je rođena 9. decembra 1938. godine u Foči, u uglednoj fočanskoj porodici Halima i Abide Deović. U Drugom svjetskom ratu Zehrin otac je ubijen, a ona je kao djevojčica s majkom, sestrom i bratom boravila u izbjeglištu u Sarajevu do 1946. godine, kada su se vratili u Foču. Još kao djevojka počela je pjevati sevdalinke u fočanskom KUD-u „Jedinstvo“. Muzikalnost je naslijedila od majke, koja je također lijepo pjevala i koja ju je naučila njenu prvu i jednu od najdražih sevdalinki „Mlad se Jusuf oženio“.

Bogata karijera

Zehrina profesionalna karijera počinje 1960. godine, dolaskom u Sarajevo na Pedagošku akademiju. U Sarajevu se prijavila i položila audiciju za vokalnog solistu Radio Sarajeva. Interpretirala je sevdalinku "Dvije su se vode zavadile", a muzički pedagog i kompozitor Beluš Jungić je Zehrin nastup na audiciji ocijenio najvišim ocjenama, otvorivši estradna vrata budućoj muzičkoj divi.

Kada spomenemo sevdalinke “Dvije su se vode zavadile”, “Da sam ptica i da imam krila”, “Moj dilbere”, “Mlad se Jusuf oženio”, “Bosno moja, divna, mila”, “Djevojka je zelen bor sadila”, pa ilahije “Kad procvatu behari”, “Mejra”, odmah pomislimo na Zehru Deović, jer ih je ona svojim interpretacijama učinila posebnim, a sjajnim glasom im udahnula dušu.

U ljeto 1968., kada ju je Zehra snimila, pa i kasnije, jedna od najviše emitiranih pjesama na radijskim talasima bila je pjesma “Da sam ptica i da imam krila”. Manje je poznato da to nije bila izvorna sevdalinka, jer je tekst napisao Mustafa Mujezinović. Ali, kao i mnoge druge pjesme, u izvedbi Zehre Deović je to postala, jer je srasla s tlom i dušom svih koji su je slušali.

Snimala i ilahije

Kao vrhunska interpretatorica sevdalinki čarobnog glasa predstavljala je bivšu SFR Jugoslaviju na brojnim međunarodnim festivalima s etnomuzičkim sadržajima. Bila je redovna učesnica Ilidžanskog festivala, od njegovog pokretanja 1963. godine, te brojnih drugih festivala na prostoru regije i šire. Svojom pjesmom obišla je cijeli svijet i zabilježila prestižne nastupe u mnogim zemljama: Izraelu, Azerbejdžanu, Egiptu, Australiji, Novom Zelandu, SAD, te gotovo svim državama Evrope.

Sarađivala je s vrsnim muzičarima i tekstopiscima: Ismetom Alajbegovićem Šerbom, Jozom Penavom, Jovicom Petkovićem, Belušem Jungićem, Mijatom Božovićem, Draganom Kneževićem, Omerom Pobrićem, Elvidinom Krilićem..., snimila je niz duetskih pjesama sa Zorom Dubljević i Safetom Isovićem, te nekoliko horskih s vokalnom postavom tadašnjeg Radio Sarajeva.

Zehra je, osim sevdalinki, snimala i interpretirala ilahije i kaside, te je uz pratnju hora Gazi-Husrev Begove medrese iz Sarajeva, godine 1990., snimila ploču i kasetu "Kad procvatu behari". Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 1992. - 1995. godine, Zehra je aktivno učestvovala u sarajevskoj ratnoj estradi, kada je snimila pjesme "Bentbaša", "Kovači" i "Ranjena Foča".

Poklon Bosni

U sedamdesetim godinama života, Zehra je odlučila da snimi nekoliko novih pjesama u duhu sevdaha: "Mirna Bosna", "Baščaršijske noći", "Čekmeđa" i "Safete, Sajo". Ove pjesme, kao i ponovo snimljena pjesma "Poklon Bosni", te druge stare sevdalinke, kasida "Došla voda" i ilahija "Kovači", nalaze se na albumu "Poklon Bosni", koji je izdat početkom 2014. godine.

Na Večeri sevdaha u okviru Baščaršijskih noći 2014. godine, Zehra je bila počasni gost, te od mladih interpretatora sevdaha dobila Plaketu za životno djelo u očuvanju sevdaha. Jer, Zehra i jeste svoj život posvetila sevdahu i sevdalinci, kako i sama kaže u stihovima pjesme „Poklon Bosni“:

„Svaki dan života pjesmi ja sam dala, a sada sam pjesme sve u buket zbrala, da bih tebi Bosno u pjesmama svojim, dio svoje duše ja na poklon dala“.

Posljednji Zehrin javni nastup bio je 1. marta 2015. godine, kada je gostovala u emisiji „Opušteno nedjeljom“ BHRT-a. Emisija je bila o Safetu Isoviću, a Zehra je tada premijerno interpretirala pjesmu „Safete, Sajo“, koja je posvećena rahmetli Safetu.

Iza Zehre Deović ostao je veliki broj arhivskih snimaka sevdalinki. Brojne od njih snimila je u više verzija. Mnogi su izjavljivali kako su njene izvedbe doživljavali kao jedan od najveličanstvenijih zvukova koji su ikada čuli i osjetili u životu. Ostale su upamćene njene riječi kako “pjevač ne smije da se pamti po pjesmama već isključivo po svome pjevanju”, te: “bolje zlatan glas, nego zlatna ploča”.

Rođen američki državnik Džon Adams

1735. - Rođen američki državnik Džon Adams (John Adams), prvi potpredsjednik SAD i predsjednik od 1797. do 1801., jedan od autora Deklaracije nezavisnosti 1776. godine.

1751. - Engleski pisac i političar irskog porijekla Ričard Brinsli Batler Šeridan (Richard Brinsley Butler Sheridan) koji se kada je bio član britanskog parlamenta (1780. - 1812.) proslavio kao sjajan orator, rođen je na današnji dan. Djela: komedije "Škola ogovaranja", "Suparnici", "Kritičar".

1762. - Rođen francuski pisac Andre Šenije (Chenier), jedan od najvećih pjesnika 18. vijeka. Pisao je nadahnute elegije, himne, ode, pjesme. Pozdravio je početak Francuske revolucije, ali se kao legalista odupro teroru, pišući oštre satirične stihove. Pogubljen je na giljotini 1794., dan prije pada jakobinskog vođe Maksimilijana Robespjera (Maximilien Robespierre). Djela: pjesme "Poslanica o mojim djelima", "Hermes", "Amerika", "Mlada Tarantinka", "Nera", "Slijepac", "Mlada zatočenica", "Jambi".

1871. - Francuski književnik Pol Valeri (Paul Valéry), jedan od najvećih evropskih liričara 20. stoljeća, član Francuske akademije, Međunarodnog instituta intelektualne saradnje pri Društvu naroda u Ženevi i počasni doktor mnogih univerziteta, rođen je na današnji dan. Djela: poeme "Mornarsko groblje", "Mlada Parka", eseji "Uvod u metod Leonarda da Vinčija", "O plesu".

1910. - Umro švajcarski filantrop Žan Anri Dinan (Jean Henri Dunant), tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863. godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1901. Kao priznanje za izuzetnu službu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena medalja "Anri Dinan", najviše odlikovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Djela: "Sjećanje na Solferino", "Međunarodno bratstvo i milosrđe za vrijeme rata".

Rođen legendarni pjevač Đorđe Marjanović

1931. - Rođen Đorđe Marjanović, srbijanski pjevač, najpopularniji tokom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. Popularnost je stekao nakon televizijskog nastupa u kojem je otpjevao tada vrlo popularnu pjesmu "Zvižduk u osam". Đorđe je ostao upamćen najviše po svojim teatralnim nastupima na pozornici, u kojima je padao na koljena, plakao..., te na taj način pridobio brojne obožavatelje. Od publike se oprostio koncertom u beogradskom Sava centru 2004. godine. Za njegov 80. rođendan, u oktobru 2011., u Domu sindikata u Beogradu održan je koncert „Milordu s ljubavlju". Preminuo je 15. maja 2021. godine, od posljedica koronavirusa.

1932. - Francuski filmski režiser Luj Mal (Louis Malle), koji je posebno insistirao na intelektualizmu, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Lift za gubilište", "Ljubavnici", "Zaza u Metrou", "Privatan život", "Viva Marija", "Kalkuta", "Lakom Lisjen", "Crni mjesec", "Atlantik siti".

1938. - Orson Vels (Welles) objavio na njujorškom radiju CBS radioigru "Rat svjetova" na osnovu teksta Herberta Džordža Velsa (George Wells). Napad Marsovaca na Zemlju prikazan je tako uvjerljivo da su milioni Amerikanaca pomislili da je riječ o stvarnom događaju, što je izazvalo nevjerovatan haos i paniku u tom dijelu SAD.

Rođen Džemaludin Mušović, slavni bh. fudbaler i trener

1944. - Rođen Džemaludin Mušović, bosanskohercegovački legendarni fudbaler i fudbalski trener. Karijeru je počeo u FK Sarajevu, a 1966. godine prešao je Hajduk iz Splita s kojim je iste godine osvojio Kup Jugoslavije. Godine 1969., vratio se u FK Sarajevo, gdje je ostao do 1972., kada odlazi u belgijski Standard de Liege. Za Standard je u 58 utakmica postigao 24 gola. Nakon Standarda igrao je još i za LB Châteauroux, te za US Valenciennes.

Za reprezentaciju bivše SFR Jugoslavije igrao je u periodu od 1965. do 1968. godine. Bio je trener Rudara iz Kaknja. Vodio je bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju u periodu od 1998. do 1999. godine. Također je obavljao funkciju selektora fudbalske reprezentacije Katara od 2004. do 2007. godine. Obavljao je i funkciju sportskog direktora u N/FSBiH.

1960. - Dijego Armando Maradona (Diego), argentinski fudbaler, svjetski prvak s Argentinom iz Meksika 1986. godine, jedan od najboljih i najpopularnijih svjetskih fudbalera svih vremena, rođen je na današnji dan.

1973. - Pušten u saobraćaj most na Bosforu, koji povezuje Evropu i Aziju.

1974. - Nokautom nad Džordžom Formanom (George Foreman) Muhamed Ali (Muhammad) se u 32. godini vratio boksu.

1977. - Umro Gustav Krklec, hrvatski književnik, prevodilac s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća.

1986. - Rođen Tomas Morgenštern (Thomas Morgenstern), austrijski skijaš skakač. Prvu pobjedu ostvario je 2003. godine u Liberecu, pet dana nakon završetka turneje. Morgenštern ima dvije zlatne medalje s Olimpijskih igara u Torinu. Na početku sezone 2007./2008. imao je šest pobjeda u nizu, što je rekord svih vremena.

Poginuo bh. ratni heroj Hajrudin Mešić

1992. – Poginuo bh. ratni heroj Hajrudin Mešić na prvoj borbenoj liniji u selu Nezuk, u pokušaju uspostave koridora ka Srebrenici. Mešić je završio podoficirsku školu JNA u Sarajevu, a potom Vojnu akademiju u Beogradu. Prije agresije na BiH (1992. – 1995.) bio je komandir CJB Ugljevik. Nakon što su okupirani Bijeljina i Zvornik, organizovao je Teritorijalnu odbranu, a bio je prvi komandant 1. teočanske brigade. 

2008. - U Zagrebu je, u 87. godini, nakon duge i teške bolesti preminuo legendarni bh. karikaturist Ismet Ico Voljevica. Osim što je bio jedan od naših najboljih karikaturista, bavio se i slikarstvom te ilustracijama crtanih filmova, a kroz svoje djelatnosti provlačio je satiru kojom se, ustvari, borio protiv svega što je lažno i nedostojno u čovjeku i društvu. Ismet Ico Voljevica rođen je 18. jula 1922. godine u Mostaru, a gimnaziju je završio u Sarajevu. Prvi posao dobio je 1943. u sarajevskom kinu ”Dubrovnik”, gdje je radio kao crtač natpisa filmova i aranžer, da bi izdržavao svoje roditelje. Godine 1947., otišao je u Zagreb na studij arhitekture. Tokom studija je radio tri godine u humorističnom sedmičniku „Kerempuh“, gdje je objavljivao čuvenu karikaturu "Grga Protokol". Nakon „Kerempuha“ prešao je u redakcije „Globusa“ i „Narodnog lista“, gdje je tri godine objavljivao "Grgu". U izdavačkoj kući „Vjesnik“ radio je od 1957. do 1975., prvo u „Vjesniku“, koji je objavljivao "Grgu" svake srijede, a zatim u „Večernjem listu“. U svom liku Grge i drugih karikatura, slika i crteža Voljevica je ostavio duh jednog vremena, ali je njegova kritika tadašnjih zbivanja iz ugla običnog, malog čovjeka, uz podsmijeh „klimavcima i beskičmenjacima“ aktuelna i danas. Osim crtanja karikatura, Ico se bavio ilustriranjem knjiga i slikovnica, te primijenjenom grafikom u opremi, a bio je ilustrator crtanih filmova u studijima „Kerempuh“, „Interpublic“, „Duga film“ i „Zagreb-film“. Bio je jedan od prvih saradnika i urednika “Behara”, časopisa za kulturu KDBH “Preporod”, za koji je ilustrirao naslovnicu prvog broja na kojoj je slika Starog mosta u Mostaru prikazanog kao razbijeno ogledalo. Ico je za svog Grgu osvojio Grand Prix u rodnom Mostaru, potom na Svjetskom festivalu karikature u Montrealu, a kasnije i u Zagrebu i Ankari.