Zapošljavanje ostaje jedan od najvećih izazova u Bosni i Hercegovini, ali i ključni uslov za ekonomski rast i smanjenje odlaska mladih iz zemlje. Evropska unija već godinama ulaže u programe koji povećavaju konkurentnost radne snage, unapređuju sistem obrazovanja i otvaraju nova radna mjesta, posebno za najugroženije kategorije – mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i osobe iz marginaliziranih grupa.

Jedan od najvažnijih mehanizama za ove investicije je Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), kroz koji EU podržava programe obuke, prekvalifikacije, uvođenje dualnog obrazovanja i jačanje malih i srednjih preduzeća. Cilj je jasan: uskladiti obrazovni sistem s potrebama tržišta rada i omogućiti brži prelazak nezaposlenih u formalno zaposlenje.

Mladi i žene

Najveći projekat u ovoj oblasti je „Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – Faza II (LEP II)”, vrijedan 6 miliona eura. Riječ je o programu koji okuplja lokalne vlasti, službe za zapošljavanje, obrazovne ustanove, privatni sektor i nevladine organizacije kako bi zajednički razvili lokalne strategije zapošljavanja. Nakon uspješne prve faze, tokom koje je podržano 19 partnerstava, druga faza širi djelovanje na više od 20 lokalnih zajednica širom zemlje. Cilj LEP-a je stvaranje novih radnih mjesta i olakšavanje prelaska nezaposlenih lica u formalno zaposlenje.

Uz LEP, Evropska unija finansira i projekat „EU4Employment”, vrijedan 5 miliona eura, koji nudi konkretne mogućnosti zapošljavanja mladima, ženama u ruralnim krajevima, dugotrajno nezaposlenima, osobama s invaliditetom i Romkinjama. Program se fokusira na socijalnu uključenost i otvaranje radnih mjesta za one koji su najdalje od tržišta rada.

-Udruženja poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine podržava sve projekte Evropske unije, posebno one koji idu u prilog jačanja kapaciteta lokalnih institucija i vlasti i prijenos znanja i iskustava kako bismo i u naš sistem involvirali evropsku i UN politiku i praksu. U tom dijelu ima više značajnih projekata. Mi posebno naglašavamo važnost projekta „Radimo zajedno“ projekta za jačanje segmenta ljudskih prava u poslovnom okruženju, projekat koji podržava Evropska unija i radimo ga skupa sa Unijom poslodavaca RS. Projekti koji se odnose na zapošljavanje i na jačanje lokalnih partnerstava također su nam vrlo interesantni, međutim, ono što zamjeramo nekim od ovih projekata jeste činjenica da se implementiraju od strane institucija Evropske unije. Mislimo, ipak, da bi odvojena sredstva, da bi se mogla multiplicirati ukoliko bi istovremeno i podržavala, unaprijeđivala zapošljavanje, ali istovremeno i podržavala jačanje lokalnih kapaciteta, a sve u skladu sa standardima EU i UN-a – rekao je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH za “Avaz”.

Posebno važan segment podrške EU odnosi se na potrebe ekonomije budućnosti. Projekat „EU4 Poslovi budućnosti”, vrijedan 5,5 miliona eura, usmjeren je na razvoj vještina potrebnih za zelena i digitalno intenzivna radna mjesta. Planirano je pokretanje najmanje 20 aktivnih programa tržišta rada koji će obučiti i zaposliti žene, mlade i dugotrajno nezaposlene u sektorima koji se najbrže razvijaju – od IT industrije do energetskih i ekoloških tehnologija.

Privatni sektor

Paralelno s tim, EU nastavlja da jača privatni sektor kao najvažniji generator radnih mjesta. Program „EU4 Private Sector Development” vrijedan 9 miliona eura, pomaže domaćim preduzećima da postanu konkurentnija, inovativnija i otpornija. Kroz grantove i tehničku podršku, projekat ubrzava zelenu i digitalnu transformaciju preduzeća, uključujući startup kompanije, inovativne firme, te biznise koje vode žene i mladi.

Projekti imaju za cilj potaknuti izvozno orijentisana preduzeća i ojačati njihovu poziciju na evropskom tržištu.

U cjelini, evropski programi za zapošljavanje u BiH grade jasnu i dugoročnu viziju: spoj savremenog obrazovanja, praktičnih vještina, podrške malim preduzećima te ubrzane zelene i digitalne transformacije može otvoriti nova radna mjesta i pokrenuti tržište rada. U trenutku kada ekonomska nesigurnost i odlazak mladih prijete budućnosti zemlje, ovakva ulaganja postaju temelj održivog razvoja, snažnije privrede i stabilnijeg društva.

Aćimović: Šta se desilo s tim parama

- Evropska unija je još 2020. odobrila pomoć BiH od 250 miliona koje je bilo uglavnom za zapošljavanje. Međutim, mi još nismo dobili izvještaje tih utrošenih novaca. To je ta pomoć koja je u suštini bila poslije koronavirusa. Ona je bila i dio specijalne pomoći za zapošljavanje. Nemamo još nigdje šta se desilo s tim parama koje su tada odobrene, veći dio koji je išao za zapošljavanje. To je vrlo interesantno zato što bi sad trebali učestvovati kao ponovo u tome. Najžalosnije je što se u suštini manipuliše s tim novcima. Ti novci moraju biti transparentno utrošeni i to je za to malo zapošljavanje, za uslužne djelatnosti, za te male pogone.To je u suštini pomoć koju daje EU, ali to bi trebalo ići preko biroa za zapošljavanje, a ne preko bilo kog ministarstva ili bilo kakve vlade. U suštini, to vam je sve bazirano na jednom velikom projektu širenja atraktivnosti privatnog biznisa da bi se ljudi iz administrativnog sektora prebacili u privatni, jer to je najveća boljka BiH – komentar je ekonomskog stručnjaka Draška Aćimovića za “Avaz”.