Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) Bosne i Hercegovine nema nikakav zakonski osnov da izdaje elektronske potpise na daljinu niti ima pravo da zaprima zahtjeve građana za izradu kvalifikovanog digitalnog potpisa od bilo kojeg pravnog lica osim od nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova - saopćila je danas Snježana Novaković Bursać, članica Predsjedništva Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Elektronski potpisi
Kako je dalje navela, ona time demantuje tvrdnje agencije IDDEEA, koje se odnose na njene istupe objavljene u medijima, kao i na ovlaštenja i postupanja IDDEEA-e u vezi s elektronskim potpisima.
- Radi tačnog informisanja javnosti, ističem da IDDEEA BiH nema nikakav zakonski osnov da izdaje elektronske potpise na daljinu niti ima pravo da zaprima zahtjeve građana za izradu kvalifikovanog digitalnog potpisa od bilo kojeg pravnog lica osim od nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova. Ovo su činjenice koje su navedene u rješenju nadležne institucije, Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine (AZLP BiH), i koje su potvrđene od Suda BiH. Pojam "elektronski potpis na daljinu" ne postoji u važećem zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. Nijedan propis ne predviđa, ne definiše niti ovlašćuje uspostavljanje takvog modela, pa svako postupanje u tom smislu nema pravno uporište - tvrdi Novaković Bursać.
Dodaje kako je IDDEEA BiH ovlaštena isključivo da putem nadležnih MUP-ova zaprima zahtjeve za kvalifikovane digitalne certifikate u propisima predviđenoj proceduri i upisuje ih u ličnu kartu na zahtjev građanina.
- Obje ove činjenice potvrđene su odlukom Suda BiH, kojom je odbijena žalba IDDEEA-e na Rješenje AZLP BiH - kaže Novaković Bursać.
Također je istakla da je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH izvršila inspekcijski nadzor na osnovu prijave koju je ona podnijela kao delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U Rješenju i Obrazloženju, dodala je dalje, AZLP BiH je jasno navela koje aktivnosti se zabranjuju i dala pouku da su određene radnje moguće jedino uz izmjenu propisa.
- Postupanje IDDEEA-e nakon donošenja Rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka je nezakonito, predstavlja krivično djelo i šteti javnom interesu, ali i interesu svakog pojedinca. Svaki građanin može izvršiti uvid u sadržaj Rješenja AZLP BiH putem odgovarajućeg linka: default.aspx i uvjeriti se sam u istinitost mojih navoda – kaže Novaković Bursać, odbacivši objavljene tvrdnje kako njena izjava šteti javnom interesu, što, kako navodi, nije i ne može biti tačno.
Ona naglašava da "ukazivanje na postupanja koja nisu u skladu sa zakonom jeste djelovanje u javnom interesu, dok bi javnom interesu mogla štetiti upravo radnja javnog organa koja se preduzima bez jasnog zakonskog ovlaštenja".
Zakonito postupanje
- U interesu javnosti je zakonito postupanje, a shodno važećim zakonima u BiH, IDDEEA BiH nema pravo obrađivati lične podatke radi izdavanja elektronskih potpisa izvan oblasti identifikacionih dokumenata i bez adekvatnog postupka identifikacije podnosioca zahtjeva od nadležnog MUP-a. Prema Zakonu o IDDEEA BiH, elektronski potpis se odnosi isključivo na postupanje u vezi s identifikacionim dokumentima, a nadležni MUP je taj koji prethodno potvrđuje identitet i obrađuje lične podatke građanina. Izvan tog okvira, IDDEEA nema ovlaštenje za izdavanje elektronskih potpisa, kako sada radi, što je izričito navedeno u rješenju AZLP BiH, koje je Sud BiH potvrdio – poručuje Novaković Bursać.
Kako dodaje, IDDEEA nema organizacione jedinice za zaprimanje zahtjeva za izdavanje digitalnih certifikata niti ima zakonsko ovlaštenje za to.
- Nakon Rješenja AZLP BiH, IDDEEA je nastavila da u zabludu uvodi opštine i banke, te potpuno nezakonito sklapala ugovore prema kojima bi ovi pravni subjekti obavljali poslove ministarstava unutrašnjih poslova i zaprimali zahtjeve za kvalifikovane digitalne certifikate. Na taj način, ti pravni subjekti postali su saučesnici nezakonite obrade ličnih podataka, uvodeći cijeli sistem identifikacionih dokumenata u pravnu nesigurnost i anarhiju - ocijenila je Novaković Bursać.
Ponovo je ukazala na sadržaj obrazloženja rješenja AZLP BiH koje je potvrdio Sud BiH u kojem se navodi da "IDDEEA nema pravo osnivati ili ovlašćivati registraciona tijela (RA). Jedina tijela koja mogu zakonito potvrđivati identitet građana su ministarstva unutrašnjih poslova, a ta nadležnost nikada nije prenesena na IDDEEA-u".
- Sve navedeno inicirano je kroz delegatsko pitanje u cilju zaštite vladavine prava i sprečavanja rizika od zloupotreba koje su moguće kroz nezakonita postupanja – navela je Snježana Novaković Bursać.
