Informacija koju je putem društvenih mreža podijelio sarajevski profesor Vedran Zubić, a potom je prenijeli bh. portali, svojevrsno je upozorenje da se, pored brojnih domaćih, bh. sigurnosne službe mnogo odlučnije moraju suprotstaviti i kriminalcima u redovima migranata u BiH. Naime, Zubić je u emotivnoj objavi izrazio tugu i bijes nakon što je, kako je naveo, jedan njegov učenik napadnut metalnom palicom od osobe afroazijskog porijekla.

- Dijete je dobro i stabilno, ali, jasno, veoma uzrujano. Ne plaćamo mi porez da nam po cesti hodaju i vršljaju nekontrolirani migranti, a da se naše pare troše na službene automobile i putovanja - sklonite ove 'migrante' s ceste, a posebno im zabranite 'vršljanje' u noćnim satima po gradu – poručio je Zubić.

Ogromna većina

Iako svjesni da ogromna većina osoba, koja preko BiH traži put ka sigurnosti i boljem životu, ne pripadaju takvim kategorijama, nadležne institucije svjesne su izazova. Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa kaže da od početka tvrdi da migracije donose i određene sigurnosne probleme.

- U početku je toga bilo mnogo više, ali i u posljednje vrijeme povremeno se dešavaju slučajevi narušavanja javnog reda i mira u Sarajevu, te USK i Bihaću, gdje su smješteni kampovi i gdje se migranti najviše kreću. Mi u posljednje vrijeme zaista nismo imali takvih prijava, već je problema bilo unutar kampova, između njih, pa policija reaguje na naše pozive – kaže Laketa.

Podsjeća da je EU pooštrila mjere i da je prije nekoliko dana na snagu stupio Pakt o migracijama i azilu, koji predviđa i strože procedure na granicama i brže odbijanje azila i povratak ilegalnih migranata. Smanjuje se priliv migranata u BiH, pa u kampovima u Blažuju i Lipi boravi gotovo 690 osoba.

- I ljudi koji se bave prebacivanjem migranata preko BiH vidjeli su oštrije mjere i smanjuje se taj priliv, ali da će biti sporadičnih incidenata, to je sigurno. I sami migranti, s dužim zadržavanjem u BiH, osjećaju više nervoze. Njihov boravak u BiH regulisan je domaćim i međunarodnim zakonima. Bez obzira što nelegalno uđu u BiH, oni imaju pravo da svoj status legalno regulišu, odnosno iskažu namjeru za azil. To traje oko 15 dana i u tom periodu ili napuštaju BiH, ili su u postupku dobijanja azila – pojašnjava Laketa.

Manja prijetnja

Direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović kaže da BiH nije izuzetak kada je ovaj problem u pitanju, već se s njim susreću sve države na migrantskoj ruti. Međutim, smatra da je potencijalna prijetnja u BiH manja u poređenju s nekim drugim zemljama.

- Mislim da sigurnosne službe drže situaciju pod kontrolom. Za bolji prijem potreban je sveobuhvatniji pristup, od zdravstva, školstva, socijalnih službi do građana. Ne bih preuveličavao konkretan slučaj, to treba ostaviti službama da provjere šta je bilo. Stopostotna sigurnost ne postoji i uz naše kriminalne grupe i situacije koje se vežu za domaći kriminal, ovo je samo još jedan dodatni teret, jer se trebaju dodatno aktivirati policijske strukture – dodaje Hadžović.

U kontekstu ukupne sigurnosne situacije u BiH upozorava na deficit službenika u svim policijskim agencijama, nespremnost sistema za smjenu generacija u njima, ali i potrebu intenzivnijeg prisustva policije na ulici.

- Za javnu sigurnost na godišnjem nivou danas trošimo oko 1,2 milijarde, a 2015. godine je to bilo oko 600 miliona. Dakle, ulaganja ima, ali sistem nije popunio sve te praznine, a ni politika zaštitu građana ne postavlja za prioritet – ističe Hadžović.

Informacija MUP-a KS

Potvrdu informacije o napadu zatražili smo i od MUP-a Kantona Sarajevo.

- Izvršenim provjerama u službenim evidencijama Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo utvrđeno je da je dana 17. juna u službene prostorije pristupio 20-godišnji muškarac iz Sarajeva i prijavio da je navedenog dana oko 20 sati u ulici Ante Babića, područje općine Novi Grad, od strane NN osobe fizički napadnut i povrijeđen. Policijski službenici rade na rasvjetljavanju i dokumentovanju svih okolnosti prijavljenog događaja – navodi se u odgovoru.