Novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, prema nezvaničnim informacijama „Avaza“, mogao bi biti imenovan tek nakon oktobarskih izbora u našoj zemlji, a postoji i drugi scenarij da vršilac dužnosti, američki diplomata Luis Krišok (Louis Crishock), ostane na toj funkciji do trenutka kada bude zatvoren Ured visokog predstavnika (OHR).
Jedini kandidat
Evropska unija, predvođena Njemačkom i Francuskom, uz Veliku Britaniju (iako više nije članica EU), stava je da nakon odlaska Kristijana Šmita (Christian Schmidt) 30. juna na čelu OHR-a treba biti „njihov“ evropski kandidat, dok američka administracija insistira da to bude Italijan Antonio Zanardi Landi.
– Sjedinjene Američke Države nastavljaju podržavati visoko kvalificiranog italijanskog kandidata, ambasadora Antonija Zanardija Landija, za sljedećeg visokog predstavnika u BiH – poručili su iz Američke ambasade u Sarajevu prije tri dana.
Sjedinjene Američke Države ne razmatraju nijednog drugog kandidata za tu poziciju. Luis Krišok je trenutno vršilac dužnosti visokog predstavnika, a izabralo ga je Vijeće za implementaciju mira nakon što evropske članice nisu uspjele postići konsenzus na sastanku održanom 3. i 4. juna – naglašeno je.
Istakli su da će se Krišok povući s funkcije vršioca dužnosti nakon što Vijeće za implementaciju mira izabere novog visokog predstavnika.
Sjedinjene Američke Države smatraju da vršilac dužnosti visokog predstavnika Luis Krišok ima sva potrebna ovlaštenja za očuvanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Krišok je dužnost preuzeo 1. jula u punom kapacitetu.
Vrijeme odmora
S obzirom na to da se bliži vrijeme godišnjih odmora te da su za sada nepomirljivi evropski i američki stavovi o imenovanju novog visokog predstavnika, „Avazovi“ izvori iz diplomatskih krugova kažu da je teško očekivati da Vijeće za implementaciju mira zasjeda i odluči o Šmitovom nasljedniku prije održavanja Općih izbora.
Unutar PIC-a, tačnije između evropskih članica i Sjedinjenih Američkih Država, koplja se lome i oko ostavljanja ili ukidanja bonskih ovlasti, kao i roka kada bi OHR trebalo zatvoriti. Govori se o mandatu novog visokog predstavnika od dvije, maksimalno četiri godine.
Amerikanci neće odustati od Landija, a ukoliko to ne bude on, onda je sasvim izvjesno da bi Krišok mogao ostati posljednji na toj funkciji.
Iako je riječ o diplomati koji je obavljao dužnosti i u vrijeme administracije Džoa Bajdena (Joe Biden), ni administracija predsjednika Donalda Trampa (Trump) nema primjedbi na njegov ostanak, budući da je riječ o karijernom diplomati koji bespogovorno sluša naredbe Vašingtona.
Da Evropska unija nema jedinstven odgovor na pitanje budućnosti OHR-a i Bosne i Hercegovine, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država koje otvoreno podržavaju svog favorita, pokazuje i izjava visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kalas (Kallas).
Evropske dileme
Nakon sjednice Vijeća za vanjske poslove Evropske unije 13. jula, na kojoj je, između ostalog, razgovarano o Zapadnom Balkanu, Bosni i Hercegovini i izboru novog visokog predstavnika, Kalas je poručila:
- Odlučni smo da imamo evropskog kandidata koji može pomoći da se zemlja približi Evropskoj uniji. Na kraju, uspjeh visokog predstavnika mjerit će se danom kada ta funkcija više neće biti potrebna.
