Istočna Hercegovina poznata je po proizvodnji kvalitetnog meda, ali će ove godine, zbog loše sezone, njegova cijena dostići 20 KM, a tamni med od kadulje možda će biti i skuplji.

Prema riječima Radivoja Maksimovića, predsjednika Saveza udruženja pčelara RS, najugroženiji su pčelari s područja Gacka i Nevesinja u Hercegovini, odnosno sa sjevera RS, koji su zbog poplava pretrpjeli velike gubitke društava.

Dobri uvjeti

- Ove godine do sada medonosna sezona je bila veoma loša. Sada su na području Hercegovine dobri uvjeti za prikupljanje meda s vrijeska, ako ne bude naglih pogoršanja vremenskih prilika - kaže Maksimović i dodaje da sve to utječe na rast cijena meda.

Na cijelom području RS već je primjetan rast cijena meda. Cijene se formiraju u zavisnosti od područja i kretat će se od 15 do 17 KM u krajiškoj i potkozarskoj regiji, do više od 20 KM u Hercegovini. Pojedini pčelari u Trebinju, navodi Maksimović, već su podigli cijenu kilograma meda na 18 KM, dok će veoma tražen med od kadulje, kako kod nas tako i u regionu, sigurno prelaziti 20 KM po kilogramu.

15 do 17 KM cijena meda u krajiškoj i potkozarskoj regiji
18 KM košta kilogram meda kod nekih trebinjskih pčelara
500 do 1.000 tona meda uvozilo se godišnje u BiH

- Sezona je loša i u zemljama okruženja. I u Srbiji i Hrvatskoj ove godine podbacile su glavne medonosne biljke, poput bagrema, tako da su cijene i u tim zemljama, koje su veliki izvoznici meda u Evropsku uniju, već značajno porasle - naglasio je Maksimović.

Godišnji uvoz

Na policama u prodavnicama širom BiH, upozorio je on, vjerovatno će se naći i med lošijeg kvaliteta iz uvoza.

- Ovdje se otvara prostor za nekontroliran uvoz meda lošijeg kvaliteta, prvenstveno iz zemalja Južne Amerike i Australije. U BiH se do ove godine godišnje uvozilo od 500 do 1.000 tona meda, a imajući u vidu da je ovo izuzetno loša medonosna godina, izvjesno je da će se ogromne količine nekvalitetnog meda naći na našem tržištu - naveo je Maksimović.

Zeleno svjetlo za izvoz u EU

Maksimović kaže da BiH može izvoziti med u zemlje Evropske unije, ali treba još ispuniti uvjet sledljivosti u proizvodnji.  

- Treba uvezati firme koje se bave otkupom zajedno s pčelarima. Još je potrebno da naši laboratoriji, oni koji nisu dobili akreditaciju, taj postupak privedu kraju. U suštini, EU je dala zeleno svjetlo za izvoz, ali mi u BiH moramo još ispuniti određene uvjete - dodaje on.