Ni nakon što je slovenski parlament prihvatio zakon o provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu o isplati starih deviznih štediša u BiH i Hrvatskoj bh. štediše koje su depozite imale u “Ljubljanskoj banci” nisu sigurne da će dobiti svoj novac na koji čekaju već više od 20 godina.

Posao za tužioce

Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH, za “Dnevni avaz” ističe kako štediše i dalje ne mogu od Federalnog ministarstva finansija dobiti potvrdu o stanju njihove devizne štednje s datumom 31. decembar 1991., otkad ne raspolažu svojim sredstvima.

- Mi, ustvari, trebamo podatke da je stanje na taj datum nepromijenjeno u odnosu na podatke koje ima banka Slovenije. Da naša sredstva nakon toga datuma ni na koji način nisu iskorištena. Međutim, Vlada FBiH nama te podatke ne da - kaže Omersoftić.

Foto: Avaz (Omersoftić: Prodali su nas)

S druge strane, u Federalnom ministarstvu finansija za “Avaz” su kazali da oni nisu nadležni za izdavanje potvrda o korištenju, odnosno raspolaganju starom deviznom štednjom “Ljubljanske banke” u postupku privatizacije, nego je to, kako tvrde, Agencija za privatizaciju u FBIH.

- I samo Ministarstvo, kada ima potrebu uvida u takve podatke, obraća se Agenciji, a to isto može učiniti i svaki građanin BiH ili njegov opunomoćenik i zatražiti izvod sa svog jedinstvenog računa. Prema podacima ove agencije, iznos devizne štednje „Ljubljanske banke“ koji je prenesen, odnosno iskazan na jedinstvenom računu građana je 36.614.621,19 KM i odnosi se na 6.476 osoba - kažu u Ministarstvu finansija FBiH.

U međuvremenu, iz Državnog ministarstva finansija i trezora za “Avaz” je potvrđeno da su nadležnim organima Slovenije dostavili sve potrebne podatke tražene od slovenske strane koje su ranije dobili od Federalnog ministarstva finansija o štedišama iz FBiH. Međutim, Omersoftić kaže da je dostavljanjem ličnih podatka štediša bez njihovog znanja prekršen zakon.

- Odgovorno tvrdim da su predstavnici naše izvršne vlasti u “debelom” kriminalu s ministrom finansija Slovenije, jer na ovaj način se krade naš novac i peru ga. Tražim da mi se ne može na bazi tih podataka verificirati štednja, jer Federalno ministarstvo finansija nije moglo bez našeg znanja poslati naše zaštićene lične podatke u Sloveniju i na njima graditi kriminal. Sad su prešli granice, otišli su korak dalje. Ovo je već posao za tužilaštvo i mi očekujemo njihovu reakciju. Na ovaj način bh. vlasti su prodale svoje štediše - ogorčena je Omersoftić.

Podaci u Sloveniji

Dalje kaže kako nije tačno da Vlada FBiH nije nadležna za izdavanje potvrda o stanju devizne štednje, jer je to pravo na sebe prenijela izmjenama zakona iz 2004., kada je Federalno ministarstvo finansija preuzelo sve podatke o neiskorištenoj staroj deviznoj štednji.

- S tim da je, prema zakonu iz 2003., prije toga bila dužna povući sve certifikate s jedinstvenih računa građana i privatizacijskih fondova na račune građana vlasnika devizne štednje - tvrdi Omersoftić.

Iako je očigledno da oprečne tvrdnje i međusobne optužbe između vlasti i deviznih štediša u BiH vraćaju priču o isplati štednje na sami početak, ipak činjenica je da će se ubrzo znati ko je u pravu, jer već najesen će Slovenija početi s primanjem zahtjeva za isplatu, a u naredne dvije godine trebala bi isplatiti sva dugovanja. Nažalost, mnoge štediše u BiH umrle su u najvećoj bijedi, uprkos tome što su imale značajnu ušteđevinu.

Prvi zahtjevi od 1. novembra

Prema novom zakonu u Sloveniji, štediše nekadašnjih podružnica “Ljubljanske banke” u Sarajevu te njihovi pravni nasljednici najesen, odnosno od 1. novembra, moći će podnositi prve molbe za povrat štednje, a prve isplate mogle bi početi u prvom kvartalu iduće godine. Za provedbu zakona, odnosno isplatu štediša iz BiH i Hrvatske, Sloveniji će trebati 385 miliona eura iz državnog budžeta u iduće dvije godine, u što je uračunata glavnica duga štedišama, kamate na glavnicu i materijalni troškovi cijelog postupka.

• 6.467 štediša „Ljubljanske banke“ iz FBiH
• 36,6 miliona KM iznos devizne štednje “Ljubljanske banke” koji je prenesen, odnosno iskazan na jedinstvenom računu građana FBiH
• 1. novembra 2015. počinje podnošenje zahtjeva Fondu za sukcesiju
• 3 mjeseca rok u kojem će Fond donijeti rješenje o svakom zahtjevu i štediši poslati informativni izračun
• 6 % kamatna stopa uz koju će biti priznata štednja za 1992. godinu
• 1,79 % godišnje kamatna stopa uz koju će biti priznata štednja do 2015.
• 2016. je godina za koju će se kamatna stopa izračunavati prema kamati za depozite preko noći, koje slovenska centralna banka određuje za depozite privatnih osoba
• KONVERZIJA vrijednosti uloga bh. štediša u euro vršit će se prema deviznom kursu koji je važio na dan 1. januar 1999. godine
• ISPLATE bi tekle u ratama i to bi trajalo više godina