Dok su šume, parkove i centre za smještaj u susjednoj Srbiji preplavili azilanti iz Sirije, u Centru za azilante u Delijašima kod Trnova, na tridesetak kilometara od Sarajeva, boravi samo pet osoba. Među njima nema Sirijaca. Porijeklom su iz Konga, Kube, Srbije i Turske. Svima im je BiH samo usputna stanica do bolje budućnosti.

Sloboda kretanja

- Broj azilanata može se promijeniti već sutra, to je relativno, i struktura se stalno mijenja. Ono što je svima zajedničko jeste da oni BiH ne shvataju kao zemlju gdje bi ostali, oni su ovdje trenutno, a krajnji cilj je, uglavnom, neka od država koje su članice Evropske unije – rekao je Dževad Koštović, upravnik Centra u Delijašima.

Azilanti se u našoj zemlji ne zadržavaju dugo, u prosjeku mjesec-dva, a onda nađu neki način da nastave svoj put.

- Tokom boravka u BiH imaju sve potrebne uvjete i pravo kretanja. Centar u Delijašima  poluotvorenog je tipa, tako da mogu izlaziti, a moraju se vratiti do 22 sata. Nakon toga, ako ne budu u Centru, obavijestimo graničnu policiju i Službu za poslove sa strancima. Ovdje imaju pravo na smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, besplatnu pravnu pomoć, usluge prevodioca i tumača, pristup obrazovnom sistemu – istakao je Koštović.

Od 1998. godine u Rakovici je funkcionirao Azilantski centar, a novi, savremeni u Delijašima otvoren je u avgustu prošle godine. Sobe su uređene, čiste, četverokrevetne, ali nerijetko samo po jedan čovjek bude u sobi.

- Nekad ostavimo majku i dijete da budu sami. Trenutno u Centru nema nijedno dijete. Kapacitet je 154 mjesta, a u slučaju masovnijeg priliva, ovdje može boraviti i do 300 ljudi. Od početka ove godine do danas podneseno je 25 zahtjeva za međunarodnu zaštitu za 26 osoba. Ministarstvo sigurnosti BiH brine se o potrebama azilantima, a potpisan je i ugovor sa UNHCR-om, koji, također, snosi troškove – kazao je Koštović.

Rekordan broj

Migranti s Bliskog istoka i sjevera Afrike postaju sve veći problem za Evropu, naročito za zemlje koje se nalaze na zapadnobalkanskoj ruti migracija naroda. Prema podacima UNHCR-a, Siriju dnevno napusti i do 5.000 ljudi. Trenutno, BiH nema problema s azilantima iz Sirije, kao susjedna Srbija, ali ne znači da ih neće imati.

- Svi putevi vode prema Srbiji i dalje prema Mađarskoj, koja je dio šengenskog prostora i odatle mogu otići gdje žele. Ako Mađarska podigne zid, kao što je najavljeno, BiH bi mogla imati problem. Ako veći broj ljudi bude tražilo zaštitu, morali bismo tražiti međunarodnu pomoć, vjerovatno postaviti šatore, neke montažne objekte. I zemlje razvijenije od naše teško bi se izborile s većim prilivom ljudi koji traže azil. No, 1998. je rekordan broj ljudi boravio u centru. Bilo je to u vrijeme sukoba na Kosovu te bombardovanja Srbije, a u jednom trenutku u Rakovici je boravilo 1.500 osoba koje su tražile azil, a sve troškove snosio je UNHCR – kazao je Koštović.

Bez incidenata

Ljudi koji traže međunarodnu zaštitu u BiH ne žele se fotografirati niti pričati za medije. Moglo bi ih to, kažu, skupo koštati nekad u budućnosti. U Centru trenutno vlada mir, a veći incidenti nisu zabilježeni ni kada je boravilo više ljudi.

- Tokom 17 godina, koliko Centar funkcionira, nije zabilježen nijedan konflikt s lokalnim stanovništvom, a ni unutar Centra. Muškarci su u Rakovici često pomagali susjedima u obrađivanju zemlje, a zauzvrat bi dobili voće ili povrće. Nema konflikata, ovi ljudi nemaju za cilj da naprave problem u BiH, jer žele dalje - kazao je Koštović.

• 45 zahtjeva za međunarodnu zaštitu za 45 ljudi zatraženo 2014. godine
• 25 zahtjeva za azil za 26 osoba zatraženo od početka ove godine