Kazandžija Ismet Huseinović, vlasnik je, kako kaže, najstarije kazandžijske radnje u gradu, s tradicijom dugom 312 godina. On je osma generacija i ovim poslom se bavi 48 godina. Ima i nasljednike, sinove Senada i Nermina. Zanat je naslijedio od oca Mehmeda, a od bakra izrađuje i prodaje tradicionalne bosanske suvenire, kao što su džezve, tepsije, sahani, ručni mlinovi...
Zatvoreni putevi
- U ovoj radnji su se kovali ibrici i đugumi. Kovani su i turski novčići, zvani mangure. Kada je Turska izgubila rat pod Bečom, bili su zatvoreni svi putevi da novac iz Stambola ne dolazi u Sarajevo. Onda je sultan odredio da se dvije godine u kazandžiluku kuje bakreni novčić, koji je služio za plaće janjičarima - kaže Huseinović.
Na prvom popisu kazandžija u Sarajevu 1848. godine našao se i njegov prašukundjed. Huseinović je osvojio mnoga priznanja, a nekoliko puta bio je i na prijemu kod bivšeg predsjednika Hrvatske Ive Josipovića. Snimio je i nekoliko filmova. Za ovaj posao ne predviđa baš svijetlu budućnost.
Ispod mjeha za raspuhivanje vatre
Propali zanati
- Država bi trebala više zaštititi stare zanate. To ova država ne radi. Na Baščaršiji su zanati propali. Kad prošetate ovim dijelom grada, možete vidjeti svega i svi pričaju o starom zanatu, a u tom poslu su tek desetak godina. To se nije smjelo desiti. Jer, kad nešto jednom nestane, više se to ne može stvoriti - tvrdi Huseinović.
Muzej tradicionalnih rukotvorina
Huseinović je ispod današnje kazandžijske radnje napravio muzej koji svako može posjetiti i vidjeti rukotvorine rađene prije dvije ili tri stotine godina. Ima i knjigu gostiju, u koju svi posjetioci pišu svoje utiske.
- Imamo i mjeh za raspuhivanje vatre, koji je napravljen prije više od 300 godina. To više niko ne pravi. Također, tu su i bakrene tepsije, sahani, đugumi, ibrici, tendžere, kazani. Sve je to izrađeno od bakra i više to niko ne pravi - kaže Huseinović.
