BH. BLAGO Groblje na izlazu iz grada odolijeva zubu vremena

116 nadgrobnih spomenika dokaz višestoljetnog postojanja Jevreja u Zenici

E. DRAGUNIĆ

Foto: Jevrejsko groblje u Zenici nalazi se na području naselja Raspotočje


Jevrejsko groblje u Zenici sa 116 nadgrobnih spomenika hrabro odolijeva vremenu i jedan je od najvrednijih dokaza višestoljetnog postojanja Jevreja u tom gradu. Smješteno je na južnom izlazu iz grada, na području naselja Raspotočje. 

Određena forma

Kako nam je kazala Daniela Ozmo-Čulić, portparol Jevrejske općine u Zenici, smatra se da najstariji spomenik na tom groblju potječe iz 1747., koja se navodi i kao godina kada je ustanovljeno.

- Zbog određene forme neki nadgrobni spomenici bi, u poređenju s onima na Starom sarajevskom jevrejskom groblju, mogli datirati iz sredine 18. stoljeća. Natpisi na spomenicima su na hebrejskom, njemačkom i bosanskom jeziku – govori Ozmo-Čulić.

Na Jevrejskom groblju u Zenici nalaze se, između ostalih, spomenici članova porodica Levi, Altarac, Trinki, Ozmo, Finci...

  • Nadgrobni spomenici članova porodica Ozmo, Trinki...

    Nadgrobni spomenici članova porodica Ozmo, Trinki...


- Kada je u pitanju porodica Ozmo, kao jedna od najstarijih zeničkih jevrejskih porodica, Jevrejsko groblje posljednje je počivalište za Elijasa i Esteru i njihovog sina Jakova, samoukog pjesnika i publicistu koji je dao značajan doprinos zeničkoj kulturi. Groblje je od kraja šezdesetih godina 20. stoljeća neaktivno, a zenički Jevreji ukopavani su na gradskom groblju – kaže Ozmo-Čulić.

Posljednji ukop na ovom groblju obavljen je 1964. godine, a ukopan je upravo Jakov Ozmo.

O Jevrejskom groblju pisao je i zenički novinar Vlastimir Jović u svojoj knjizi „Zenica koje više nema“.

Kraj čaršije

  • Ozmo-Čulić: Natpisi na spomenicima

    Ozmo-Čulić: Natpisi na spomenicima


- Najstariji spomenici najvjerovatnije datiraju iz prve polovine 18. stoljeća, vremena kada su se prvi Jevreji doselili u Zenicu. Pretpostaviti je da su to bili preci iz porodice Trinki. Zenički Jevreji uglavnom su bili nastanjeni pored čaršije, a osim porodice Trinki, poznata su i prezimena Danon, Elazar, Baruh, Montiljo, Ozmo, Papo, Pinto, Salom, Libling, Vajs... – navodi Jović u svojoj knjizi.

1879. godine u Zenici živjela 294 Jevreja 

Kako se navodi u Jovićevoj knjizi, prema popisu stanovništva iz 1879. godine u BiH su živjela 10.204 Jevreja, od čega u Zenici 294.

- Prema broju jevrejskog stanovništva, Zenica se nalazila na šestom mjestu, poslije Sarajeva, Travnika, Bijeljine, Banje Luke i Tuzle. Zenički Jevreji u periodu Drugog svjetskog rata teško su stradali. Od 196, koliko ih se zateklo u vrijeme formiranja Pavelićeve Nezavisne države Hrvatske, od ustaša ih je stradalo 172. Prva grupa od 44 zenička Jevreja, uglavnom muškarci, odvedena je 20. septembra 1941. godine u Jasenovac, a 1942. u tri grupe u jasenovački logor odveden je i najveći preostali dio zeničkih Jevreja, tako da ih je samo 25 preživjelo rat – navodi Jović.

NA VRH

Podijeli članak na