Najstarija džamija u Banjoj Luci nalazi se u Gornjem Šeheru, na desnoj obali Vrbasa, u blizini nekadašnjeg Carevog i današnjeg visećeg mosta. Podigao ju je Sofi Mehmed-paša 1554. godine. Ipak, za većinu stanovnika ova džamija je poznatija po imenu Jama džamija, jer se u molitvenom prostoru ove bogomolje nalazi - jama. 

Metalna futrola

Džamija Sofi Mehmed-paše sagrađena je 1554. godine, nakon što je Sofi Mehmed-paša bio postavljen za bosanskog sandžak-bega, a Banja Luka postala sjedište Bosanskog sandžaka. Najstarija napisana i sačuvana vakufnama iz Banje Luke je upravo Sofi Mehmed-pašina i datira iz 1554. i 1555. godine. Vakufnama je pisana arapskim i čuva se kao original u metalnoj futroli u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Vakufnama Sofi Mehmed-paše govori o gradnji džamije i cijelog niza drugih objekata koje je sagradio Sofi Mehmed-paša. Iz nje se saznaje da je, osim džamije, u najstarijem banjalučkom naselju, Gornjem Šeheru, ovaj bosanski sandžak-beg sagradio drveni most preko Vrbasa, između Careve džamije na lijevoj i Jama džamije na desnoj obali Vrbasa, javno kupatilo, 69 dućana, han, tri mlina, konjušnicu.

Imam Muris ef. Spahić kaže da se jama nalazi na ulazu u džamiju, s lijeve strane. Ta jama isprva je korištena za poseban namaz, a potom kao mjesto u kojem se ostavljao zekat.

Pomoć sirotinji

- Zekat je bio vjerska dužnost koja je podrazumijevala odvajanja dva i po posto viška imovine na kraju godine. Tada su se skoro svi bavili poljoprivredom i odvajali su svoje doprinose i sipali ih u okna jame. Odatle se pomagala sirotinja. Kasnije je jami vraćena prvobitna namjena i danas ponekad služi za poseban namaz - kazao je Spahić.

Napad i zemljotres

Jama džamija je minirana i do temelja srušena 4. jula 1993. godine i lokalitet je djelimično raščišćen. Obnova je trajala godinama i Sofi Mehmed-pašina džamija svečano je otvorena 8. jula 2006.