Poljoprivrednici iz Bosne i Hercegovine umalo su ostali bez 60 miliona eura direktne pomoći, jer se entiteti nisu htjeli dogovoriti o formiranju državne platne agencije za IPA sredstva Evropske unije.

Državna strategija 

Kako nam je kazao Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zahvaljujući činjenici da je na državnom nivou usvojena Strategija ruralnog razvoja BiH, našoj državi odobreno je učešće u programu pretpristupne pomoći Evropske unije IPA 2.

- To je bio suštinski pomak i prvi put smo stekli pravo da učestvujemo u raspodjeli evropskih sredstava. Uspjeli smo da dobijemo 30 miliona eura na godišnjem nivou, a 20 miliona eura direktno će ići za pomoć poljoprivrednicima. Na to možemo računati u ovoj i u naredne dvije godine. Sveukupno, poljoprivrednicima će u tri godine biti uplaćeno 60 miliona eura – pojasnio je Šarović.

Dodao je da je, na našu sreću, Evropska delegacija prihvatila ovakvu podjelu novca, jer se obično mnogo više novca troši na izradu projekata i za tehničku pomoć.

- To je vrlo važno, jer je većina sredstava koje je BiH dobivala kroz neke druge IPA programe, trošena na pisanje studija, izradu materijala i plaćanje usluga konsultanata. Ovako ćemo imati direktnu novčanu pomoć poljoprivrednicima, za mašine, opremu, objekte... – istaknuo je Šarović.

Prema njegovim riječima, kao i uvijek u BiH, nastao je problem oko nadležnosti, a entiteti se nisu mogli dogovoriti o raspodjeli i koordinaciji sredstava.

- Bilo je vrlo opasno, jer je Evropska komisija bila na korak od povlačenja sredstava i namjere da ih preusmjeri drugoj državi. Nažalost, osnovni problem je nastao kad je BiH trebala formirati platnu agenciju na državnom nivou, koja bi se bavila raspodjelom novca i kontrolom utroška - naglasio je Šarović.

Kroz prste 

Ministar je kazao da je Evropska komisija, na svu sreću, prvi put u svojoj historiji učinila izuzetak, i to samo zbog BiH.

- Odlučili su da ne povuku novac, kako to obično biva. Progledat će nam kroz prste činjenicu da se entiteti ne mogu dogovoriti o formiranju platne agencije na državnom nivou. Ali će, zato, Delegacija EU u BiH direktno koordinirati pitanje plaćanja i raspodjele ovog novca. Moguće je da će angažirati neku od međunarodnih organizacija u BiH. Može biti da će to biti GIZ ili neka druga organizacija, poput Svjetske banke - pojasnio je Šarović.

 Data nam je još jedna šansa 

- Mislim da je ovo jedinstven izuzetak koji se neće ponoviti, data nam je još jedna šansa, da se mi, u BiH, dogovorimo o formiranju te platne agencije. Do tada će ovo pitanje biti riješeno na ovaj način - poručio je Šarović.