POSLJEDICE

Uprkos silnim subvencijama, letovi propali

Rješenje za cijelu priču je koncesija, smatra Domljan

Mostarski aerodrom: Izgubili bitku s Italijanima

M. Sm.

27.11.2018

Aerodromi u Mostaru i Banjoj Luci narušavaju sliku avionskog saobraćaja u regiji. Podaci su to specijaliziranog portala EX-YU Aviation News, prema kojem su od januara do jula ove godine ostvarili pad i do čak 39,6 posto. 

Oba aerodroma, u odnosu na Tuzlu, koja je po značaju odmah iza Aerodroma Sarajevo, održavaju se u životu, praktično, iz budžeta.

Vlada Republike Srpske velikodušno je pomagala Banjalučki aerodrom, ali su brojni letovi otkazani zbog nerentabilnosti, a žive su samo linije prema Beogradu i Briselu.

Slična je situacija i sa Mostarskim, u koji su finansijske injekcije ubrizgavali Grad Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton, ali i Vlada Federacije BiH.

Sve to nije bilo dovoljno da se i preko zime zadrže, naprimjer, linije prema Njemačkoj, koje je iz Mostara održavala niskotarifna kompanija “Eurowings”. Ovaj aerodrom izgubio je bitku s italijanskim tržištem, što, uz činjenicu da samo Međugorje godišnje posjeti milion hodočasnika, zvuči nevjerovatno.

Jedina linija koja je ostala je ona prema Zagrebu, koja ima punjenje od 15 ili 20 putnika od ukupno 76!

Kad se izrađivala Strategija razvoja Mostara do 2026. pod okriljem Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), tada je, kaže nam ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan, naznačeno da se Mostarski aerodrom treba dati pod koncesiju i da je to rješenje. 

- Dakle, umjesto da dobiva subvencije, treba da kroz poreze puni budžet, a ne da ga prazni. Pa, Zračna luka Mostar nije u stanju da dostigne rekord iz socijalizma 1991., kad je imala 82.000 putnika – kaže Domljan.

Podvlači kako bi se trebala koristiti iskustva iz Tuzle, koja je uspjela da u posljednjih nekoliko godina od 4.000 putnika dosegne broj od više od 400.000, fokusiravši se na niskotarifne letove.

Mladen Tabak, dugogodišnji dispečer prometa na Aerodromu Mostar, ističe da je na djelu potpuna degradacija svih međunarodnih standarda.

- Trebamo se baviti uzrokom, a ne posljedicama. Za ovakvo stanje odgovorni su predsjednik Skupštine, Nadzorni odbor i stranačka kadrovska infrastruktura. Dakle, sve je ovdje bazirano na poslušnosti, a ne na stručnosti - kaže Tabak.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.