Nekadašnji tužilac Tribunala u Hagu

Džefri Najs za "Avaz": Samo doživotna robija pruža neku utjehu žrtvama

Potvrđivanje prvostepene presude daje priliku Karadžiću da se dočepa slobode

S. NUMANOVIĆ
19.03.2019 20:38

Najs: Proceduralne greške mogu biti kobne

Foto: Arhiv

Nadam se da će biti uvažena žalba Tužilaštva na prvostepenu presudu i da će Radovan Karadžić do kraja života ostati u zatvoru. To bi bila kakva-takva satisfakcija porodicama žrtava. Poruka je to Džefrija Najsa (Geoffrey Nice), nekadašnjeg haškog tužioca u procesu protiv Slobodana Miloševića.

Čudno isticanje

On u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe da će se sve znati nakon što presuda bude izrečena. No, napominje da mu je, naprimjer, uvijek bilo čudno isticanje da se Karadžić povukao iz javnog života 1996. godine.

- Kakve to veze ima s užasnim zločinima koji mu se stavljaju na teret? Je li on priznao krivicu, izrazio kajanje, zatražio oprost od porodica žrtava, promijenio politiku... Nije!

Onda jedino što treba dobiti jeste maksimalna kazna – ističe Najs.

Potvrđivanje 40 godina zatvora iz prvostepene presude moglo bi Karadžiću omogućiti izlazak na slobodu, ako bude dovoljno dugo živio, što nije nemoguće. To bi, upozorava naš sagovornik, bio izvor trajnog razočarenja porodica žrtava.

- Ništa u današnjem svijetu nije nemoguće. Pa tako nije nemoguća i oslobađajuća presuda. Teško mi je povjerovati u takav ishod. Ako bi do toga došlo, onda bi razlozi za to mogli biti u nekim proceduralnim koracima koji jesu ili nisu poduzeti, a sigurno ih je bilo.

Ipak, samo je doživotna robija jedino realna i neophodna odluka. Ipak, bit ćemo pametniji danas, kada čujemo šta je konačna presuda – ističe Najs.

Politički pritisci

Upitan kako se moglo desiti da se u prvostepenoj presudi ne nađe dovoljno dokaza za udruženi zločinački poduhvat i krivicu Srbije, koja je stvorila Karadžića, nekadašnji vodeći haški tužilac odgovara da ni njemu to nije jasno.

- Ne znam da li je Tužilaštvo tome posvetilo dovoljno pažnje i ako nije, zbog čega. Kroz historiju ICTY-a, to pitanje se različito tretiralo. Razlike su ponajviše ovisile o tome ko je optužen. No, znalo se i da u samom Tužilaštvu u nekim periodima nije bilo volje da se veza Srbije s ratnim zločincima u BiH pretjerano istražuje.

Teško mi je reći zašto je bilo tako, ali jedan od odgovora može biti i uspješan politički pritisak iz drugih krugova.

Moj tim, istražujući Miloševića, dobivao je dokaze za bezmalo svaki zločin u BiH i njegovu umiješanost u to. Niko nam nije onemogućavao da se time bavimo do u detalje.

No, Milošević je umro prije presude i to je učinilo sretnim nemali broj ljudi ne samo u Srbiji - kaže Najs.

Zapad je znao šta se sprema Srebrenici 

Najs skreće pažnju na sve više dokaza koji upućuju na to da je Zapad znao unaprijed da se sprema ne samo napad nego i zločini u Srebrenici. Dodaje i da postaje sve očitije da su srpske snage dobile pristanak za takav scenarij.

Istraživanja zločina u toj nekadašnjoj zaštićenoj zoni dovela su do toga da se pokrenu mehanizmi svojevrsnog zataškavanja pune istine.

- To je generalno išlo naruku Srbiji – ističe Najs.

Komentari

NA VRH