STAVOVI „Novinari i javne ličnosti, kada i šta su slobodni napisati i reći?“

U BiH sloboda izražavanja dovedena u pitanje!

U našoj zemlji imate problem ako pišete istinu, a ako lažete, nećete imati toliko problema, kaže Kovačević

A. NUHANOVIĆ
29.03.2019 12:35

Bez slobode riječi nema slobodnog društva, mišljenja su bh. analitičari, sociolozi, ugledni intelektualci, publicisti, novinari, psiholozi i istraživači javnog mnijenja. Stava su da je povjerenje građana u medije u Bosni i Hercegovini vrlo malo, čemu je, kako navode, doprinio politički pritisak pod kojim se izgubila „sloboda novinarstva“.

Tvrde da je, kako bi se ono povratilo, potrebno stvoriti zakonske okvire u kojima postoji odgovornost i za izgovorenu, ali i za napisanu, javnu riječ, ističući i da mediji moraju biti nezavisni od političkih i finansijskih centara moći, što trenutno nije slučaj. Smatraju i da je potrebno podići nivo znanja i obrazovanja novinara, kako bi novinari bili više cijenjeni, a profesiji bio vraćen ugled kakav je nekad imala.

Strah i laž

Vladimir Kovačević, bh. novinar, mišljenja je da je sloboda izražavanja u BiH dovedena u pitanje.

- U posljednje vrijeme čak i novinari razmišljaju na način da nisu sigurni hoće li biti bezbjedni ako objave nešto. U BiH imate problem ako pišete istinu, a ako lažete, nećete imati toliko problema. Još veći problem jeste da su državne institucije često na strani onih koji se bave koruptivnim djelima u BiH, o čemu novinari izvještavaju. Tako da je vrlo nezahvalno raditi ovaj posao. Nikad ne znate kad kome može pasti na pamet da se fizički obračuna s vama – kaže Kovačević.

  • Kovačević: Nezahvalno raditi posao novinara
    Kovačević: Nezahvalno raditi posao novinara

Esad Bajtal, sociolog i politički analitičar, navodi da zdrava demokratska politika vapi za novinarima koji jasno i kritički govore o stanju.

- U demokratskom društvu novinar mora reći istinu o onome što je spoznao. Normalna, demokratska društva, demokratski orijentisane politike vape za takvom vrstom novinara, kao i za javnom kritikom. Na lažnoj riječi i na odsustvu kritike ne može se graditi dobro i zdravo društvo. Društvo u kojem nema kritike, slobodne riječi više nije slobodno, ono se gradi na lažnim temeljima. A tamo gdje je laž, tamo nema slobode. Tamo gdje je strah, tamo nema demokratije, a gdje nema demokratije, nema dobrog društva – poručuje Bajtal.

Izrazio je bojazan da je na sceni u BiH tzv. etno-demokratija, koja ima svoje sofisticirane forme represije.

- To smo nabolje vidjeli na dva slučaja ubistva u BiH, Davida Dragičevića i Dženana Memića. Ljudi u Banjoj Luci došli su u poziciju da kao roditelji ne smiju pitati ko im je, zašto i kako ubio dijete, jer će kao roditelj morati ići na saslušanje ili će kao roditelji morati protestovati, a da nemaju odgovor, nego ignoranciju na djelu. Sve to spada u odsustvo političke korektnosti, političke i demokratske tradicije – kaže Bajtal.

  • Bajtal: Na odsustvu kritike ne može se graditi zdravo društvo
    Bajtal: Na odsustvu kritike ne može se graditi zdravo društvo

Srđan Puhalo, psiholog, publicista i istraživač javnog mnijenja, ističe da je veliki problem što u bh. društvu ne postoji kultura dijaloga, odnosno „siva zona u kojoj pojedinac može da kaže svoje mišljenje, a da ga odmah ne etiketiraju i svrstaju u neki tor“. Posljedice toga, ističe, mogu biti razne.

- S jedne strane, imate ljude koji ostaju bez posla zato što kažu nešto što se to vlastima ne sviđa. Veoma je važno napomenuti i da postoji psihološki pritisak koji „morate da živite zbog rečenog“. No, nije nimalo jednostavno živjeti s etiketom izdajnika, stranog plaćenika, nije svejedno kada s takvim etiketama morate izaći u grad, jer nikad ne znate kakva se budala može pojaviti i obračunati se s ljudima koji su „izdali njihov narod ili njihovu državu“ – navodi Puhalo, dodajući da su novinari najisturenije figure u ovakvom društvu te ukazuje da je, kako bi se ovo stanje prevazišlo, nužno savezništvo njih i građana.

  • Puhalo: U bh. društvu ne postoji kultura dijaloga
    Puhalo: U bh. društvu ne postoji kultura dijaloga

Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja „BH novinari“, napominje da ne treba zaboraviti da su Deklaracijom Vijeća Evrope o slobodi političke debate u medijima, ali i prema našim zakonima, javne ličnosti prihvatile da budu predmet pisanja medija, kritičkih osvrta i, što je posebno bitno, zadiranja u privatnost javnih ličnosti radi interesa javnosti.

  •  Rudić: Javne ličnosti prihvatile da budu predmet pisanja medija
    Rudić: Javne ličnosti prihvatile da budu predmet pisanja medija

Nedžad Latić, ugledni intelektualac, publicista i novinar, bio je žrtva fizičkih napada.

- Nakon fizičkog napada koji sam pretrpio prije godinu dana, protiv mene i mog portala podneseno je petnaestak tužbi za klevetu. Za sada se uredno odazivam i pokušavam dokazati neosnovanost tužbi, ali sve više sam pesimista i sve manje vidim smisao odlaska na ročišta. Vidim, hrvatski novinari su se pobunili, odlučili su se organizirano odbraniti od zakona kojima se štite tajkuni i kriminalci u politici, a progone novinari. Kod nas u Sarajevu nema takvih naznaka. I to što se meni dešava, nažalost, pokazatelj je odsustva novinarske solidarnosti - navodi Latić

  • Latić: Odsustvo novinarske solidarnosti
    Latić: Odsustvo novinarske solidarnosti

Sadašnji zakon o kleveti gora je varijanta famoznog člana 133. Krivičnog zakona komunističke Jugoslavije. Zamislite kakva nas budućnost čeka ako se nastavi ovaj zakon primjenjivati, kazao je Latić.  

Projekt „Izgradnja povjerenja u medije JIE” finansira UNESCO/Evropska komisija. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autora i Vijeća za štampu u BiH i ne odražava stanovišta UNESCO-a/Evropske komisije. 

Komentari

NA VRH