Izgradnja autoputeva je projekt koji bitno utječe na poziciju zaduženosti i sistem upravljanja javnim finansijama. Kako bi se izbjeglo prezaduživanje i dovođenje BiH u poziciju finansijske nestabilnosti, potrebno je pripremiti detaljnu strategiju i plan zaduživanja i upravljanja javnim dugom za izgradnju autocesta za Koridor 5C, jedna je od preporuka iz studije koju je danas u Sarajevu predstavio Centar za zastupanje građanskih interesa (Fondacija CPI).

Predstavljajući glavne nalaze studije u kojoj je analiziran utjecaj izgradnje autoputeva u BiH na sistem upravljanja javnim finansijama, dugom i zaštitom okoliša, Aleksandra Banović iz Fondacije CPI je podsjetila da primarni planirani putni pravac obuhvata izgradnju Koridora 5C te da dužina ogranka tog koridora kroz BiH iznosi 337 kilometara.

- Planirani završetak radova je bio do 2012. godine, ali je do danas izgrađeno svega 108 kilometara, od ukupno planiranih 337. U Republici Srpskoj dosad je izgrađeno 106 kilometara autoputa. Entitetske vlade i preduzeća za izgradnju cestovne infrastrukture u narednom periodu planiraju uložiti značajna sredstva i u izgradnju brzih cesta koje bi povezivale srednju Bosnu s Koridorom 5C, Orašje na sjeveru s Tuzlom, te nastavak izgradnje autoputa prema Prijedoru, Bijeljini i drugo. Osim toga, u toku su aktivnosti na projektiranju ceste koja bi povezala Sarajevo i Beograd, kao i novog putnog pravca koji bi Sarajevo povezao s Goraždem - kazala je Banović. 

Svi ovi projekti, naglasila je, bitno utječu na sistem upravljanja javnim finansijama u BiH. Osim u nekoliko izuzetaka (kada se ceste planiraju finansirati iz dobiti javnih preduzeća), gotovo svi putni pravci se finansiraju kreditnim zaduženjima.