ISTRAŽUJEMO Sve raširenija prodaja zemljišta ljudima iz bliskoistočnih zemalja

Sve više Arapa u BiH: Brdo para daju za komad zemlje, a teški su na bakšišu

Ne prilagođavaju se sredini u koju su došli, ne slušaju upozorenja pa često dovode u opasnost svoj život

Almir KAPO
22.07.2019 21:10

U posljednjih nekoliko godina sve je više Arapa u BiH. Pokazuju to sve statistike – od broja putnika na aerodromu, do raznih registara preduzeća na čijim čelima su ljudi iz bliskoistočnih zemalja.

Brojna naselja

Tako naprimjer, samo na području Ilidže i Visokog posluje više od 300 agencija za nekretnine čiji su vlasnici iz arapskih zemalja!

Stotine tih firmi su fiktivno registrirane samo da bi vlasnici ubrzano kupovali brojne nekretnine, kuće i zemljišta, i to ona koja su u blizini vodenih tokova i izvorišta.

Svjedoče o tome i brojna naselja na periferiji oko Sarajeva, Visokog, Hadžića, Ilijaša...

„Sarajevo Resort Osenik“, „Orchid Resort“, „Aljezeera Residental“, „Country Side Resort“, „Tarčin Forest Resort“, „Duranovići residential resort“, „Green Hills Resort“, „Ourika resort“, „Anoor Resort“, „Ilidža Pearl Resort“... i tako unedogled raznih resorta, po svemu sudeći, čeka nas još u budućnosti.

Kada su novinari „Jutarnjeg lista“ iz Hrvatske 2016. godine uradili reportažu o Sarajevu, pa opisujući put od Sarajevskog aerodroma do Ilidže naveli da je sve na arapskom jeziku, svi su govorili da pretjeruju.

Pretjerali jesu, ali sve izmislili nisu.

Ukoliko se odlučite nešto pojesti u arapskom restoranu, ima da vas zabole i ruke i noge, što bi rekao popularni Baka Slišković, dok objasnite konobaru šta želite jesti.

Esad Duraković, ugledni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, još prije tri godine je, reagirajući na sve rašireniju prodaju zemljišta Arapima u BiH, upozorio kako utrka za nekretninama i novcem može imati pogubne posljedice po budućnost BiH. Mnogi su mišljena da bi zemlju Arapima trebalo davati na koncesiju, a nikako prodavati. No, naš narod nerijetko nema za hljeba, pa je prodaja zemlje jedina opcija.

No, to nije jedini problem. Arapi nikako da shvate da se trebaju prilagoditi sredini u koju su došli. Kako se Arapi nekad ponašaju, najbolje nam je ispričao jedan konobar poznatog sarajevskog restorana.

- Naprave cehove po 200 ili 300 KM. Ali, ne možemo shvatiti da, recimo, naruče jednu supu i pet kašika i svi jedu iz istog tanjira. Šta god da poruče, riža je neizostavna ili pomfrit. Njihove žene, većinom, nose burke – otkriva nam konobar jednog sarajevskog restorana.

Naš sagovornik kaže da ne ostavljaju bakšiš.

- Ako je ceh 101,5 KM, toliko i plate. Znaju bolje s parama, nego mi – kaže konobar.

Teške nesreće

Arapi se ne prilagođavaju ni onda kada im život može doći u opasnost. Tako smo bili svjedoci dvije teške nesreće koje su se nedavno dogodile na Trebeviću. U prvom slučaju Arapkinje su se sa četverociklom spuštale niz Brus. Epilog, troje povrijeđenih, a jedna Arapkinja je završila na Intezivnoj njezi KCUS-a.

Nedugo poslije procurio je snimak Arapkinje na zip lajnu na Trebeviću. Nesretna žena nije se uspjela na vrijeme zaustaviti te je udarila u konstrukciju, gdje se završava vožnja. Nije slušala upozorenja, nažalost.

Tagovi

Arapi Sarajevo

Oglasi

Komentari

NA VRH