U Velikoj Kladuši boravi skoro 1.000 migranata i izbjeglica. Najveći broj njih, skoro 600, smješteno je u prihvatnom centru Miral, a ostatak je na ulici, bez ikakve pomoći i zdravstvene zaštite, odnosno u privatnom smještaju.

Do prije mjesec, zdravstvenu zaštitu su ovim ljudima pružali volonteri organizacije MSF. Lokalna policija više im ne dozvoljava da u urbanim područjima, gdje se najviše okupljaju migranti, u svojoj mobilnoj klinici brinu o njima, tvrdi direktorica velikokladuškog Doma zdravlja Evresa Okanović.

- Bili su na pet mjesta prije mjesec i po, s tih mjesta su otjerani, rekli su im da ne mogu raditi na taj način i da se moraju maknuti sa mjesta gdje su pružali zdravstvenu zaštitu. Tu je kao, navodno, okupljanje migranata. Migranti su tu bez obzira na to jesu li zdravi ili bolesni - rekla je Okanović.

Koordinatorica MSF-a Nihal Osman navodi da su ljudi kojima su na usluzi, izvan sistema, oni koji nisu smješteni u kamp.

- Kad se ne odazovemo ovim ljudima, zajedno sa Ministarstvom zdravstva i doktorima iz Doma zdravlja, to znači da oni nemaju pristup medicinskoj pomoći - rekla je Osman.

Policija ne može niti je zabranila rad bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, tvrdi portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Ale Šiljdedić i dodaje da je zatraženo da ova organizacija utvrdi jednu lokaciju izvan grada na kojoj će pružati svoje usluge.

- Većina osnovnih škola, srednjih škola, javnih ustanova, općina, autobuska stanica... sve je to u koncentraciji na tom malom prostoru. Mi ne možemo dozvoliti da se na takvim mjestima okuplja veći broj migranata, pogotovo oni koji imaju neke od zaraznih bolesti koje se spominju, ne ulazeći u to o kakvim se bolestima radi, jer dovodimo u opasnost lokalno stanovništvo, koje je na dnevnoj bazi u velikoj fluktuaciji na ovom području - istaknuo je Šiljdedić.

Migranti na ovom području imaju razna oboljenja, tvrdi doktor Mustafa Hodžić, koji se šest dana u sedmici brine o zdravlju migranata i izbjeglica u kampu Miral. Kaže, skabijes je najrasprostranjeniji sa 900 slučajeva u prvih šest mjeseci ove godine pa se s razlogom strahuje od epidemije. Nemoguće ga je liječiti ukoliko za to nema uvjeta, tvrdi Hodžić.

- Mi još nemamo epidemiološku kartu da bismo znali šta nam sve prijeti. Ono što definitivno znamo jeste da imamo mnogo veći broj oboljenja, tipa hepatitisa, koji nije bio toliko čest među našom populacijom, imamo tuberkulozu, imamo spolne bolesti čije ćemo porijeklo otkrivati godinama nakon što ovi ljudi odu s ovih terena - naglasio je Hodžić.

Iz Doma zdravlja Velika Kladuša apeliraju na vlasti svih nivoa da ozbiljnije pristupe zdravstvenom aspektu migrantske krize da bi zaštitili domaće stanovništvo, ali i da bi migranti i izbjeglice imali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.