LIČNOST SEDMICE

Obraz i istina bitniji od Nobela

Imaju krv na rukama kada tvrde da je književnost iznad genocida, a i Handke također. To je uvreda za cijeli civilizirani svijet, kazala je Doktare

Doktare: Potez kojim je oduševila civilizirani svijet. Agencije

Piše: A. TIRO

14.12.2019

Dok je cijeli civilizirani svijet osuđivao postupak Švedske akademije koja je prvobitno nominirala, a kasnije i dodijelila Nobelovu nagradu za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu, na ulicama Štokholma su se održavali protesti protiv ovog čina. 

Kao što je poznato, Handke je otvoreni negator dokazanog i sudski presuđenog genocida u Srebrenici, a i obožavalac je lika i djela balkanskog kasapina i zločinca Slobodana Miloševića. Handke je prisustvovao i njegovoj sahrani u Požarevcu 2006. godine.

Otvoreno ogorčenje

I dok su se na ulicama Štokholoma prolamale riječi Munire Subašić, predsjednice Udruženja "Majke enklave Srebrenica i Žepa", koja je bila ogorčena zbog dodjeljivanja nagrade Handkeu, jedna žena je svojim potezom pokazala da joj je obraz bitniji i od Nobelove nagrade.

Švedska doktorica, specijalista opće prakse i žestoki borac za istinu i pravdu, Kristina Doktare (Christina Doctare) javno se odrekla svoje Nobelove nagrade koju je dobila 1988. godine. Za "Avaz" ja kazala da se na taj čin odlučila iz prostog razloga što nije željela da je povezuju sa negatorima genocida.

Kako nam je rekla, ogorčena je na Švedsku akademiju, ali i na Handkea.

- Imaju krv na rukama kada tvrde da je književnost iznad genocida, a i Handke također. To je uvreda za cijeli civilizirani svijet - kazala je ona.

Misija do kraja života

U našoj zemlji je od 1992. godine bila 25 puta, a prva je javno počela govoriti cijelom svijetu o sistematskom silovanju žena za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. 

Bila je svjedok dolaska žena iz Srebrenice u Tuzlu u julu 1995. godine, ali tada s njima nisu bili muškarci članovi porodice. Oni su sistematski ubijeni u genocidu, koji Handke negira. Podsjećanja radi, on se i fotografirao u Srebrenici netom nakon najgoreg zločina u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.

- Dok god živim, svjedočit ću da se istina o užasnom ratu nikada ne bi negirala - kazala je Doktare.

Nadati se da se obrazi crvene organizatorima i onima koji su dodijelili Nobelovu nagradu Handkeu. Za razliku od njih, Doktare je čista obraza predala svoju medalju, jer su joj bitniji istina i karakter.

Iz biografije  

Kristina Elizabet Doktare (Christina Elisabet Doctare), djevojački Lindstrom, rođena je 12. avgusta 1943. godine. Doktorica je, specijalistica opće prakse i žestoki borac za istinu na javnim raspravama.

Radila je i kao pedijatrica te je posebno posvećena temi "stres mozga". Bila je prva žena iz Švedske koja je služila u snagama Ujedinjenih naroda. Bila je na Kipru 1974. godine, potom je bila članica štokholmskog gradskog vijeća, kao i savjetnica švedskog državnog Nacionalnog savjeta za zdravlje.

Na samom početku rata stiže u BiH. Već 1992. godine postaje prva osoba koja je prijavila da se u BiH događa sistematsko seksualno nasilje i silovanje žena i djevojčica. Predstavlja Švedsku u Komitetu protiv mučenja pri Vijeću Evrope, a Haški tribunal ju je angažirao kao eksperta. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.